Detalji
 
Na blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića, u četvrtak 12. svibnja, križevački vladika Milan Stipić, u svojstvu predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za pastoral osoba lišenih slobode, u pratnji đakona Livija Marijana pohodio je kaznionicu u Lepoglavi. U kaznionici se susreo s ravnateljem te ustanove gosp. Draženom Posavcem i njegovim suradnicima, a slavio je i svetu misu u kaznioničkoj kapeli bl. Alojzija Stepinca zajedno sa zatvorskim kapelanom velečasnim Vladom Borakom. U homiliji je biskup Stipić govorio o Isusu Kristu dobrom

Detalji
 
 
''Primjer sv. Ćirila i Metoda: Kada živiš za nebesko, ne zaustavlja te zemaljsko''
 

U srijedu, 11. svibnja, kada Crkve bizantskog obreda slave slavenske apostole i učitelje Ćirila i Metoda, svoj crkveni god proslavila je istoimena zagrebačka grkokatolička župa. U konkatedrali sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu svečanu arhijerejsku liturgiju služio je vladika križevački Milan Stipić, uz susluženje upravitelja Grkokatoličkog sjemeništa i zagrebačkog župnika o. Daniela Vranešića, žumberačkog dekana i ravnatelja eparhijskog Caritasa o. Nenada Krajačić te brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni. Liturgiju su pjevala tri zbora: Ćirilo-Metodov kor u mješovitom i muškom sastavu te zbor mladih, a sukladno drevnoj tradiciji đakoni su pjevali evanđelje na grčkom, crkvenoslavenskom i hrvatskom jeziku. U homiliji je vladika Stipić ocrtao bitne momente u životu dvaju velikih crkvenih misionara, zaštitnika Europe i prosvjetitelja slavenskih naroda, istaknuvši bitne dimenzije njihova djelovanja. posebno pocrtavši eklezijalni model djelovanja svete braće Ćirila i Metoda. ''Njihov rad ne možemo promatrati izvan eklezijalnog konteksta. Oni su bili dio Crkve, poslani od Crkve i njihovi učenici u prvom redu prihvaćali su Krista i postajali Crkvom, odnosno mističnim Tijelom Kristovim. Budući da su osnivali partikularne zajednice i lokalne Crkve, razvili su novi eklezijalni princip, kojega prepoznajemo u tri elementa sinodalnog hoda današnje Crkve: zajedništvo, poslanje i sudjelovanje. O njima govori papa Franjo jer u sebi

Detalji
 
Zborna crkva u Skoplju; Foto: shutterstock
 
Dana 9. svibnja 2022. Sveti sinod Ekumenske patrijaršije Carigradske priopćio je da je priznao Makedonsku pravoslavnu crkvu, njezinu hijerarhiju i vjernike te uspostavio euharistijsko zajedništvo s njom. U priopćenju Svetog Sinoda Carigradskog patrijarhata stoji: “Sveti i Sveti Sinod, koji se sastao danas, u ponedjeljak, 9. svibnja 2022., pod predsjedanjem Njegove Božanske Svetosti, Ekumenskog Patrijarha Bartolomeja I, iscrpno je raspravljao o crkvenom problemu u Sjevernoj Makedoniji i, ocjenjujući u završnoj fazi žalbeni apel ("eklitus") mjesne Crkve Majci Crkvi, kao i opetovane pozive države Sjeverne Makedonije, odlučio je sljedeće: U euharistijskom zajedništvu prima hijerarhiju,

Detalji
 
Na Treću vazmenu nedjelju, kada se slavi Nedjelja Dobroga Pastira, 8. svibnja, vladika križevački Milan Stipić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u župi sv. Leonarda u Goričanu, nadomak hrvatsko-mađarske granice, na poziv tamošnjeg župnika, u kapeli sv. Florijana koja ove godine slavi 200. obljetnicu izgradnje. S vladikom Stipićem suslavili su domaći župnik velečasni Josip Drvoderić, župnik grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima o. Mihajlo Simunović i umirovljeni svećenik iz Goričana Pavao Markač, a nazočili su i članovi dobrovoljnog vatrogasnog društva

Detalji

POŽEGA (IKA) 04.05.2022. / 22:35

Sjednica Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferrencije za ekumenizam na kojoj se promišljalo o ekumenskoj dimenziji sinodskog savjetovanja i pastoralnom pristupu izbjeglicama iz Ukrajine u Hrvatskoj održana je 4. svibnja u prostorima Biskupskog doma u Požegi, priopćila je Požeška biskupija.

Na sjednici su sudjelovali svi njezini članovi: požeški biskup i predsjednik Komisije Antun Škvorčević, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak i šibenski biskup Tomislav Rogić. Na sjednicu su bili pozvani i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk te križevački grkokatolički vladika Milan Stipić.

Detalji
Foto: National Catholic Register
 
(Glasnik Srca Isusova i Marijina, br. 5, svibanj 2022.)
 
Ukrajinska grkokatolička Crkva najveća je istočno-katolička Crkva u svijetu. Broji oko 6 milijuna vjernika u Ukrajini i više milijuna po svijetu u dijaspori. Istočno-katolička znači da je dio Katoličke Crkve i u jedinstvu s rimskim papom, ali da ne spada u zapadni ili ''latinski'' dio Crkve, već da ima svoj vlastiti obred, liturgijske običaje, kanonsku disciplinu i duhovnost te autonomiju. Služi se bizantskim ili grčkim obredom, poput brojnih drugih istočno-katoličkih i pravoslavnih Crkava te se stoga i naziva ''grkokatoličkom''. Zajedno s drugim slavenskim Crkvama, ona je baštinica liturgijske baštine i crkvenoslavenskoga jezika svete braće Ćirila i Metoda. Crkvom upravlja Sinoda biskupa, a predvodi je veliki nadbiskup kijevsko-halički Svyatoslav Shevchuk. U liturgiji se donedavno služilo crkvenoslavenskim jezikom,

Detalji


 Foto: St. Elizabeths Convent

Nalazimo se u vremenu svete Pedesetnice ili Pentekostara (grč. Πεντηκοστάριον,  Pentekostárion; stsl. Цвѣтнаѧ Трїωдь, Cvjetni triod). Naziv se odnosi na liturgijsku knjigu iz koje se uzimaju službe za Božansku liturgiju i Časoslov u vremenu od Uskrsa do Duhova (Pedesetnice), dakle, kroz pedeset dana pashalnog ili uskrsnog vremena. Započinje sa službom Pashalne Jutrenje a završava s Devetim časom Nedjelje svih svetih (nedjelja poslije Duhova). Naziva ga se i Πεντηκοστάριον χαρμόσυνον, Pentekostárion Charmósynon ili Radosni triod u usporedbi s Posnim triodom svete Četrdesetnice. Pashalno vrijeme je zapravo produženo slavlje Uskrsa, najveće svetkovine kršćanstva. U bizantskom obredu to se očituje prvenstveno u bogoslužnim tekstovima koji se iz Cvjetnog trioda uzimaju u dnevnom i tjednom

Detalji

''Posebno apeliram na sve državne institucije u Republici Hrvatskoj, kao i na poslodavce, da pomognu naći zaposlenje ukrajinskim izbjeglicama, strogo pazeći kako ne bi dolazilo do nezakonitog i nemoralnog iskorištavanja izbjeglica. Potplaćeni posao i nemoralno iskorištavanje nezaštićenih ukrajinskih žena i djece bio bi strašan, u nebo vapijući grijeh” - rekao je između ostaloga u svojoj homiliji mons. Milan Stipić, vladika križevački, u katedrali Presvete Trojice, u nedjelju, 25. travnja, kada su se brojni izbjegli Ukrajinci koji su smješteni u raznim naseljima sjevero-zapadne Hrvatske okupili u Križevcima na svetoj liturgiji kako bi proslavili Uskrs prema starom kalendaru, a među kojima je bio i ukrajinski veleposlanik u RH gosp. Vasil Kirilič.

 

Detalji

Ukrajinci koji su izbjegli iz ratom pogođene Ukrajine, a koji su našli gostoprimstvo i smještaj u Dalmaciji, okupili su se u velikom broju u grkokatoličkim i rimokatoličkim crkvama, u nedjelju, 24. travnja, kako bi na Uskrs po staroj pashaliji svečano proslavili najveći kršćanski blagdan Pashu Gospodnju. U Splitu su se okupili u grkokatoličkoj crkvi Gospe od Dobrića gdje je i na Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs služio splitski grkokatolički župnik Zenjo Zastavni. U Srimi, u rimokatoličkoj crkvi blaženoga Alojzija Stepinca, liturgiju je služio zadarski, vrlički i kričanski župnik o. Jan Jakubov, koji je također služio i u Zadru, u crkvi Svetoga Duha Grkokatoličkog pastoralnog centra u Zadru. Nakon svetih liturgija svećenici su blagoslovili košare s hranom (''pasku'') što su ih vjernici tradicionalno donijeli u crkvu. U Srimi je nakon

Detalji

Grkokatolička župa sv. Jurja u Stojdragi je u nedjelju, 24. travnja, svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Jurja velemučenika. Liturgiju je predvodio je stavrofor Mile Vranešić u koncelebraciji sa susjednim slovenskim župnikom iz Velike Doline vlč. Janezom Dolencem. Crkveno pjevanje uz domaće pjevače predvodile su članice KUD-a Marko Vukasović iz Samobora. U vjernosti crkvenoj tradiciji obavljen je i markovski blagoslov voćnjaka, vinograda, vrtova i polja. U popodnevnim satima služen je i Moleben na čast Presvetoj Bogorodici. Prije početka sv. Liturgije, budući da je istoga dana u Crkvi Nedjelja Božanskog milosrđa, vjernici su izmolili prigodnu molitvu na čast Božjega milosrđa. U popodnevnim satima posjetitelji su sudjelovali u proštenjarskom druženju.

Foto: