Detalji
 
 
Još u srijedu, 15. studenoga, prema kanonima istočne Crkve započinje Božićni post, koji traje do uključivo 24. prosinca (Badnjak). Premda nije tako strog kao Veliki post svete Četrdesetnice (Korizme), tipik ili crkveni ustav nalaže odricanje od mesa, mliječnih i životinjskih proizvoda, dok su ulje, vino i riba dozvoljeni svakog dana, osim srijede i petka, kao i na svetkovine. Duhovna dimenzija

Detalji
 
Proroci i sveci navješćuju Kristovo utjelovljenje
 
U tradiciji bizantskog obreda sredinom studenoga počinje svojevrsna “božićna korizma“, točnije božićni post, kao duhovna priprava za Božić, svetkovinu rođenja Kristova. U tom predbožićnom vremenu padaju razni svetački blagdani: Začeće presvete Bogorodice u krilu majke Ane, spomendani proroka, crkvenih naučitelja i svetih isposnika, zatim dvije nedjelje prije Božića koje se spominju svetih

Detalji
 
U subotu, 22. studenoga 2025., u kapeli sv. Mihaela arkanđela u zaslku Šiljki, župa Radatovići, vladika Milan Stipić, biskup križevački služio je svečanu liturgiju povodom blagdana sv. Mihaela arkanđela

Detalji
 
VIDEO: (3) Facebook 
 
Na svetkovinu Uvoda presvete Bogorodice u Hram, u petak 21. studenoga 2025., obilježen je u Vukovaru Dan sjećanja na stradanje grkokatolika i svih žrtava u Domovinskom ratu. Tim povodom arhijerejsku božansku liturgiju svetkovine služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, u zajedništvu s domaćim župnikom o. Olegom Zakaljukom i brojnim grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima,

Detalji
21. studenoga
 
 
Ikona Uvoda u Hram (Bjeloruska grkokatolička Crkva)
 
Prema apokrifnim spisima Marija, kći Joakima i Ane, imala je tri godine kada su je roditelji iz Nazareta doveli u Jeruzalem i tu je predali na službu Bogu, kako su se bili zavjetovali. Marija je ponuđena Bogu od svojih roditelja Joakima i Ane u jeruzalemskom Hramu kao što je i starozavjetna Ana, majka proroka Samuela, ponudila svog sina za Božju službu u hramu, u svetinji nad svetinjama

Detalji
 
U predvečerje svetkovine Uvoda presvete Bogorodice u Hram, u četvrtak 20. studenoga 2025., u Grkokatoličkom sjemeništu u Zagrebu, otvorena je izložba ''Teodorine ikone'' - kolažni radovini u maniri kršćanske ikonografije istoka i Zapada, autorice Mirjane Nikolić. Izložbu je otvorio vladika Milan Stipić, biskup križevački, a o izloženim ikonama je govorio dražen Zetić. Župnik o. Nenad

Detalji
 
Video: (1) Facebook
 
U srijedu, 19. studenoga 2025., u Saboru Republike Hrvatske, a u organizaciji zastupnice Marijane Petir, obilježena je 10. obljetnica ''Crvene srijede'' (Dan spomena na na progon kršćana u svijetu) i 60. obljetnica deklaracije 'Nostra Aetate'. U ime Križevačke eparhije sudjelovao je đakon o. Livio Marijan, eparhijski kancelar. Na skupu su sudjelovali mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH,

Detalji
 
U subotu, 15. studenoga 2025., u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, tradicionalno je proslavljena hodočasnička subota sv. Šarbelu, isposniku i čudotvorcu, uz sudjelovanje brojnih hodočasnika iz cijele Hrvatske. Svečanu Božansku liturgiju služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, uz susluženje o. Vladimira Simunovića, generalnog vikara, velečasnog Zrinka Nikolića iz Družbe Marijinih misionara Montfortanaca, župnika u Veprincu i đakona Livija Marijana, eparhijskog kancelara.

Detalji
 
Na blagdan sv. Jozafata Polockog, biskupa i mučenika, u srijedu 12. studenoga 2025., u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, vladika Milan Stipić, biskup križevački, rukopoložio je za đakona podđakona Sviatoslava Kotkevycha iz grkokatoličke eparhije Žovkva-Sokalj u Ukrajini,

Detalji


 - Stradanje grkokatolika u Domovinskom ratu -

Ovih dana dok se diljem Hrvatske spominjemo žrtava Domovinskog rata, i Križevačka eparhija u Hrvatskoj obilježit će Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 18. studenoga, kao i Dan sjećanja na stradanje grkokatolika zajedno sa svim žrtvama Domovinskoga rata, 21. studenoga.

Pisati o grkokatolicima kao kategoriji stradalnika u Domovinskom ratu na prvu zasigurno pobuđuje određeno čuđenje. Domovinski rat bio je obrambeno-oslobodilački rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske, a ne vjerski rat. Stoga vjerska odrednica i možda baš i nije prva okosnica kojom se definira branitelje i civile koji su u njemu stradali.

Svi oni koji su Republiku Hrvatsku smatrali svojom Domovinom ustali su u njezinu obranu. Oni su, istina, imali svoja imena,