SPLITSKA ŽUPA SV. SPASITELJA PROSLAVILA ŽUPNI BLAGDAN
- Detalji

Grkokatolička župa Krista Spasitelja u Splitu, po prvi put od svog utemeljenja, bez ikakvih je ograničenja proslavila svoje proštenje - svetkovinu Uzašašća Gospodnjega, u četvrtak, 26. lipnja, na samu svetkovinu. Mnogobrojni vjernici iz Splita i iz Ukrajine su u Gospinoj crkvi na Dobriću gromoglasno pjevali slavu Bogu na svetoj Liturgiji koju je predvodio vladika križevački mons. Milan Stipić, zajedno sa domaćim župnikom, o. Zenjom Zastavnim i s grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima. Vladika Stipić je u propovijedi naglasio važnost svetkovine Uzašašća - Spasova, rekavši kako ona otkriva ne samo Kristovu slavnu pobjedničku proslavu, već pokazuje za što je stvoren svaki čovjek. "Ne za smrt, raspadanje i prolaznost - nego za preobraženje i pridruživanje Kristu u nebeskoj slavi - to je Božji naum sa
Opširnije: SPLITSKA ŽUPA SV. SPASITELJA PROSLAVILA ŽUPNI BLAGDAN
CARITAS KRIŽEVAČKE EPARHIJE UPUTIO PEDESTU POŠILJKU POMOĆI UKRAJINI
- Detalji

Opširnije: CARITAS KRIŽEVAČKE EPARHIJE UPUTIO PEDESTU POŠILJKU POMOĆI UKRAJINI
SVETKOVINA UZAŠAŠĆA GOSPODNJEGA - SPASOVO
- Detalji

Teologija ikone Uzašašća
Jedan od velikih kristoloških blagdana Crkve jest Uzašašće Gospoda našega Isusa Krista na nebo. Slavi se uvijek u četvrtak, četrdeseti dan po Uskrsu i s njime se na neki način završava četrdesetodnevno slavlje Pasha Gospodnje. Svaki blagdan nalazi svoj izraz i odraz u teologiji, ikonografiji i liturgijskoj poeziji. Ikona, teologija i liturgija su neodvojivo povezani u duhovnosti i liturgijskoj praksi bizantske Crkve. To povezivanje tvori jedinstvenu sintezu u kojoj se jedno otajstvo prikazuje ikonom (utjelovljuje u materijalni prikaz), domišlja i tumači teologijom (osmišljava u ljudskoj misli) te slavi i naviješta troparima, stihirima i drugim liturgijskim pjesmama (pretače u riječ, poeziju i glazbu).
Ikonografski prikazi nisu nikad proizvoljni, već kanonski propisani i tradicijom ovjerovljeni. Premda ikona Uzašašća prikazuje događaj kojega opisuje sv. Luka evanđelist (Dj 1, 6-11), namjena ikonografskog prikaza nije da bude historijski, nego teološki,
SUSRET KATOLIČKIH OBITELJI U LUDBREGU
- Detalji

SVEČANOM ARHIJEREJSKOM LITURGIJOM PROSLAVLJENA 10. OBLJETNICA ŽUPNE CRKVE U JASTREBARSKOM
- Detalji

Opširnije: SVEČANOM ARHIJEREJSKOM LITURGIJOM PROSLAVLJENA 10. OBLJETNICA ŽUPNE CRKVE U JASTREBARSKOM
SVEČANI KONCERT U ČAST 10. OBLJETNICE GRKOKATOLIČKE CRKVE U JASTREBARSKOM
- Detalji

U srijedu, 18. svibnja, u grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, održan je svečani dobrotvorni koncert duhovne glazbe povodom proslave desete obljetnice izgradnje i posvete te nove crkve. Prihod koncerta namijenjen je ukrajinskim izbjeglicama na području Jaske. Crkvu, koja je sagrađena u spomen na 400. obljetnicu uspostave Marčansko-križevačke eparhije, posvetio je 19. svibnja 2012. godine tadašnji križevački vladika Nikola Kekić, za vrijeme župnika o. Daniela Vranešića, a njezin kamen temeljac blagoslovio je papa Benedikt XVI. za svoga pohoda Hrvatskoj u lipnju 2011. godine. Povodom 10. obljetnice crkve oslikan je
Opširnije: SVEČANI KONCERT U ČAST 10. OBLJETNICE GRKOKATOLIČKE CRKVE U JASTREBARSKOM
PROSLAVA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA U PRIBIĆU
- Detalji

Na Nedjelju o Samarijanki, 15. svibnja, u grkokatoličkoj župnoj crkvi Blagovijesti u Pribiću, vladika križevački Milan Stipić služio je arhijerejsku liturgiju povodom blagdana sv. Leopolda Mandića koji se slavi 12. svibnja, čije se relikvije u ovoj crkvi čuvaju. Na liturgiji je propovijedao đakon Livio Marijan, a s vladikom su suslužili o. Nenad Krajačić, domaći župnik i ravnatelj eparhijskog Caritasa, o. Danijel Hranilović, eparhijski ekonom, o. Andrij Savyak i jerođakon Ivan Karlić. Liturgiju je pjevala vokalna skupina "Kantalice" iz Zadra na dalmatinskim glagoljaškim, grčkim i žumberačkim napjevima. Posebni gosti na liturgiji bili su i članovi udruge DoDo (Dobro dobrim) iz Velike Gorice koji već duže vremena surađuju s o. Nenadom Krajačićem, ravnateljem Caritasa Križevačke eparhije oko slanja pomoći Ukrajini. U propovijedi je đakon Livio Marijan
VLADIKA MILAN STIPIĆ POHODIO KAZNIONICU U LEPOGLAVI
- Detalji

Opširnije: VLADIKA MILAN STIPIĆ POHODIO KAZNIONICU U LEPOGLAVI
PROSLAVA SV. ĆIRILA I METODA U ZAGREBU
- Detalji
U srijedu, 11. svibnja, kada Crkve bizantskog obreda slave slavenske apostole i učitelje Ćirila i Metoda, svoj crkveni god proslavila je istoimena zagrebačka grkokatolička župa. U konkatedrali sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu svečanu arhijerejsku liturgiju služio je vladika križevački Milan Stipić, uz susluženje upravitelja Grkokatoličkog sjemeništa i zagrebačkog župnika o. Daniela Vranešića, žumberačkog dekana i ravnatelja eparhijskog Caritasa o. Nenada Krajačić te brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni. Liturgiju su pjevala tri zbora: Ćirilo-Metodov kor u mješovitom i muškom sastavu te zbor mladih, a sukladno drevnoj tradiciji đakoni su pjevali evanđelje na grčkom, crkvenoslavenskom i hrvatskom jeziku. U homiliji je vladika Stipić ocrtao bitne momente u životu dvaju velikih crkvenih misionara, zaštitnika Europe i prosvjetitelja slavenskih naroda, istaknuvši bitne dimenzije njihova djelovanja. posebno pocrtavši eklezijalni model djelovanja svete braće Ćirila i Metoda. ''Njihov rad ne možemo promatrati izvan eklezijalnog konteksta. Oni su bili dio Crkve, poslani od Crkve i njihovi učenici u prvom redu prihvaćali su Krista i postajali Crkvom, odnosno mističnim Tijelom Kristovim. Budući da su osnivali partikularne zajednice i lokalne Crkve, razvili su novi eklezijalni princip, kojega prepoznajemo u tri elementa sinodalnog hoda današnje Crkve: zajedništvo, poslanje i sudjelovanje. O njima govori papa Franjo jer u sebi
CARIGRADSKI PATRIJARHAT PRIMIO U KANONSKO ZAJEDNIŠTVO MAKEDONSKU PRAVOSLAVNU CRKVU
- Detalji

Opširnije: CARIGRADSKI PATRIJARHAT PRIMIO U KANONSKO ZAJEDNIŠTVO MAKEDONSKU PRAVOSLAVNU CRKVU
Stranica 79 od 101
Tražilica
Video
Najave
> EPARHIJSKO HODOČAŠĆE SV. ŠIMUNU U ZADAR: subota, 13. 06.: Arhijerejska liturgija u 10 sati u Svetištu sv. Šime u Zadru (služi vladika Milan Stipić)
HODOČAŠĆA I POHOD MOĆIMA SV. ŠARBELA









