Detalji

Molitvena čestitka svima koji ove nedjelje slave Uskrsnuće Gospodnje - Pashu!

 

Detalji
 
Uz 1. svibanj - Dan rada
 
Grad Antiohija – danas malo mjesto u Turskoj – u 4. st. je bila velebni, lijepi i bogati grad Istočnog Rimskog Carstva. Mnogi carevi i bogataši darivali su sredstva za izgradnju ulica ukrašenih stupovima u središtu grada. Dobrostojeći građani ukrašavali su svoje mramorne dvorane freskama i kipovima. Čak su isticali svoje bogatstvo oblaganjem zidova zlatom. Čak se i katedrala u Antiohiji nazivala “Zlatnim domom“. Upravo u Antiohiji u 4. st. patrijarhom (nadbiskupom) postaje Ivan, nazvan “Zlatousti“ (grč. Krizostom), koji će postati kasnije patrijarhom Carigrada, carske prijestolnice Bizanta, i jednim od najvećih teologa i otaca ranokršćanske Crkve, štovan i danas u svim kršćanskim Crkvama kao svetac i veliki crkveni “otac“ (naučitelj). Kršćanima bizantskog ili grčkog obreda je osobito važan kao sastavljač Božanske liturgije kojom se skoro svake nedjelje i blagdana služimo. Međutim, Ivan je zaradio nadimak “Zlatousti“ ne zbog svog bogatstva nego zbog svojih “zlatnih“ propovijedi i spisa koje su ostavljale slušatelje bez daha. Zapravo, Ivan Zlatousti dolazio je iz bogate obitelji, ali je vrlo rano ostavio sve bogatstvo i privilegije te se priklonio isposničkom stilu života egipatskih monaha. Kasnije je postao svećenikom i naposljetku biskupom, velikim crkvenim dostojanstvenikom i poglavarom. Što je to Ivan svojim “zlatnim ustima“ propovijedao u katedrali u Antiohiji (“Zlatnom domu“) pred društvenom elitom grada Antiohije? Da nije bio sjajni govornik i moralni autoritet, teško da bi ga elite Antiohije pustile da drži škakljive i vatrene

Detalji
 
POŽEGA (IKA) 30.04.2021. / 22:33

U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorčević primio je 30. travnja križevačkog vladiku Milana Stipića, u čijoj je pratnji bio kancelar Vladimir Simunović. Biskup Škvorčević posvjedočio je vladiki Stipiću radost što ga je papa Franjo imenovao za križevačkog vladiku, napose zbog toga što je on rodom iz Lipika, župe koja teritorijalno pripada Požeškoj biskupiji. Na području Požeške biskupije nalaze se cjelovito ili djelomično tri grkokatoličke župe te su biskup i vladika razgovarali o različitim pastoralnim pitanjima, među kojima i o međuobrednoj ženidbi te o problemima koji su se u tom pogledu pojavili kod određenih mladenaca. Zaključili su kako je potrebno s još većom zauzetošću poučavati vjernike i rimskog i  istočnog obreda o značenju njihove obredne pripadnosti, da se ona sačuva kao bogatstvo Katoličke Crkve u

Detalji

Nalazimo se u vremenu svete Pedesetnice ili Pentekostara (grč. Πεντηκοστάριον,  Pentekostárion; stsl. Цвѣтнаѧ Трїωдь, Cvjetni triod). Naziv se odnosi na liturgijsku knjigu iz koje se uzimaju službe za Božansku liturgiju i Časoslov u vremenu od Uskrsa do Duhova (Pedesetnice), dakle, kroz pedeset dana pashalnog ili uskrsnog vremena. Započinje sa službom Pashalne Jutrenje a završava s Devetim časom Nedjelje svih svetih (nedjelja poslije Duhova). Naziva ga se i Πεντηκοστάριον χαρμόσυνον, Pentekostárion Charmósynon ili Radosni triod u usporedbi s Posnim triodom svete Četrdesetnice. Pashalno vrijeme je zapravo produženo slavlje Uskrsa, najveće svetkovine kršćanstva. U bizantskom obredu to se očituje prvenstveno u bogoslužnim tekstovima koji se iz Cvjetnog trioda uzimaju u dnevnom i tjednom krugu. Na samom početku tog vremena stoji svetkovina Uskrsa - Pasha - koja se produženo slavi sedam dana kroz čitav „Svjetli tjedan“ kao jedan veliki blagdan. Vrata ikonostasa ostaju stalno otvorena, a uskrsni tropar Hristos voskrese se ponavlja na brojnim mjestima na Liturgiji i časovima. Redoviti mali časovi u Časoslovu zamjenjuju se „Pashalnim časovima“ - službom koja je satkana od uskrsnih stihira. Slijedi pet nedjelja s posebnim temama: Tomina nedjelja, Nedjelja mironosica, Nedjelja o uzetom, Nedjelja o Samarijanki i Nedjelja o slijepcu te svetkovina Uzašašća Gospodnjega, četrdeseti dan po Uskrsu. Po Uzašašću dolazi

Detalji

Povodom 375. obljetnice sklapanja crkvenog zajedništva u Užgorodu 24. travnja 1646., vladika križevački Milan Stipić sudjelovao je u zajedničkoj video poruci više grkokatoličkih biskupa iz Slovačke, Mađarske, Češke, Ukrajine i SAD-a, a u kojoj je upućena prigodna čestitka Mukačevskoj arhieprhiji. U subotu 24. travnja 2021., u Katedralnom hramu u Užgodoru, obljetnica je proslavljena svečanom liturgijom. Služio je apostolski administrator Mukačevske arhieparhije Nil Juri Luščak OFM, a homiliju je imao pomoćni rimokatolički biskup Mukačeva Mykola Petro Lučok OP. Liturgiju je pjevao katedralni zbor na više jezika (staroslavenskom, engleskom, slovačkom, ukrajinskom, mađarskom i rumunjskom). I dio župa Križevačke eparhije svoje podrijetlom ima u na područjima gdje su živjeli grkokatolici Rusini baštini užgorodske unije. Vladika križevački Milan Stipić uputio je posebnu video čestitku za ovu priliku, poželjevši kleru i vjernicima Mukačevske arhieparhije još mnogo ljeta blagoslovnog života u služenju Kraljevstvu nebeskom.

Foto:

Detalji
 
U najstarijoj grkokatoličkoj župi u Srijemu obilježena 375. obljetnica Užgorodske unije
 
PETROVCI (IKA) 26.04.2021. / 09:34 - U najstarijoj grkokatoličkoj župi u Srijemu, u Petrovcima kraj Vukovara, u nedjelju 25. travnja euharistijskim slavljem prigodno je obilježena 375. obljetnica Užgorodske unije. Naime, 24. travnja 1636. godine u Užgorodskom zamku, 63 svećenika dijelom biskupijska dijelom redovnici, potpisali su dokument kojim su svoje župne zajednice uveli u puno zajedništvo Katoličke Crkve. Do 1721. godine sve grko-istočne župe Zakarpatske oblasti prihvatile su katoličko zajedništvo, a 1771. godine Rimska Apostolska Stolica reorganizacijom crkvene uprave obnovila je Mukačevsku eparhiju i podložila ju izravno nadbiskupu primasu u Esztergomu, kao što je to kasnije 1777. godine učinila i kod osnutka Križevačke eparhije.

Detalji

Video: Klikni na sliku

U Katoličkoj Crkvi postoji čitav niz raznih obreda, bogatstvo raznovrsne liturgije i mnoštvo načina molitve. Poslušajte intervju s križevačkim vladikom Milanom Stipićem koji će nam približiti Grkokatoličku Crkvu, njene posebnosti, a i pobliže objasniti njezinu važnu ekumensku ulogu na ovim prostorima. Zahvaljujemo Laudato TV na ustupljenim videima ređenja križevačkog vladike Milana Stipića. Nanovo rođeni je katolička karizmatska molitvena zajednica kojoj su glavni ciljevi cjelovita formacija mladih katolika i evangelizacija.

https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=BecYgoBrzT8&feature=youtu.be&fbclid=IwAR2vTcYqw6La9vP7PQB4YMgGfuYhmD0cqemvHX8kZ9Ju7FeVmZLvmee9lWw 

 

Detalji

Druge nedjelje po Uskrsu Grkokatolička Crkva slavi Nedjelju mironosica - spomen na žene koje su miomirisima došle na grob pomazati mrtvoga Isusa i među prvima postale svjedokinje njegova uskrsnuća od mrtvih. Te nedjelje, 18. travnja 2021., križevački vladika Milan Stipić služio je u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje katedralnog župnika o. Mihajla Simunovića, kancelara o. Vladimira Simunovića, o. Andrija Savyaka i đakona Mladena Mikulića. U homiliji je naglasio kako su upravo skromne i ponbožne žene koje su htjele iskazati milosrđe mrtvom pravedniku i koje su hrabro došle na njegov grob imale čast i radost biti među prvim svjedokinjama uskrsnuća. ''Bog je tako htio pokazati da kao što je po pramajci Evi i njezinom padu ušlo prokletstvo i smrt u povijest čovječanstva, tako najprije po bogorodici Mariji ulazi u svijet spasenje ljudskoga roda, a onda i po ženama mironosicama vijest o najpresudnijem događaju ljudske povijesti - Kristovo uskrsnuće. Bog je tako počastio ženu u vremenu i kulturi u kojima je žena bila podređena, bez prava glasa, a još manje pouzdana svjedokinja. Bog je htio pokazati da sve čini novo, da njegove misli nisu naše misli,

Detalji
 
Kardinal Lucian Mureşan, veliki nadbiskup Făgăraş şi Alba Iulia i poglavar Rumunjske grkokatoličke Crkve, imenovao je vladiku Claudia-Luciana Popa, naslovnog biskupa Mariamme and i biskupa Velike nadbiskupske kurije, za upravitelja Eparhije Cluj-Gherla. Vladika Claudiu-Lucian Pop rođen je 22. 07. 1972. u Piscoltu, okrug Satu-Mare, u Eparhiji Oradea. Studirao je na Papinskom Rumunjskom fakultetu u Rimu od 1991 do 1999 i pohađao filozofske studije na Papinskom sveučilištu Urbaniana, a teologiju na Gregorijani, gdje je 2006. doktorirao duhovnu teologiju. Rukopoložen je 1995. u Oradei, od 1999. to 2002. bio je župnikom rumunjske grkokatoličke župe u Parizu i vikar tamošnje rumunjske misije. Od 2007. bio je rektorom Papinskom rumunjskog kolegija ''Pio romeno'' u Rimu. Biskupom je imenovan 2011.  Čestitamo! Na mnoga ljeta!
Izvor: press.vativan.va

Detalji

IKA, ZAGREB -  Članovi Hrvatske biskupske konferencije okupili su se na 62. plenarnom zasjedanju Sabora HBK koje je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića održano u sjedištu HBK u Zagrebu 13. i 14. travnja 2021.

Na početku zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Kao delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine na zasjedanju je sudjelovao mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić koji je ujedno i apostolski upravitelj Hvarske biskupije. Prvi put na zasjedanju je sudjelovao i novoimenovani hvarski biskup Ranko Vidović kojemu je predsjednik HBK, pozdravljajući na početku zasjedanja sve nazočne, čestitao na imenovanju i zaželio mu dobrodošlicu u zbor hrvatskih biskupa.