U sklopu posjete bečkom nadbiskupu kardinalu Kristofu Schoenbornu, vladika križevački Milan Stipić služio je u nedjelju, 27. ožujka, dvije liturgije za Ukrajince u Beču. Prvu liturgiju služio je u grkokatoličkoj crkvi sv. Barbare, najstarijoj grkokatoličkoj crkvi u Beču, koju je 70-tih godina 18. stoljeća utemeljio križevački vladika Bazilije Božičković, a u kojoj se danas mahom okupljaju Ukrajinci. S vladikom Milanom su suslužili o. Yurij Kolasa, generalni vikar za grkokatolike Bečke nadbiskupije, zatim o. Taras Šagala, župnik sv. Barbare, o. Vladimir Simunović, eparhijski kancelar, o. Mladen Mikulić, vicekancelar i o. Livio Marijan, đakon, voditelj eprahijskog ureda za medije. U homiliji je vladika Stipić govorio o svetom i časnom križu Gospodnjem kojega Crkva na poseban način slavi i časti treće nedjelje Velikoga posta. Križ je ipak drvo života, i to ono novo drvo putem kojega je otvorena mogućnost čovjeku za povratak u Edenski vrt, po Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi na križu, kojom je Bog novim drvom, nasuprot onom drvu u Edenu, opet omogućio besmrtni život. Što je stari Adam izgubio zbog rajskog drveta, novi je Adam - Krist, ponovno zadobio za čovjeka po novom drvetu na Golgoti. Vladika Milan je pozvao sve koji nose teške životne križeve, osobito brojne izbjegle Ukrajince koji su se ovom prigodom na liturgiji okupili, da s ljubavlju nose svoj križ, baš kao što je i Krist za nas i naše grijehe ponio svoj križ i koji ga je doveo do Uskrsnuća. I ovaj križ i kušnja nepravednoga rata koja je nametnuta Ukrajini i koji je unesrećio brojne nevine ljude, moguće je jedino shvatit ako se zagledamo u Kristov otkupiteljski križ koji je istovremeno i znak smrti i znak života. Noseći svoje križeve, u mukama i trpljenju, sudjelujemo na vrlo intiman način u muci Kristovoj, a to nas sjedinjuje i s njegovim životvornim grobom i uskrsnućem na novi život. Zato kršćanin nikad ne gubi vjeru, nadu i ljubav jer zna da pred njim uvijek ide Krist, pobjednik smrti - istakao je vladika Stipić. Predstavljajući vjernima vladiku Milana, generalni vikar Kolasa je naglasio povijesne veze Križevačke eparhije i crkve svete Barbare u kojoj se već tri stoljeća okupljaju grkokatolici Austrije, zahvaljujući upravo križevačkom vladiki Baziliju Božičkoviću koji je utemeljio župu za grkokatolike u glavnom gradu tadašnjega carstva. Drugu liturgiju je vladika Stipić služio u crkvi Svete Obitelji u bečkom predgrađu Ottakring gdje se na redovita nedjeljna bogoslužja okuplja velika ukrajinska zajednica Beča.