Detalji
 
ZAGREB (IKA) Na Uskrsni ponedjeljak, 5. travnja 2021., križevački vladika mons. Milan Stipić, u zagrebačkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda zaredio je za đakona Ivana Skalivskyog. Nakon uspješno završenog studija Ivan Skalivskyi vrijeme priprave za primanje đakonata proveo je u zagrebačkom Grkokatoličkom sjemeništu na Gornjem Gradu. Pastoralno iskustvo stjecao je u zagrebačkoj grkokatoličkoj župi te na području drugih župa Žumberačkog vikarijata. Na svečanosti koja je u konkatedrali na Gornjem Gradu okupila klerike Križevačke eparhije, sudjelovale su i časne sestre bazilijanke iz triju samostana u Zagrebu i Križevcima. Križevački vladika Milan na kraju svečanosti poželio je novom đakonu uspješan rad u predstojećem razdoblju.

Detalji

U Zadru je u crkvi Svetoga Duha, koju je Zadarska nadbiskupija ustupila za grkokatoličko bogoslužje, na Veliki petak služena Večernja ukopa Kristova, a uvečer na Veliku subotu Pashalna jutarnja s blagoslovom jela. Po blagoslovu križevačkoga vladike Milana Stipića, službe je predvodio đakon Livio Marijan. Na Svjetli (uskrsni) ponedjeljak, u crkvi Sv. Duha Grkokatoličkog pastoralnog centra u Zadru, svetu liturgiju služio je o. Marjan Jeftimov, župnik Jastrebarskog i dušobrižnik za grkokatolike u Zadru, uz susluženje fra Ivana Čupića, župnika Gradca, a pjevanje je prevodio đakon Livio Marijan. O. Marjan je u homiliji govorio o uskrsnoj radosti koju je Krist svojom pobjedom nad smrću donio svijetu i čovječanstvu, a koju su kršćani pozvani svakoga dana živjeti. Liturgija je održana uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Vjernici su se nakon službe zadržali u zajedničkom druženju u dvorištu crkve. Za sada će se liturgija u Zadru služiti svake prve nedjelje u mjesecu u 18 sati.

FOTOGALERIJA:

Detalji
 
U novoosnovanoj grkokatoličkoj župi Krista Spasitelja u Splitu, proslavljena je svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega svetom pashalnom Liturgijom u hramu sestara Službenica Milosrđa. Svetu Liturgiju predvodio je splitski župnik, otac Zenjo Zastavni uz susluženje đakona, oca Jana Jakubova, čuvara manastira Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama. Tom prigodom blagoslovljene su i tradicionalne uskršnje jestvine, te je najavljena radionica izrade uskršnjih pisanica koja će se održati tijekom iduće svete četrdesetnice pod vodstvom konzervatora i umjetnika g. Jurka Golodoviča. Župnik je pozdravio sve nazočne riječima ohrabrenja i nade u skoru normalizaciju društvenog i vjerskog života te je izrazio zadovoljstvo zbog početka obnove krovišta crkve Gospe od Dobrića koju je Splitsko-makarska nadbiskupija ustupila na korištenje dalmatinskim Grkokatolicima, s nadom da će se u njoj uskoro moći služiti redovita bogoslužja. Križevačka eparhija je podnijela molbu gradu Splitu da se pronađe adekvatni prostor za pastoralne potrebe i okupljanje Grkokatoličke zajednice u Splitu. Nadamo se kako će se ovime za naše vjernike i sve poklonike bizantsko-slavenskog obreda i tradicije stvoriti uvjeti za održavanje pastoralnih i edukativnih sadržaja. Hristos Voskrese! (Z. Zastavni)

Detalji

Vladika Milan služio je pashalne službe u Katedrali

Fotogalerija

Na nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega, kada Crkva slavi Pashu Gospodnju, najveći kršćanski blagdan, vladika križevački Milan Stipić služio je u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima rano ujutro Pashalnu jutrenju sa svečanim ulazom u katedralu i pjevanjem Pashalnog kanona sv. Ivana Damašćanskoga. U 10 sati služio je Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje o. Mihajla Simunovića, katedralnog župnika, o. Vladimira Simunovića, eparhijskog kancelara, o. Danijela Hranilovića, eparhijskog ekonoma, o. Andrija Savyaka i o. Mladena Mikulića, jerođakona. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci. U homiliji je vladika Stipić rekao: ''Bogočovjek Isus Krist pretrpio je križ i smrt radi nas i radi našeg spasenja. Cijelog sebe predao je za dragovoljnu žrtvu kako bi i nas učinio sličnima sebi i kako bismo po Njemu baštinili vječni život i Kraljevstvo nebesko. Čitav Njegov život bio je ispunjen skromnošću, poniznošću i darivanjem za bližnjega, a njegova smrt i uskrsnuće iz mrtvih su dar za čitavo čovječanstvo i za sve ljude, do posljednjega čovjeka, sve od postanka svijeta. U svojoj najljućoj muci Krist svu svoju pažnju obraća na nebeskoga Oca, ne napuštajući ni u jednom trenutku trajnu molitvu, ali On svoju ljubav usmjerava i na ljude oko sebe i u trenutcima smrtne agonije daruje oproštenje raskajanom razbojniku. Nikada nitko u povijesti ljudskoga roda niie učinio toliku gestu ljubavi prema čovjeku. Unatoč osudi na Veliki petak, kada je čovječanstvo osudilo Boga na smrt i time ustalo protiv Boga, što nisu učinili niti pali anđeli,

Detalji

 

Fotogalerija

Vladika križevački Milan Stipić predvodio je službe Svetog i velikog četvrtka, petka i subote u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice. S vladikom su služili o. Mihajlo Simunović, župnik križevački, o. Vladimir Simunović, eparhijski kancelar, o. Andrij Savyak i jerođakon Mladen Mikulić. Na Veliki četvrtak vladika Milan je služio Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u spomen Posljednje večere i posvetio ''antiminse'' (posvećena platna s moćima i ikonom Kristova ukopa) na kojima se na oltarima u grkokatoličkim crkvama služi sveta liturgija. Uvečer je služio Jutrenju Muke Gospodnje Velikoga petka s čitanjem dvanaest Evanđelja  Muke. Na Veliki petak je ujutro služio Velike ili Carske časove (svečani dnevni časovi Muke Gospodnje) a poslije podne Večernju s polaganjem plaštanice (ukopnog platna) u Božji grob. Božji grob je napravljen usred katedrale, okićen cvijećem i osvijetljen lampadama, a uredili su ga monasi manastirskog bratstva. Pri kraju Večernje se u ophodu plaštanica polaže u grob, pred kojim se vrše prostracije (metanije) i koju vjernici obilaze čitavoga dana u molitvi. Navečer je služio Jeruzalemsku jutrenju (Jutrenja Velike subote) na kojoj se svečano pjevaju ''postaje'' u kojima zajedno s psalamskim stihovima pjevaju stihire koje opisuju ukop Kristov, njegovu žrtvu za spas svijeta i nadu u uskrsnuće. S plaštanicom se vršio i ophod oko katedrale. Na Veliku subotu ujutro vladika Milan je služio Liturgiju sv. Bazilija Velikoga koja predstavlja već preduskrsno bdjenje i na kojoj se liturgijska boja mijenja iz crnoga u bijelo.  Na svim službama je sudjelovao veliki broj vjernika uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Prijenosi se mogu pogledati na facebook stranici: Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj.

Fotogalerija:

Detalji

Na sveti i veliki petak vršimo spomen na svetu i spasonosnu i strašnu muku Gospoda i Boga i Spasa našega Isua Krista koju je dragovoljno radi nas podnio: to jest pljuvanje, bičevanje, šamaranje, ruganje, ismijavanje, skreltnu haljinu, trsku, spužvu, ocat, čavle, koplje i poslije svega toga križ i smrt. Sve se to u petak dogodilo…A treba znati i to da je Gospod razapet šestog dana u tjednu, dakle u petak, jer je šestog dana u početku i čovjek stvoren. No, i u šesti čas  dana bio je raspet na križ jer je u tom času, kako se kaže, i Adam, ispruživši ruku, dotakao se zabranjenog drveta i umro. Dolikovalo je naime da u onaj čas u kojem je bio poražen, bude opet i obnovljen. Po nadnaravnom tvom i neizmjernom milosrđu prema nama, Kriste Bože, pomiluj nas. Amin (Posni Triodion, Sinaksar Velikog petka)

Danas na drvetu visi Onaj koj je utvrdio zemlju nad  vodama!* Trnovim je vijencem ovjenčan, Onaj koj je Kralj anđela.
Za porugu je skrletnim plaštem* ogrnut Onaj koji nebo oblacima prekriva.
Udarce prima Onaj koji je Adama u Jor­danu oprao.* čavlima biva pribijen Zaručnik Crkve, i kopljem proboden Sin Djevice. *
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
daj da doživimo i tvoje slavno uskrsnuće!

 

Detalji

U nedjelju 28. ožujka, po završetku sv. Četrdesetnice, i u župi Pokrova presvete Bogorodice proslavljen je spomen Kristova ulaska u Jeruzalem blagdanom Cvijetnice. Blagoslovljene su i razdijeljene grančice vrbe i masline koje su za tu prigodu pripremili članovi Crkvenog odbora. Cvjetnica je blagdan radosti i klicanja koje proizlazi iz topline susreta s Kristom. Ovim blagdanom ujedno započinje i Cvjetni triod, te Tjedan muke Gospodnje. Liturgiju, blagoslov grančica, i blagoslov igrališta predvodio je mr.sc. Vladimir Sedlak, petrovački župnik i biskupski vikar, koji je u svim slavljima uputio prigodnu riječ naglašavajući prirodu, i u duhu godišnje proslave Vazma, značenje blagdana Cvjetnice, za naš kršćanski hod  u ciklusu liturgijske godine, te životne svakodnevice.

U popodnevnim satima blagoslovljeno i za uporabu otvoreno novo igralište u spomen stradalog petogodišnjaka Borisa Vaseleka, najmlađe petrovačke žrtve u Domovinskom ratu. Igralište je ujedno i spomen na najmlađu žrtvu Domovinskog rata u Petrovcima, petogodišnjaka Borisa Vaseleka ujedno i najmlađe žrtve u cjelokupnoj povijesti petrovačke grkokatoličke župe. Otvaranju su nazočili brojni uzvanici

Detalji

Detalji

KRIŽEVAČKI BISKUP

Draga braćo i sestre u Kristu,

Danas radosno proslavljamo veliku svetkovinu Kristovoga uskrsnuća. ''Uskrsnuća je danas dan, zagrlimo jedan drugoga i nazovimo braćom i mrzitelje naše, i prosvjetlimo se slavljem, jer Krist uskrsnu iz mrtvih, smrću satre smrt i mrtvima u grobu život darova!'' Tako pjeva liturgijska pjesma današnjega dana.

Bogočovjek Isus Krist pretrpio je križ i smrt radi nas i radi našeg spasenja. Cijelog sebe predao je za dragovoljnu žrtvu kako bi i nas učinio sličnima sebi i kako bismo po Njemu baštinili vječni život i Kraljevstvo nebesko. Čitav Njegov život bio je ispunjen skromnošću, poniznošću i darivanjem za bližnjega, a njegova smrt i uskrsnuće iz mrtvih su dar za čitavo čovječanstvo i za sve ljude, do posljednjega čovjeka, sve od postanka svijeta. U svojoj najljućoj muci Krist svu svoju pažnju obraća na nebeskoga Oca, ne napuštajući ni u jednom trenutku trajnu molitvu, ali On svoju ljubav usmjerava i na ljude oko sebe i u trenutcima smrtne agonije daruje oproštenje raskajanom razbojniku. Nikada nitko u povijesti ljudskoga roda niie učinio toliku gestu ljubavi prema čovjeku. Unatoč osudi na Veliki petak, kada je čovječanstvo osudilo Boga na smrt i time ustalo protiv Boga, što nisu učinili niti pali anđeli, ipak samo tri dana kasnije Krist, oprostivši čovječanstvu taj, ali i sve ostale grijehe,

Detalji

Molitvena i liturgijska baština kršćanskoga Istoka i Zapada dostiže vrhunac u Velikom tjednu i Uskrsu, budući je to središnji događaj cijele liturgijske godine. Vrlo je važno da tih dana cijela kršćanska zajednica jedne mjesne Crkve bude okupljena u Božjem Hramu na bogoslužju i zajedno proživi najveće dane Kristova spasenjskog djela. Kristovu žrtvu za nas grješne ljude častimo i slavimo ne samo životom po vjeri u ljubavi prema Bogu i braći ljudima, nego i žrtvom ljubavi kada se odričemo svog vremena i komoda te dolazimo na svete službe u crkvu.