- Detalji

U petak, 19. ožujka 2021., u grkokatoličke župe Rođenja presv. Bogorodice u Kaniži i Uznesenja presv. Bogorodice u Šumeću u službu je uveden novi župni upravitelj o. Igor Grahovac-Fedešin. Uvod u službu i primopredaju župe je prema službenim dekretima i uputama Ordinarijata br. 50/2021., 51/2021., 53/2021. , 54/2021. i 112/2021. te u dogovoru sa svećenicima vodio biskupski vikar za Slavoniju i Srijem, mr.sc. Vladimir Sedlak. Grkokatoličke župe Kaniža i Šumeće s filijalama Zbjeg i Banovci oprostile su se tako od svog dugogodišnjeg župnika o. Nikole Stupjaka. Kroz trideset pet godina pastoralne skrbi u povjerenim mu župama o. Nikola zasigurno je ostavio neizbrisivi trag. Njegovim posredovanjem obnovljene su župne crkve u oba župna središta, a župa Kaniža iznjedrila je i jedno svećeničko zvanje. Iako je liturgijski uvod novopostavljenoga upravitelja župe u prvome redu molitveni čin, budući je župna zajednica prvenstveno
- Detalji
U Subotu petog tjedna sv. Četrdesetnice pjeva se Akatist presvetoj Bogorodici.
Tekst - Klikni na sliku:
- Detalji

U četvrtak V. tjedna Velikoga posta - kada se u Grkokatoličkoj Crkvi obilježava ''Četvrtak Velikoga kanona'', vladika križevački Milan Stipić predmolio je Veliki pokajni kanon sv. Andrije Kretskoga, kojeg su zajedno s njim molili monasi i redovnice bazilijanke u kapeli uz Katedralu Presvete Trojice u Križevcima. Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u drugim istočnim Crkavama. Remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon - obiman pokajni spjev koji se tijekom Velikoga posta preko tjedna moli razlomljen na dijelove u sklopu Velikog povečerja, a u Četvrtak V. tjedna posta na Jutrenju čitav - svih 250 strofa. Karakteristika je ove pokajničke molitve što se uz svaki tropar (strofu) čini velika metanija (poklon do zemlje). U bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek ''irmos'' koji se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sastavljen je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja).
FOTO:
Opširnije: VLADIKA MILAN PREDMOLIO JUTRENJU S VELIKIM KANONOM I POKLONIMA
- Detalji
![]()
VELIKI POKAJNIČKI KANON: Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u pravoslavnim Crkavama. Uz brojne glasovite propovijedi i blagdanske kanone, remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon. Inače, u bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek irmos i on se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Naime, kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sadrži 250 tropara ili strofa. Napisan je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja). Veliki kanon se moli na u Velikom postu na Velikom povečerju od ponedjeljka do četvrtka uvečer, podijeljen prema danima na 4 dijela, a u četvrtak Petog tjedna Velikoga posta (Četvrtak Velikoga kanona) na Jutrenji se moli čitav. Ovdje donosimo otprilike polovicu od svih strofa, i to samostalno, bez službe Velikog povečerja, tako da se može koristiti za samostalnu službu kanona. Po potrebi može se uklopiti u molitvu Velikog povečerja.
VELIKI POKAJNIČKI KANON SV. ANDRIJE KRETSKOGA
* Ono što je otisnuto običnim slovima čita svećenik ili čitač, a što je otisnuto masnim slovima pjevaju ili izgovaraju svi.
Uvodne molitve
Svećenik: Blagoslovljen Bog naš: svagda, sada i vazda i u vijeke vjekova.
Narod: Amin.
Opširnije: ČETVRTAK VELIKOGA POKAJNOG KANONA SV. ANDRIJE KRETSKOGA
- Detalji

Potaknuti uvjerenjem da je kršćanski Istok kolijevka kršćanske vjere te je kao takav čuvar izvornih kršćanskih blaga, kao i željom za promicanjem ekumenskoga teološkoga dijaloga, dvojica hrvatskih teologa, dr. Antun Japundžić s đakovačkoga KBF-a i dr. Richard Pavlić s Teologije u Rijeci, dali su se na nesvakidašnji pothvat: prikazati osnove teološke misli o spasenju kod Grgura Palamasa (1296. - 1359.), pravoslavnoga monaha, teologa te naposljetku biskupa i sveca pravoslavnoga svijeta. Palamas je najizvrsniji predstavnik razdoblja koje je vrhunac pravoslavne srednjovjekovne teologije te se smatra mostom između otačke teologije i suvremenih pravoslavnih teoloških gibanja. U središtu knjige je spis »O divinizaciji«, tj., kao što kažu autori, o »mogućnosti čovjekova stvarnoga udjela (dioništva, participacije) u božanskom životu posredstvom
Opširnije: OBJAVLJENA KNJIGA: ''GRGUR PALAMAS - OTAJSTVO SPASENJA KAO MILOST DIVINIZACIJE''
- Detalji

Izvršavajući dekrete križevačkoga ordinarija br. 49/2021. i 52/2021., u utorak 16. ožujka 2021., u župi Bezgrešnog začeća presv. Bogorodice u Lipovljanima u službu je uveden novi župni upravitelj o. Nikola Stupjak, te je izvršena primopredaja župe novouvedenom pastiru. Uvod u službu i primopredaju župe je prema naputcima dekreta i u dogovoru sa svećenicima vodio biskupski vikar za Slavoniju i Srijem, mr.sc. Vladimir Sedlak. Ovaj svečani i u životu župne zajednice važan događaj u svojoj složenosti ima razne znakovite elemente. Liturgijskim obredom uvoda novoimenovanoga upravitelja koji je služen u župnoj crkvi, izvršen je biskupov dekret i o. Nikola je od naznačenog izvršitelja primopredaje kanonski uveden u posjed župe. Uslijedilo je sastavljanje zapisnika o primopredaji, koji je bio svojevrsno utvrđivanje činjeničnog stanja primljene župe. Novoimenovanom župniku predani su crkva, ured, kuća i ostala pokretna i nepokretna dobra župe s pratećim inventarom, ugovorima i drugim važnim spisima. Nakon primopredaje priređena je
Opširnije: U LIPOVLJANIMA UVEDEN U SLUŽBU NOVI UPRAVITELJ ŽUPE
- Detalji

U srijedu, 10. ožujka 2021., poslije Liturgije pretposvećenih darova, u dvorani grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjega, održano je predavanje ''Post kod kršćana bizantske tradicije'', kojega su održali župnik Jastrebarskog o. Marjan Jeftinov i župnik Radatovića i Splita, o. Zenjo Zastavni. Uz prezentaciju govorili su o duhovnom značenju posta, o povijesti posta u kršćanskoj tradiciji te o načinima posta kod grkokatolika i drugih kršćana bizantske tradicije.
Reportaža i audio prilozi Radio Jaske: https://www.radio-jaska.hr/odrzano-predavanje-post-kod-krscana-bizantske-tradicije/
- Detalji
SAMOBOR (IKA) 13.03.2021. / 22:55, Foto: Ivana Vranešič
Liturgijom i panahidom u samoborskoj grkokatoličkoj župi obilježena je 13. ožujka IV. Zadušna subota. Svećenici i vjernici okupili su se u molitvi kako bi se prisjetili svojih pokojnika. Liturgiju je predslavio biskupski vikar Daniel Vranešić u zajedništvu sa dvojicom bivših žumberačkih vikara o. Milanom Vranešićem i o. Željkom Pajićem. Okupljenim vjernicima govorio je protojerej stavrofor Željko Pajić koji je između ostalog kazao: “U ovim trenucima imamo u mislima svoje pokojne, s nekima od njih smo i dio vremena zajedno živjeli. Vezalo nas je toliko toga radosnoga. Stoga kada nas zahvati tjeskoba ostavljenosti
- Detalji

''Učitelju, ako što možeš, pomozi nam, imaj samilosti s nama!''
Nato mu Isus reče: ''Što? Ako možeš? Sve je moguće onomu koji vjeruje!'' (Mk 9, 23)
- Detalji
13. ožujka 2013. - 13. ožujka 2021.

Foto: Grkokatolički đakon služi s papom Franjom u Bazilici sv. Petra u Rimu
Za svetog svetopće prvosvećenika našega, Franu papu rimskoga, pomolimo se Gospodu. - Gospode pomiluj!
Stranica 116 od 122
Tražilica
Video
Najave
PROSLAVA BLAGDANA DOLASKA MOĆI SV. ŠARBELA U KRIŽEVCE (ŠARBELOVA SUBOTA), Križevci 19. 09.
+ GRKOKATOLIČKI KALENDAR 2026. +











