U nedjelju, 26. rujna 2021., u mjestu Mirna Peć u Sloveniji, za biskupa je rukopoložen novoimenovani biskup Novoga Mesta mons. dr. Andrej Saje. Župna crkva sv. Kancijana bila je svečano urešena za ovu prigodu na kojoj je sudjelovao veliki broj svećenika i vjernika. Glavni zareditelj bio je umirovljeni novomeški biskup mons. Andrej Glavan, uz suzareditelje mons. Jeana-Marie Speicha, apostolskog nuncija u Sloveniji i mons. Jože Marketza, biskupa krško-celovečkoga. Na svečanosti su sudjelovali svi slovenski biskupi kao i mons. Milan Stipić, biskup križevački, čija eparhija se proteže i na Republiku Sloveniju. Novozaređeni biskup Andrej ima 55 godina, završio je teološke studije u Ljubljani, magistrirao je i doktorirao u Rimu iz područja crkvenoga prava. U dosadašnjim službama istakao se na području pravnog, pedagoškog i pastoralnog djelovanja. U homiliji je apostolski nuncij Speich izložio bitne značajke biskupske službe kao i posebno poslanje mjesnoga biskupa u slovenskoj Crkvi danas. Mons. Milan Stipić je zajedno s drugim biskupima položio ruke na novoga biskupa te je zajedno s grkokatoličkim svećenicima o. Mihajlom Hardijem i o. Ivanom Skalyivskim, koji djeluju na području Slovenije, u ime Križevačke eparhije čestitao novom biskupu na imenovanju i posvećenju. Čestitamo!
U nedjelju, 26. rujna 2021., u Osijeku, sestre bazilijanke su zajedno s vjernicima čestitale srebrni jubilej - 25. obljetnicu svećeničkog ređenja o. Ljubomiru Sturku, župniku grkokatoličke župe Krista Kralja u Osijeku. U pozdravnoj riječi provincijalka s. Darija Fina, zahvalila je o. Ljubomiru na njegovom predanom pastoralnom radu i lijepoj suradnji. U ime Ukrajinaca i Rusina čestitke župniku uputile su Oksana Martinjuk, predsjednica UKPD ''Lesja Ukrajinka'' Osijek te Helena Šoban. Djeca obitelji Lasek-Žagar zajedno s mamom Tatjanom pozdravili su o. Ljubomira prigodnom pjesmom. Slavljenik je rođen 1963. u Ukrajini. Nakon osnovne i srednje tehničke škole završio je Sveučilište za naftu i plin u gradu Ivano-Frankivsk te je radio kao inženjer. Oženio se sa Oksanom, rođ. Ostapović, kćerkom svećenika Oresta Ostapovića. Krajem 1980.-ih, kada je
U subotu, 25. rujna 2021., održana je u Križevcima još jedna Likovna kolonija posvećena svetom Marku Križevčaninu. Likovna kolonija počela je okupljanjem slikara učesnika Kolonije, koju uz pomoć i domaćinstva Grkokatoličke eparhije organizira Križevački likovni krug. Ovogodišnja Kolonija okupila je 36 učesnika, 20 članova KLK i njihove goste iz Đurđevca, Zagreba, Delova, Ivanić Grada i ostalih gradova Hrvatske.
Nakon što su učesnici Kolonije prisustvovali liturgiji, o značenju Grkokatoličke katedrale, njenoj povijesti i umjetničkom blagu govorio je Zoran Homen, a u znak zahvalnosti za pomoć u organizaciji, Grkokatoličkoj eparhiji poklonili su svoje slike Katarina Sinjeri i Ana Budija.
Ekskluzivno: O. Mladen Mikulić predstavlja grkokatoličko monaštvo
"Pozvani smo živjeti puninu svog kršćanskog poziva” ističe o. Mladen Mikulić član prvog monaškog Bratstva grčkog obreda na hrvatskom tlu. Odrastao je u tradiciji zapadnog obreda, a svoj put nasljedovanja Krista pronašao je u okrilju istočnog monaštva.
/ Svjetlana Đuran
Tko je monah? Iz čega proizlazi monaška duhovnost? Kako je zaživio monaški život u Grkokatoličkoj Crkvi na hrvatskome tlu? Po čemu je posebno monaštvo istočne tradicije i koji su stupnjevi monaštva? Kako je odrastajući u tradiciji rimskoga
U poruci pape Franje upućene bakama, djedovima i svim starijim osobama prigodom prvog svjetskog dana osoba treće životne dobi proslavljenog na četvrtu nedjelju mjeseca srpnja, više puta ponavlja se uvodni citat „Ja sam s vama u sve dane“ (usp. Mt 28,20). Papina poruka ističe blizinu Crkve osobama koje su na marginama suvremenog društva. Ohrabruje ih na njihovo poslanje molitve i svjedočenja u zajednici vjernika unatoč slabosti, bolesti, patnje i osamljenosti koju život u trećoj životnoj dobi nosi. Lik anđela/glasnika koji posjećuje stariju osobu, a ima oris ljudske osobe, kao i papina poruka kako je budućnost svijeta u savezu između mladih i starih, potakla je među grkokatoličkim svećenicima inicijativu posjeta svome umirovljenome biskupu mons. Nikoli Kekiću, koji od izbivanja pandemije umirovljeničke dane živi u sjeni sošičkog samostana sestara Bazilijanki, u mirnome Žumberku. S blagoslovom križevačkoga ordinarija vladike Milana Stipića, petnaestorici grkokatoličkih svećenika i đakona, zaređenima po molitvi i polaganju ruku biskupa Nikole Kekića,
Kako javlja agencija Vatican News (www.vaticannews.va), u četvrtak 23. rujna 2021., zvona svih armenskih katoličkih crkava diljem Libanona, Sirije i drugih zemalja svijeta, najavila su izbor novoga patrijarha Armenske katoličke Crkve, dosadašnjega nadbiskupa Rafaela Minassiana. Na poziv pape Franje, Sveti sinod Patrijarhata Cilicije katoličkih Armenaca sastao se u Rimu tijekom prošloga tjedna i izabrao dosadašnjega naslovnoga biskupa Cezareje Kapadocijske i ordinarija za armenske katolike istočne Europe nadbiskupa Rafaela Minassiana kao 21. katolikosa-patrijarha (sveopćeg poglavara). Novi je patrijarh uzeo ime Rafael Bedros XXI. Minassian, a naslijedio je pokojnog patrijarha Grgura Petra XX Ghabroyana koji je preminuo u svibnju ove godine. Novi patrijarh Rafael rođen je 24. studenoga 1946. u Beirutu, obrazovao se u patrijaršijskom sjemeništu u Bzommaru, Libanon i studirao filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu. Specijalizirao je psihologiju i pedagogiju na Papinskom salezijanskom sveučilištu. Zaređen je za svećenika 24. lipnja 1973., od 1973. do 1982. služio je kao župnik armenske katoličke katedrale u Beirutu i kasnije kao tajnik patrijarha Hovannesa Bedrosa XVIII. Kaspariana. Od 1984. do 1989. bio je zadužen za župni centar Sv. Križa u
Članak izašao u Glasniku Srca Isusova i Marijina, br. 9, rujan 2021.
Filmska industrija jedan je od najsnažnijih medija našega vremena, ako ne i najmoćnija kad ju sagledamo u širem kontekstu koji obuhvaća popularnost fimskih zvijezda i ikona čije izjave, način odijevanja i ponašanja utječe na milijune. Jedna izjava filmske ili glazbene ikone ima zasigurno veći i širi, pa i jači utjecaj na prosječnog čovjeka od bilo kakvih izjava i nastupa političara, crkvenih dostojanstvenika, akademika, pisaca. Izjava popularne pjevačice Madone: ''Uvijek sam znala da je katolicizam potpuno seksistička, potisnuta religija zasnovana na grijehu i kazni'' ima veći utjecaj na percepciju katoličke Crkve i vjere u svijetu nego sve enciklike, poslanice, izjave i priopćenja iz crkvenih redova, koliko god one bile filozofski, teološki ili znanstveno utemeljene. Velika većina katolika i kršćana uopće, osobito djece i mladih, koji ''vise'' na društvenim mrežama i pred ekranima ''uče'' život, stječu ideološke stavove i oblikuju odnos prema životu i moralu koji je uglavnom posve suprotan onome što ih (ako ih uopće) uče roditelji, školski kurikulumi, nedjeljne propovijedi ili kateheze. Crkva, njezini mediji, tisak, pa i dokumenti, nedovoljno se ili nikako bave ovim fenomenom. Upravo taj fenomen snažno pridonosi sekularizmu i raskršćanjenju naše civilizacije. Katolički intelektualci, pisci i duhovnici slabo se ili nikako trude uopće iznositi stavove o medijskim, osobito filmskim sadržajima, pa čak i kad ti sadržaji iznose povijesne neistine koje nije teško opovrgnuti. Tako nove generacije uče nove, često posve lažne, povijesne narative i pomalo nesvjesno u sebi oblikuju uglavnom negativan odnos prema vjeri u kojoj su kršteni, prema crkvi kojoj pripadaju, prema kulturi i civilizaciji u kojima su se rodili.
U srijedu, 22. rujna 2021., na Općoj audijenciji srijedom, papa Franjo se osvrnuo na svoj apostolski pohod Mađarskoj i Slovačkoj. Između ostaloga spomenuo je i svoj doživljaj Božanske liturgije sv. Ivana Zlatoustoga kojoj je predsjedao u Prešovu na blagdan Uzvišenja svetoga i životvornoga Križa Gospodnjega 14. rujna:
Ovo putovanje bilo je hodočašće korijenima. U susretima s braćom biskupima, i u Budimpešti i u Bratislavi, imao sam priliku izravno se osvjedočiti u zahvalno sjećanje na korijene vjere i kršćanskog života, koji žive u sjajnom primjeru svjedokâ vjere, kao što su kardinal Mindszenty i Korec, kao što je blaženi biskup Pavel Peter Gojdič. Korijeni koji sežu duboko u deveto stoljeće, sve do evangelizacije svete braće Ćirila i Metoda, koji su pratili to putovanje kao trajna prisutnost. Snagu tih korijena osjetio sam u slavljenju božanske liturgije prema bizantskom obredu, u Prešovu, na blagdan Svetog Križa. U pjesmama sam osjetio kucaje srca svetog Božjeg naroda, oblikovanog mnogim patnjama podnesenim za vjeru. Više sam puta inzistirao na činjenici da su ti korijeni uvijek živi, puni životne snage Duha Svetog, te da se kao takvi moraju čuvati: ne kao muzejski izlošci, ne ideologizirani i instrumentalizirani za prestiž i interese moći, za jačanje
Crkva u Korintu u prvom stoljeću bila je pomalo slična mnogima crkvama danas. Njihov je grad bio vrlo živa i prometna luka, u kojem su se miješali različiti ljudi, jezici, ideje, stilovi života. Sveti Pavao je proveo 18 mjeseci među Korinćanima, propovijedajući evanđelje i izgrađujući Crkvu. Ali ljudi se ne mijenjaju preko noći. Mnogi su korintski kršćani donijeli u crkvenu zajednicu i svoje dotadašanje loše navike. Apostol im je stalno pisao kako bi ih odgojio, poučio i ispravio. Jedan od prigovora ticao se njihova ponašanja na zajedničkoj liturgijskoj euharistiji. Došli su blagovati od jednoga kruha, ali su se kod svetog stola neprekidno među sobom sukobljavali. I zato im Apostol piše: “Tko god jede kruh ili pije čašu Gospodnju nedostojno, bit će krivac tijela i krvi Gospodnje. Neka se dakle svatko ispita pa tada od kruha jede i iz čaše
* ABRAHAMOVO U SAMOBORU, nedjelja - 13. 10., Liturgija u 11 sati
* ZAZIV SVETOGA DUHA NA POČETKU AKADEMSKE GODINE NA STUDIJU ISTOČNE KRŠĆANSKE DUHOVNOSTI, petak - 18. 10. u 18 sati, Konkatedrala sv. Ćirila i Metoda, Zagreb
* SVEĆENIČKO REĐENJE U KANIŽI đakona Roberta Čabraje, subota - 19. 10., u 10 sati
* SPOMEN BLAŽENOG KARLA AUSTRIJSKOG - 20. OBLJETNICA PROGLAŠENJA BLAŽENIM, ponedjeljak - 21. 10. u 18 sati, Liturgija u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu
- svakoga dana od 17 do 19 sati (zimsko računanje vremena), odnosno od 18 do 20 sati (ljetno računanje vremena);
- subotom i nedjeljom ujutro od 8 do 12 sati (subotom je sv. Liturgija u 8:30, Večernja u 19 sati; nedjeljom je sv. Liturgija u 10 sati, Večernja u 19 sati)
- svake treće subote u mjesecu, u 10 sati, služit će se sv. Liturgija ina čast sv. Šarbela s posebnim molitvama za duhovno, duševno i tjelesno zdravlje pred moćima sv. Šarbela;
- za izvanredne posjete katedrali i pohodima svetih moći, svi se mogu obratiti na mobilne telefone: 0998341509 - o. đakon Antonije Pajić ili 0994424420 - Molitvena zajednica sv. Šarbela).
