Na Šestu pashalnu nedjelju, 10. svibnja 2026., u crkvi Presvetog Srca Isusova Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati, patrijarh aleksandrijski Koptske staroistočne pravoslavne Crkve, Njegova Svetost Tawadros II., služio je Božansku liturgiju sv. Grgura Nazijanskog za vjernike Kopte iz Egipta koji se žive i rade u Hrvatskoj. Na liturgiji se okupilo oko 500 uglavnom mladih muškaraca iz cijele Hrvatske koji su s oduševljenjem dočekali svoga patrijarha čiji posjet Hrvatskoj predstavlja povijesni događaj. S patrijarhom Tawadrosom su služila dvojica biskupa, dvojica svećenika i više đakona, a liturgijsko pjevanje na koptskom, grčkom i arapskom je predvodio veliki zbor đakona, podđakona i pjevača (psalti). Liturgiji su nazočili Neven Pelicarić, savjetnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, Njezina Ekselencija Rania Mahmoud Elbana, veleposlanica Egipta u Hrvatskoj, vladika Milan Stipić, biskup križevački te izaslanici mons. Dražena Kutleše, zagrebačkog nadbiskupa i metropolite.
Govoreći o šestoj nedjelji po Uskrsu, koja se u koptskom liturgijskom kalendaru naziva ''Nedjeljom svjetla'', patrijarh Tawadros je okupljene pozvao da budu svjetlonosci Kristove ljubavi svima koje susreću, bilo na poslu, bilo na ulici, bilo u svojim domovima, a osobito među ljudima u zemlji koja ih je primila kao radnike, koja je duboko kršćanska i gdje će to ljudi znati prepoznati. ''Svjetlo koje je zasjalo iz groba Kristovim uskrsnućem iz mrtvih silazi kod krštenja na svakoga kršćanina, a on je pozvan sav svoj život živjeti u tom svijetlu novoga života, živeći pravedno i pobožno, pretvarajući to svijetlo u svojoj duši u konkretna djela ljubavi prema svakom čovjeku'' poručio je patrijarh Tawadros. Naglasio je kako od biskupa i svećenika zaduženih za dušobrižništvo Kopta u Hrvatskoj čuje o ljubavi i susretljivosti koje Katolička Crkva pruža koptskim kršćanima i koja im dopušta bogoslužna okupljanja u svojim crkvama. Istakao je kako ga to veseli te kako je baš danas, na dan kojega je s blagopokojnim papom Franjom utemeljio kao ''Koptsko-katolički dan prijateljstva'' imao čast služiti liturgiju u Hrvatskoj gdje se bratska kršćanska ljubav među kršćanima, katolicima i koptima u životu ostvaruje.
Na kraju liturgije koptski patrijarh, koji po tradiciji nosi naslov i ''papa aleksandrijski'', dodijelio je vladiki Milanu Stipiću, biskupu križevačkomu, zahvalnu plaketu kao izraz zahvalnosti što je Koptima u Hrvatskoj od samih početaka za okupljanja na bogoslužja Križevačka eparhija ponudila svoje crkve. Zahvalio se i Zagrebačkoj nadbiskupiji što se sada mogu okupljati u sjemenišnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati.
Tijekom boravka u Hrvatskoj, na kojem ga prati biskup Yovanis, zadužen za Kopte u Srednjoj Europi te dušobrižnik za Kopte u Hrvatskoj o. Tadros Riad, patrijarh Tawadros II će se susresti s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, ministrom vanjskih poslova Goranom Grlićem Radmanom, zagrebačkim nadbiskupom Draženom Kutlešom i muftijom zagrebačkim dr. Azizom Hasanovićem.
U Hrvatskoj trenutno živi i radi preko 600 Kopta. Koptska je Crkva jedna od najstarijih živućih kršćanskih crkava, nastala još u apostolskim vremenima u antičkoj Aleksandriji a razvijala se osobito u egipatskoj pustinji uz rijeku Nil te se u njoj rodilo prvo kršćansko monaštvo i pustinjaštvo. Kada su muslimanski Arapi osvojili Egipat u 8. st., nazvali du domaće egipatsko kršćansko stanovništvo ''kopti'' to jest ''gipti'' u značenju ''Egipćani''. U etnogenetskom smislu Kopti su potomci staroegipatskog stanovništva iz vremena faraona, a njihov danas izumrlo koptski jezik sačuvao se jedino u liturgiji. Koptski je obred jedan zasebni kršćanski liturgijski obred uz rimski, bizantski, armenski, siro-antiohijski, siro-kaldejski i etiopski, a često se naziva i ''aleksandrijskim obredom'' zbog povijesnog nastanka i razvitka u pracrkvi kršćanske Aleksandrije. Koptska Crkva se odvojila od Katoličke i Pravoslavne Crkve u 5. st., zbog nesuglasica oko dogme kristova bogočovještva nakon Kalcedonskog koncila te je danas u crkvenom zajedništvu s armenskom, sirskom i etiopskom Crkvom koje se skupa nazivaju ''staroistočne pravoslavne Crkve'' za razliku od pravoslavnih crkava bizantske tradicije koje su zajedno s Katoličkom Crkvom prihvaćale Kalcedonski koncil i njegovu kristologiju. Danas je Koptska Crkva jedna od najvećih kršćanskih zajednica na Bliskom Istoku s oko 15 milijuna vjernika u Egiptu i dijaspori. U samom Egiptu Kopti čine oko 10 % stanovništva.
Povijest koptskih kršćana je bremenita progonima i mučeništvom za vjeru. Papa Franjo je uvrstio najnovije koptske mučenike koji su pred očima cijeloga svjetska bili ubijeni na Libijskoj obali od islamskih ekstremista 2015. godine uvrstio u katolički kalendar. Zajedno s Katoličkom Crkvom i Carigradskom ekumenskom patrijaršijom, Koptska Crkva vrlo aktivno sudjeluje u ekumenskom pokretu te je patrijarh Tawadros zajedno s papom Franjom i ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejom bio inicijator traženja zajedničkog datuma Uskrsa za sve kršćane.
