ORDINARIJAT KRIŽEVAČKE EPARHIJE Kaptol 20 10000 Zagreb
PAPA FRANJO IMENOVAO PROTOJEREJA MILANA STIPIĆA
APOSTOLSKIM ADMINISTRATOROM KRIŽEVAČKE EPARHIJE
U ponedjeljak 18. ožujka 2019. godine, Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je da je Sveti Otac Franjo imenovao je protojereja Milana Stipića, dosadašnjeg župnika Jastrebarskog i Kričaka, apostolskim administratorom Križevačke eparhije. Vijest o imenovanju objavljena je u Rimu, danas u 12 sati. Odluku o imenovanju pročitao je danas u Ordinarijatu Križevačke eparhije, Kaptol 20, u Zagrebu, tajnik Apostolske nuncijature mons. Janusz Stanisław Błachowiak, prvi tajnik Nuncijature, u nazočnosti umirovljenog ordinarija vladike križevačkoga Nikole Kekića, vikara triju eparhijskih vikarijata, eparhijskog kancelara i ekonoma te duhovnika Grkokatoličkog sjemeništa. Sukladno Zakoniku kanona Istočnih Crkava (kan. 210 § 1), s navršenom kanonskom dobi ordinarij Nikola Kekić je u siječnju 2018. godine predao svoje odreknuće od službe ordinarija Križevačke eparhije, koju je Sveti Otac prihvatio.
Po primitku vijesti o imenovanju, neka zvone sva zvona svih župnih crkava u Križevačkoj eparhiji u trajanju od pet minuta.
Svečano uvođenje u službu novoimenovanog apostolskog administratora održat će se u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, na Lazarovu subotu, 13. travnja 2019. godine, na Arhijerejskoj liturgiji koju će služiti umirovljeni vladika križevački Nikola Kekić.
O. Livio Marijan, đakon eparhijski kancelar i biskupski tajnik
U Zagrebu, na spomendan sv. Ćirila Jeruzalemskog 18. ožujka 2019.
Na Drugu zadušnu subotu, 16. ožujka 2019., molitvenu službu za pokojne (Parastos) služio je župnik zagrebački i eparhijski ekonom o. Danijel Hranilović. Kao i svake godine, vjernici su se u velikom broju okupili te paljenjem svijeća i molitvom spomenuli svojih pokojnih, kojih se služitelj poimenice svih spomenuo u Velikoj ekteniji. Subotama u Velikom postu (Četrdesetnici), u subotu uoči Duhova i prvom tjednu u studenom (poslije Dušnog dana u rimskom obredu) molitvom i bogoslužjem za pokojne spominjemo se svih naših pokojnika. Vječni im spomen.
Druge nedjelje Velikoga posta čitanja nas upućuju na Božji dar oproštenja. “Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskoga. Ali, oprosti nam, Stvoritelju svijeu, da primio neuvele vijence!“ – pjeva kondak te nedjelje. Iz Poslanice Hebrejima čitamo upozorenje da nipošto ne zanemarimo toliko spasenje, tj. nezasluženu blagodat oproštenja koju nam je darovao nitko drugi do li sam Bog u Sinu svome Gospodu Isusu Kristu. Na nama je da taj dar slobodno i s ljubavlju prihvatimo. Jer da je po goloj pravdi, tko bi se spasio!? Ali Gospod je u svojoj ljubavi sišao i pripravio nam spasenje kao dar. Postao je za nas čovjekom, uzeo na sebe našu ljudsku narav i svu njenu bijedu i krhkost da ju preobrazi i spasi od Zloga i vlasti smrti. U Evanđelju po Marku kojega slušamo ove nedjelje vidimo to na djelu. U Kafarnaumu Gospod liječi sve koje su mu donosili. Daruje iscjeljenje svima kao nezasluženi dar ljubavi. Međutim, u tom evanđeoskom odlomku vidimo da se čovjek mora potruditi doći do Gospoda svojom slobodnom voljom i sa sviješću o svojoj grješnosti. Toliko svatko može napraviti. Nema toga što čovjek ne bi napravio da ozdravi od neke smrtne tjelesne bolesti. U ovom evanđelju vidimo kako se četvorica vrlo smiono i dovitljivo snađoše dovesti svoga bolesnoga prijatelja do Gospoda Isusa spustivši ga kroz krovni otvor. Vjerovali su i nadali se u gotovo nemogućim uvjetima.
“Obratite se, približilo se kraljevstvo nebesko“ (Mt 4,17). Svatko ima bar nekakav problem s Isusovim pozivom na obraćenje. Nama se nikad ne žuri kad je u pitanju obraćenje. Četrdesetnica (Korizma ili Veliki post) sa svojom naglašenom disciplinom posta, molitve i davanje milostinje je vrijeme koje bi neki od nas najradije preskočili. Uskrs nesumnjivo volimo, ali Korizmu i ne baš. Mnogi imaju sliku da je kršćanstvo presing, gledaju na vjeru kao na neki sistem strogih pravila, koje je protiv životne radosti i uživanja u životu. Premda se mnogi molimo, redovno idemo na bogoslužje, slušamo propovijedi, svejedno se malo i nikako mijenjamo onako prema onome što Krist Gospod govori. Zašto? Uglavnom zato jer ne razumijemo što znači pokajati se. Naime, u Starom zavjetu ljudi su čuli Božju poruku: Promijeni svoj život i Bog će ti se smilovati. Međutim, u Novom zavjetu, u osobi Isusa Krista Bogočovjeka došla je bitna promjena. Bog je taj koji se okreće prema čovječanstvu, saginje se prema čovjeku, jer čovjek sam po sebi jednostavno nije sposoban za neku radikalniju promjenu i pravo pokajanje. “Približilo se kraljevsvtvo Božje“ zapravo znači da je Bog u osobi Isusa došao k nama. Isus je to kraljevstvo nebesko. S njime započinje kraljevstvo ljubavi, nasuprot vladavini pravde i zadovoljštine ili kazne. Sam je Bog počeo pokajanje za ljude i umjesto ljudi u Isusu Kristu. Iz tog razloga, riječ “pokajanje“, kada ju Isus izgovara, ne znači: “Moraš se promijeniti i onda ćeš biti spašen!“, nego znači “Ti si spašen, pa se tako i ponašaj, tako i živi! Zato se mijenjaj“ jer mi smo na putu pobožanstvenjenja, na putu postajanja božanskima. “Krist postade čovjekom, da bismo mi postali Bogom“ kaže sv. Atanazije Veliki, biskup aleksandrijski.
(IKA, ZAGREB) Sveti Otac Franjo imenovao je mons. Ivana Ćurića, dosadašnjeg Generalnog vikara Đakovačko-osječke nadbiskupije, pomoćnim biskupom iste nadbiskupije, dodijelivši mu titulu naslovnog biskupa Tela. Vijest o imenovanju objavljena je u Rimu, danas u 12 sati, priopćila je Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj. Odluka o imenovanju pročitana je i u Ordinarijatu u Đakovu.
POVIJESNA POZADINA: Istinska i prava vjera, pravovjerje. "I ovo je pobjeda što pobjedi svijet: vjera naša" (1 Iv 5, 4). Nakon nesuglasica i razmirica za ili protiv štovanja svetih likova (ikona) Sedmi ekumenski crkveni sabor (ili Drugi nicejski) u Niceji 797. godine proglasio je istinu vjere da ikone svjedoče istinu da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1m 26) i preko obraćenja i preobražaja čovjek se posvećuje i ponovno u njemu uskrisava izvorni lik Božji. To što ova nedjelja pada na prvu nedjelju Velikoga posta je čista povijesna slučajnost jer je u tu nedjelju to pravovjerje izrečeno i prihvaćeno od crkvenih otaca. Zato se ta nedjelja zove "Nedjeljom pravovjerja" ili "Svetih ikona" i u mnogim crkvama se te nedjelje vrši ophod sa svetim ikonama ili pak dondose svoje kućne ikone u crkvu.
DUHOVNA TEMA: Prema izvornoj bizantskoj tradiciji Prva nedjelja Velikoga posta spomen je svetih proroka (poput Mojsija, Arona i Samuela) što se dobro vidi na stihovima na "aleluja" prije evanđelja i čitanjima. Čitanje iz Poslanice Hebrejima (11, 24-26, 32-12, 2) namijenjeno je bilo katekumenima kao kateheza o svetim muževima Staroga zavjeta koji su živjeli u vjeri danog im obećanja ispunjenja i spasenja, čije ispunjenje oni nisu vidjeli. Evanđelje (Ivan 1, 43-51) završava Isusovim obećanjem: »Stoga što ti rekoh: ‘Vidjeh te pod smokvom’, vjeruješ. I više ćeš od toga vidjeti!« I nadoda: »Zaista, zaista, kažem vam: gledat ćete otvoreno nebo i anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega.« Kandidatima za krštenje (oglašeni, katekumeni) rane Crkve, kao i krštenima, govori se da će s vjerom vidjeti već unaprijed dolazak novoga svijeta, ispunjenje svih obećanja i proročanskih riječi, što će započeti Crkvom kao vidljivim znakom kraljevstva nebeskoga na zemlji, a koja je započeta Kristovim učovječenjem.
TROPAR, gl. 2.: Klanjamo se prečistome Liku Tvome, o Predobri, moleći za oproštenje grijeha naših, Kriste Bože! Jer Ti si dragovoljno izvolio tijelom uzići na križ, da izbaviš od ropstva đavolskog one koje si sazdao. Stoga zahvalno kličemo Tebi: Sve si ispunio radošću, Spasitelju naš, koji si došao spasiti svijet!
KONDAK, gl. 8.: Neopisiva Riječ Očeva opisa se, Bogorodice, utjelovivši se po tebi. I okaljanu sliku Božju u prvotni oblik vrati, spojivši je s božanskom ljepotom. Ispovijedajući spasenje, djelom i riječju, mi ga u slici izražavamo.
U četvrtak, 7. ožujka 2019., u Grkokatoličkom pastoralnom centru Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, u organizaciji župnika o. Milana Stipića, održana je multimedijska prezentacija “Kršćanstvo Istoka – obredi, duhovnost, kultura“ koju je održao đakon prof. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije. Uz video prezentaciju raznih istočnih litrugija, s kartama, tabelarnim prikazima i slikama, prof. Marijan je brojnim nazočnicima prikazao povijest nastanka i razvoja svih istočnih kršćanskih obreda – siro-kaldejskog, siro-antiohijskog, koptskog, etiopskog, armenskog i bizantskog ili carigradskog, na kojem se posebno zadržao. Obredne baštine su najvidljivi znak i izričaj inkulturacije kršćanstva u razne narode na području Rimskog carstva u prvim stoljećima života Crkve. Prva je Crkva bila višeobredna i multikulturalna, a svaka je lokalna Crkva na području istočnog Mediterana izrazila evanđelje i vjeru apostola na svoj vlastiti način, prema geniju svoje vlastite kulture. Europocentričan pogled na svijet nekada smetne s uma da je kršćanstvo rođeno na Istoku i sa Istoka dospjelo na Zapad. Istočni kršćanski obredi baštine teološko, duhovno i kulturološko bogatstvo starih kršćanskih patrijarhata (Majke Crkve) Antiohije, Aleksandrije, Jeruzalema i Carigrada koje su u svojim obredima vrlo rano napravile sintezu s jedne strane judeo-kršćanske tradicije, a s druge helenističko-rimske civilizacije svoga vremena. Tu su nastala prva i najvažnija dogmatsko-teološka djela,
* ABRAHAMOVO U SAMOBORU, nedjelja - 13. 10., Liturgija u 11 sati
* ZAZIV SVETOGA DUHA NA POČETKU AKADEMSKE GODINE NA STUDIJU ISTOČNE KRŠĆANSKE DUHOVNOSTI, petak - 18. 10. u 18 sati, Konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, Zagreb
* SVEĆENIČKO REĐENJE U KANIŽI đakona Roberta Čabraje, subota - 19. 10., u 10 sati
* SPOMEN BLAŽENOG KARLA AUSTRIJSKOG - 20. OBLJETNICA PROGLAŠENJA BLAŽENIM, ponedjeljak - 21. 10. u 18 sati, Liturgija u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu
- svakoga dana od 17 do 19 sati (zimsko računanje vremena), odnosno od 18 do 20 sati (ljetno računanje vremena);
- subotom i nedjeljom ujutro od 8 do 12 sati (subotom je sv. Liturgija u 8:30, Večernja u 19 sati; nedjeljom je sv. Liturgija u 10 sati, Večernja u 19 sati)
- svake treće subote u mjesecu, u 10 sati, služit će se sv. Liturgija ina čast sv. Šarbela s posebnim molitvama za duhovno, duševno i tjelesno zdravlje pred moćima sv. Šarbela;
- za izvanredne posjete katedrali i pohodima svetih moći, svi se mogu obratiti na mobilne telefone: 0998341509 - o. đakon Antonije Pajić ili 0994424420 - Molitvena zajednica sv. Šarbela).
