Detalji

Velikoposno bogoslužje (Večernja s čitanjima i pričešću)

Tekst knjižica; https://drive.google.com/file/d/1ZL0X4Xom3MXdKN96ytY8u0KsM42Ih7Ex/view 

 

Liturgija pretposvećenih darova je crkveno bogoslužje u bizantskom obredu koje se služi u svagdane Velikoga posta (Četrdesetnica), u sklopu kojega se podjeljuje pričest svetim Darovima (Tajnama odn. Euharistijom) koji su posvećeni na nekoj prethodnoj božanskoj Liturgiji. Otuda joj i naziv “pretposvećenih darova”. Ovo drevno bogoslužje spominju crkveni kanoni još u 7. stoljeću. Prema Trulskom saboru, 692. godine, to se bogoslužje ima služiti u sve dane Velikoga posta izuzev subote, nedjelje i blagdana Blagovijesti (kanon 52.). Danas se uobičajeno služi srijedom i petkom, na blagdane koji imaju polijelej kada padnu u svagdane, u četvrtak 5. tjedna Velikog posta (Četvrtak Velikoga kanona) i u prva tri dana Velikog ili svetog tjedna. Tradicija drži da je službu sastavio i uredio rimski papa sv. Grgur (540.-604.), na Istoku zvan “Dialogos” ili “Dvojeslov”. Sigurno je da ju on prvi povijesno spominje kao nešto čemu je svjedočio u vrijeme boravka u Carigradu kao legat. Ovo pokorničko velikoposno bogoslužje sastoji se od dva temeljna dijela: Večernje i službe pričesti. Međutim, struktura Večernje nije ona sabaitsko-palestinskog tipa koja je ubičajena u sadašnjem časoslovu bizantskog obreda, već carigradskoga katedralnog tipa.

Detalji

 

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! 

Teologija, duhovnost i askeza u Velikom postu

Sveta četrdesetnica ili Veliki post jest zajedno s Pashom / Uskrsom najistaknutije, središnje vrijeme crkvene liturgijske godine u svim kršćanskim obredima, a osobito istočnima. Shodno tome, i uskršnji post ili veliki post, zauzima središnje mjesto u životu Crkve a onda i svakoga njezina člana. U istočnim kršćanskim tradicijama ili obredima, a to su obredi sirijski, istočni i zapadni, zatim koptski i etiopski, armenski i bizantski - nikada Pasha nije zasjenjena nijednim drugim blagdanom ili vremenom i uvijek zauzima središnje mjesto. I to je izvorna kršćanska starina, jer kako kaže apostol Pavao, ako Krist nije uskrsnuo uzaludna je vjera naša. Sve dakle s događajem Uskrsnuća dobiva ili gubi svoj smisao. Jasno je stoga zašto će i Veliki post odnosno četrdesetnica koja prethodi Uskrsu imati istaknuto mjesto. Uskrsu dakle prethodi razdoblje od četrdeset dana posebne asketske priprave. Pa otuda četrdesetnica, latinski quaresima (hrv. korizma), grčki tessaracoste. Naziva se i Veliki post ili Časni post, čime je naglašena njegova veličina i važnost pred drugim postovima u godini: a to su Božićni post (40 dana prije Božića), Apostolski (pred blagdan sv. Petra i Pavla), Gospojinski (pred Veliku Gospdu) i drugi jednodnevni manji postovi (Uzvišenje časnoga Križa i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja). U bizantskom i svim istočnim obredima, svaka srijeda i petak u godini jesu posni dani (izuzev oni u svjetlom tjednu -uskrsnom- ili ako padne u taj dan neki veliki blagdan kada se post „razjrješuje“. Kada bi se napravio izračun dana, ispalo bi idealno otpilike oko 170 dana posta ili nemrsa, ili ako ćemo ih nazvati danima asptinencije u godini, što je gotovo polovica godine.

Otkuda takav naglasak na post, nemrs i apstinenciju u istočnom kršćanstvu? Moramo imati na umu da su istočni obredi sačuvali staru, izvornu praksu Crkve, zaključke i kanone velikih ekumenskih sabora prvog kršćanskog tisućljeća, dakle predaju svetih otaca, te nisu ublažavali ili mijenjali kanonsku disciplinu Crkve kroz vremena, bez obzira na sekularizaciju.

Detalji

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Na Siropusnu nedjelju navečer, poslije Večernje, kada liturgijski započinje ponedjeljak Prvog tjedna posta, uobičajeno je u crkvama obaviti čin međusobnog praštanja kako bi naša žrtva posta, molitve i ljubavi bila pred Bogom čista. Zato se ova nedjelja još naziva i "Nedjeljom praštanja". Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo.

KONDAK, glas 1.: Nastavniče mudrosti, prosvjetitelju razuma, učitelju neukih i zaštitniče nevoljnih, okrijepi i prosvijetli srce moje, Vladaru. Podaj mi riječ, Ti Riječi Očeva, pa neću kratiti usnama svojim, da Ti vape: O Bože milostivi, sagriješih, pomiluj me.

 

Detalji

Bogu je sve moguće kao što pokazuje slučaj s razbojnikom na križu koji se u jednom trenu obratio po svojoj vjeri i odmah bio obnovljen za raj. Zato je Gospod i došao, da promijeni našu dušu, stvarajući je iznova, da bismo, kao što Pismo kaže "postali zajedničari božanske naravi" (2 Pet 1, 4). On će u našu dušu udahnuti nebesku dušu, tj. Duh Božanstva koji će nas voditi k punini kreposti, tako da ćemo, koliko je moguće, već sada početi živjeti Vječnim Životom. Sveti Makarije Veliki

 

Detalji


Foto: Zdenko Galić

U četvrtak 28. veljače 2019. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu održana je svečana prezentacija knjige “Liturgika grčko-slavenskog obreda” autora dr. Jurja Pavića. Na početku prezentacije svećenici Žumberačkog vikarijata pod ravnanjem stavrofora Milana Stipića otpjevali su Oče naš na staroslavenskom jeziku a zatim je sve prisutne pozdravio dekan fakulteta dr. Mario Cifrak koji je istaknuo kako se ovo svečano predstavljanje knjige nekadašnjeg profesora i dekana dr. Pavića održava upravo u godini kada KBF slavi 350 godina svog postojanja. U nastavku programa u ime izdavača govorio je protojerej stavrofor Milan Vranešić koji je u svom izlaganju iznio povijesni prikaz djelovanja grkokatoličkih svećenika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Nakon povijesnog prikaza okupljenima se u ime obitelji pokojnog dekana Jurja obratio njegov unuk gospodin Ninoslav Pavić koji je istaknuo kako se dr. Juraj tijekom života uvijek zalagao za jedinstvo među ljudima naglašujući da smo svi mi jedan Božji narod a svatko pripada nekoj naciji. “Pripadnost tom Božjem narodu i zajedništvo među ljudima koje je za vrijeme svog života poticao moj djed prenio je i na članove svoje obitelji” kazao je Ninoslav Pavić. Nakon izlaganja Ninoslava Pavića predstavljanje knjige održao je prof. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije. U opširnom izlaganju prof. Marijan okupljenim uzvanicima detaljno je prikazao sadržaj knjige obrađujući u svom predavanju tematiku po poglavljima. Predstavljajući knjigu prof. Marijan kazao je kako je to prvi rad na hrvatskom jeziku koji na znanstveni način obrađuje liturgiku bizantsko-slavenskog obreda i stoga je ovo kapitalno djelo polazište za sva daljnja istraživanja u okviru teološke znanosti. Po završetku izlaganja prof. Marijana prisutnima se obratio profesor dr. Jure Zečević voditelj katedre Ekumenske teologije pri KBF-u koji je govorio o životu i radu dekana dr. Jurja Pavića. Profesor Zečević je naglasio kako je djelo Liturgika grčko slavenskog obrada autora dr. Pavić u obliku skripte već desetljećima obavezna literatura na fakultetu a da se novo izdanje može koristiti i u puno širem pastoralnom djelovanju. Ističući važnost knjige dr. Zečević preporučio ju je svim profesorima, studentima kao i svim vjernicima koji se žele detaljnije upoznati sa istočnom kršćanskom tradicijom. Na kraju predstavljanja nove knjige prisutne je pozdravio katedralni dekan Križevačke eparhije o. Daniel Vranešić koji je dekanu KBF-a dr. Mariu Cifraku predao umjetnički portret dr. Jurja Pavića istaknuvši pritom kako se hrvatski grkokatolici na ovaj način uključuju u svečanu proslavu 350. godišnjice osnutka fakulteta na kojem su tijekom povijesti značajan trag kao profesori ostavili i mnogi svećenici Križevačke eparhije. Po završetku svečanog predstavljanja knjige za sve uzvanike priređen je u prostorijama fakulteta prigodan domjenak.

 

Detalji

 

Detalji

Ljubav je dobrohotnost duše koja božansku spozna­ju cijeni iznad svega. Tu naviku ljubavi nitko ne može postići ako mu je duša zarobljena zemaljštinom. Tko ljubi Boga, taj više želi spoznati Boga nego sve drugo što je on stvorio. On za njim čezne svom željom i ljubavlju. Budući da je Bog sve stvorio i radi sebe sve sazdao, zato je on daleko izvrsniji od svega stvorenog. Tko os­tavi Boga, s kojim se ništa ne može usporediti, i prione uz stvoreno, taj manje cijeni Boga nego ono što je on stvorio. Gospod govori: Tko me ljubi, vršit će moje zapo­vijedi. A ovo je moja zapovijed da se ljubite međusob­no. Zato tko ne ljubi bližnjega, ne vrši zapovijedi. A tko ne vrši zapovijedi, taj ne može ljubiti ni Gospoda. Blago čovjeku koji može ljubiti svakoga čovjeka i to podjednako. Tko ljubi Boga, taj stvarno ljubi i bližnjega. Takav ne može čuvati novac, nego ga dijeli onome tko osku­dijeva. Tko po Božju dijeli milostinju, taj u tjelesnim po­trebama ne razlikuje dobrog od zlog, niti pravednog od nepravednog, nego svakome dijeli prema tome u koli­koj je nevolji. Ipak poradi dobre volje dat će prije ono­me tko je krepostan i radišan nego nevaljalcu. Ne pokazuje se dobrotvorna ljubav samo dijelje­njem novca, nego još više poučavanjem neukih u Bo­žjem nauku kao i vršenjem tjelesnih djela milosrđa. Tko se odriče vremenitih dobara i iskreno vrši dje­la ljubavi prema bližnjemu, bez nezdrave privrženosti i mane, taj postaje dionikom božanske ljubavi i spoz­naje. Tko postigne ovu božansku ljubav, taj se ne umara niti se iznemaže idući za Gospodom Bogom, već kao i Jeremija, junački podnosi trud, prezir i nepravde, ni­kome ne misleći zlo. Nemojte govoriti, poručuje Jeremija, hram smo Bo­žji. Ni ti nemoj govoriti: Gola i sama vjera u Gospoda Isusa Krista može me spasiti. To nećeš postići, ako lju­bav ne stekneš djelima. A što se tiče same vjere, sjeti se Pisma: Đavli, također, vjeruju, i drhću. Oznaka je ljubavi da bližnjemu iskazuje dobročin­stvo, da je dugotrpna i strpljiva. U upotrebi dobara vo­di je zdravi razum.

Sveti Maksim Ispovjednik, Poglavlja o ljubavi

 

Detalji

Galerija slika: https://prigorski.hr/foto-molebenom-presvetoj-bogorodici-pocela-godina-katedralnog-zbora-krizevci/ 

U organizaciji Križevačke eparhije, Grkokatoličke župe Presvete Trojice i Katedralnog pjevačkog zbora Križevci, a povodom 10 godina postojanja zbora, u petak, 22. veljače otvorena je Godina Katedralnog zbora. Godina je otvorena uz Molaben Presvetoj Bogorodici koji su u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice služili msgr. Nikola Kekić, vladika križevački i katedralni župnik protojerej stavrfor Mihajlo Simunović uz pjevanje Katedralnog pjevačkog zbora. Otvorenju Godine ispred Grada Križevaca prisustvovali su gradonačelnik Mario Rajn, predsjednik Gradskog vijeća Marko Katanović i pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Sandro Novosel. Tom je prilikom gradonačelnik Rajn čestitao članovima zbora na uspješnom desetogodišnjem djelovanju i postignutim izvanrednim rezultatima. -Iskazujem zahvalu, poštovanje i ponos na ovaj predivni zbor. Desetljeće brzo prođe, obilježeno je s puno putovanja, puno promicanja imena grada, puno uspomena i očuvanja tradicije koje ovaj zbor itekako promiče. U ime građana Grada Križevaca i svoje osobno ime od srca vam hvala. -kazao je. Otvorenje Godine završilo je projekcijom „100 fotografija za 10 godina“ koju je pripremio dirigent Katedralnog pjevačkog zbora i jedan od njegovih pokretača Ozren Bogdanović. Ovaj pjevački zbor čini 20-ak entuzijasta, amaterskih pjevača, građana Križevaca i okolnih mjesta bez obzira na pripadnost zapadnom ili istočnom katoličkom obredu, te vjerskoj pripadnosti i uvjerenju uopće. Ljepota obreda, klasične zborske literature pisane za istočni obred, crkvenostaroslavenska glazba, te druženje kroz glazbu, povijest, umjetnost i putovanja okuplja ove ljubitelje zborskog pjevanja. Nastao je na inicijativu katedralnog župnika, prečasnog oca Mihajla Simunovića i dirigenta Ozrena Bogdanovića. 

Detalji

SPOMEN NA KRISTOV PONOVNI DOLAZAK I POSLJEDNJI SUD  

KANON MESOPUSNE NEDJELJE - RAZMIŠLJANJE O POSLJEDNJEM I PRAVEDNOM SUDU 
Glas 6.

Pjesma 1.

Irmos: Pomoćnik je on i zaštitnik moj - jer mi posta izbaviteljem: on je Bog moj! Njega ću slaviti: on je Bog Oca moga; njega ću veličati, jer se slavno proslavi.

Pripjev: Slava Tebi, Bože naš, slava Tebi!

Kada dođeš, Bože, sa tisućama tisuća nebeskih anđeoskih Počela, tada učini i mene bijednika dostojnim u visinama Te susresti, Kriste!

Ne uđi sa mnom na sud, Ti koji nosiš moja djela, koji iziskuješ opravdanje i ispravljaš težnje, nego po dobrostivosti svojoj zaboravi moje zlo i spasi me, Svemogući.

Slava: Užas me hvata i strah pred neugasivim ognjem paklenim, gorkim crvom i škrgutom zubi, ali oprosti mi i otpusti, Kriste, i daj da budem među izabranicima Tvojim.

I sada: Shrvan mnoštvom napasti i opakih djela, prigibam se duhovno i tjelesno pred tobom, Prečista, i usrdno tebi vapijem: ti me podigni!

Pjesma 3.

Irmos: Učvrsti, Gospode, na stijeni zapovijedi tvojih nemirno srce moje, jer ti si jedini svet i Gospod.

Gospod dolazi i tko će podnijeti strah pred Njim? Tko će se predstaviti Njemu? Nego, pripremi se, dušo moja, za susret s Njim!

Budući da sam prestupio zapovijedi Tvoje, Gospode, kako ću se spasiti na sudu od pravedne srdžbe Tvoje? Poštedi me u vrijeme suda!

Slava: Pomiluj me, Gospode, vapijem Ti za čas kada ćeš doći s anđelima svojim da podaš svima po zaslugama djela njihovih.

I sada: Sveta i Milosna, koja si vjernima otvorila vrata nebeska, Vladarice, otvori i meni svjetlošću obasjana vrata te me izbavi vratiju smrtnih.

Sjedalan

U dolini plača, tu gdje si nas stavio, kada sjedneš, Milostivi, i započeneš sa sudom pravednim, ne objavi mojih tajna i ne posrami me pred anđelima, već me poštedi, Bože, i pomiluj

Detalji

Izvor: IKA, ZAGREB 

U Novoj dvorani Sinode u Vatikanu 21. veljače je započeo susret „Zaštita maloljetnika u Crkvi“, koji se na poziv pape Franje održava od 21. do 24. veljače i na kojem sudjeluju predsjednici svih biskupskih konferencija svijeta. Tijekom Susreta sudionici će imati priliku čuti i svjedočanstva onih koji su pretrpjeli spolna zlostavljanja kao maloljetnici.  Papa će biti prisutan tijekom cijelog trajanja Susreta na kojem sudjeluje ukupno 114 predsjednika biskupskih konferencija: 36 iz Afrike, 24 iz Sjeverne i Južne Amerike, 18 iz Azije, 32 iz Europe, 4 iz Oceanije. Na sastanku na vrhu u Vatikanu sudjeluje  i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Osim predsjednika biskupskih konferencija na Susretu sudjeluje i 14 poglavara Istočnih katoličkih Crkava, 15 ordinarija koji ne pripadaju biskupskoj konferenciji, 12 vrhovnih poglavara muških redovničkih zajednica, 10 vrhovnih poglavarica ženskih redovničkih zajednica, 10 prefektâ vatikanskih dikasterijâ, 4 člana Rimske kurije, 5 članova Vijeća kardinalâ, 5 organizatora, moderatora i govornika. Na susretu dakle sudjeluje ukupno 190 sudionika. Moderator skupa je o. Federico Lombardi, SJ. Ovaj sastanaka na vrhu najavio je Papa na sastanku Vijeća kardinala 12. rujna. Papa je krajem studenog imenovao Organizacijski odbor koji čine kardinal Blase Cupich, kardinal Oswald Gracias, nadbiskup Charles Scicluna, otac Hans Zollner SJ, u suradnji s Gabriellom Gambino i Lindom Ghisoni iz Dikasterija za laike, obitelj i život. Susret se sastoji od molitve i slušanja; izlaganja i pitanja; rada u skupinama te Papinog zaključka. Svaki radni dan započinje i završava molitvom. U subotu 23. veljače poslijepodne održat će se pokorničko bogoslužje a u nedjelju 24. veljače završno euharistijsko slavlje tijekom kojeg će Papa zaključiti skup. Na Susretu će biti održano ukupno devet izlaganja, po tri svakoga dana. Predviđen je i rad u skupinama dva puta dnevno, ujutro i poslijepodne. Papa Franjo će govoriti na početku te, ako to bude htio, i na kraju svakog dana. U nedjelju ujutro održat će zaključni govor.