Vladika je zatim predstavio život i duhovnu veličinu maronitskog isposnika, monaha i svećenika Šarbela Makhloufa iz Libanona, za kojega je rekao da je svetac vjere, nade i mira koji i danas povezuje vjernike diljem svijeta. Rođen je kao peto dijete siromašne kršćanske obitelji u Libanonu 1828. godine, u zajednici Maronita. Na krštenju je dobio ime Josip. Maroniti su katolici siro-antiohijskog obreda u Libanonu koji su se kao posebna kršćanska zajednica formirali još u 5. st., a naziv su dobili po svojem utemeljitelju monahu sv. Maronu. Temelj njihove duhovnosti bio je i ostao monaštvo,  s osobitim naglaskom na askezu. Takvim je strogim asketskim životom živio i Šarbel koji bio i svećenik te je 16 godina živio povučenim molitveno-isposničkim životom u libanonskom samostanu sv. Petra i Pavla u Annayi. Budući da je sv. Šarbel živio u 19. stoljeću, može se reći da nam je blizak jer je proživio dio modernog života. ''Mene osobno sv. Šarbel podsjeća na našega sv. Leopolda Bogdana Mandića, osobito po svojoj karizmi ispovjednika i po svom pristupu ljudima'' – rekao je vladika Stipić. ''On nije činio neke svjetski spektakularne i velike stvari, već je djelovao potiho i samozatajno, s ljubavlju, pažnjom i brigom prema svakom čovjeku'' istakao je biskup Milan, dodavši kako su taj primjer pastirske ljubavi ljudi vrlo brzo prepoznali te ih je sv. Šarbel privukao jer su u njemu našli osobu kojoj su se mogli povjeriti i otkriti blizak susret s Bogom. 

Kad je riječ o primjeru svetog Šarbela, on može biti poticaj za razumijevanje duhovnosti, osobito one koja je karakteristična za istočne Crkve. Ljudi takav tip duhovnosti često doživljavaju kao bijeg ili ekskluzivnost, ali to nije slučaj – istakao je biskup Stipić. Govoreći o monaštvu i askezi, koja i danas privlači ljude, vladika Stipić je rekao: ''U monaškoj zajednici prolazi se jedan određeni put. Prvi stupanj u monaškom duhovnom životu je stupanj pročišćenja. Mi svi sa sobom vučemo neke strasti, zle navike, osobnost koja je često ranjena. Netko je ljutit, netko čangrizav, netko pati od ljubome, netko je pretjerano sklon jelu i piću, netko nekim drugim strastima, i to nas sve obilježava. Kako bismo duhovno napredovali prvi korak je pročišćenje od strasti. Tu čovjek sam po sebi ne može puno učiniti sam, ali ako se ide s Bogom, ako mu se moli i kaže: 'Ti mi pomozi da se toga riješim', onda je drugačije i lakše ide. Bog tada čovjeku pomaže. Rast u duhovnosti važan je za svakog vjernika, pa tako i vjernika laika koji živi užurbanim životom u kojem je često vrlo izazovno postojano raditi na sebi. Sv. Šarbel je sve to prošao i mogao je razumijeti ljude i njihove duhovne muke. I danas mu se ljudi rado utječu u svojim duhovnim poteškoćama – naglasio je vladika Milan. ''Već na njegovu sprovodu dogodilo se prvo čudo po njegovu zagovoru kada je jedan dječak ozdravio. Na njegov zagovor Bog je učinio brojna čudesa, i on je ubrzo postao vrlo poznat u cijelom katoličkom svijetu'' rekao je vladika Stipić.

Gospodin Niko Rončević, koji već duže vremena vodi Molitvenu zajednicu sv. Šarebla u Križevcima i koordinira rad karizmatskih zajednica rekao je kako je za rast u duhovnosti važna zajednica. U duhovnoj formaciji zajednica važan je seminar života u Duhu, te je važno vjernika dovesti do susreta sa živim Bogom. Kad ljudi susretnu živoga Boga imaju potrebu ići za njim jer osjete njegovu ljubav, osjete koliko je on stvaran, koliko ih voli i zašto ih je stvorio - istakao je Rončević govoreći o duhovnom radu Molitvene zajednice sv. Šarbela i drugih karizmatskih zajednica.

Na kraju emisije vladika Stipić je predstavio program dolaska moći sv. Šarbela u Križevce u nedjelju, 22. rujna u 10 sati. Svečanost će započeti svečanom procesijom koja će pratiti dolazak relikvija. Svete moći će u noći uoči nedjelje proboraviti u kapelici Sestara bazilijanki pokraj katedrale, odakle će u nedjelju ujutro biti svečano prenesene u katedralu pred sam početak svete liturgije. Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u 10 sati služit će vladika Milan Stipić, biskup križevački, zajedno s vladikom Jonom Maksimom, grkokatoličkim metropolitom Slovačke i nadbiskupom Prešova, svećenicima i đakonima. Liturgiju će pjevati Zbor katedrale zajedno s bogoslovima iz Hrvatske i Slovačke. Odmah poslije liturgije ispred katedrale blagoslovit će se nabožni predmeti, suveniri i slike sv. Šarbela. Vjernici će moći uzeti i čudotvorno ulje sv. Šarbela te relikvije trećeg stupnja iz Samostana sv. Marona u Annayi u Libanonu, gdje se čuva svečevo tijelo. Tijekom cijeloga dana moći sv. Šarbela bit će izložene vjernicima na čašćenje i molitvu.

Poslije liturgije bit će okrjepa za sve u dvorištu katedrale u organizaciji lovačkog i vatrogasnog društva iz Prelošćice kod Siska. Također, od 12 do 15 sati održat će se duhovni program svjedočenja hrvatskih vjernika o doživljenim čudesnim uslišanjima po zagovoru sv. Šarbela uz nastup duhsovnih pjesama glazbene skupina Zajednice sv. Šarbela iz Križevaca. U 15 sati bit će Krunica Božanskog milosrđa i koncert duhovnih pjesama u izvedbi poznatog hrvatskog tenora Stijepe Gleđe Markosa.

Uoči nedjeljne svečanosti održat će se trodnevna duhovna obnova u organizaciji Molitvene zajednica sv. Šarbela i Križevačke eparhije.

Prvi dan trodnevice, u četvrtak 19. rujna, započet će Božanskom liturgijom u 18 sati u katedrali a nakon liturgije, u 19 sati, u dvorani Mariapoli Faro iza katedrale, uslijedit će duhovni nagovor i molitva za ozdravljenje koji će voditi vlč. Dražen Radigović, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, s temom "Poziv na dublje obraćenje po uzoru na sv. Šarbela". Pjevanje duhovnih pjesama će voditi Petar Buljan iz Molitvene zajednice ''Božja pobjeda.''

Drugi dan trodnevice, u petak 20. rujna, započet će Božanskom liturgijom u 18 sati u katedrali,a zatim u 19 sati, u dvorani Mariapoli Faro iza katedrale uslijedit će duhovni nagovor p. Sebastijana Šujevića DI, provincijala Družbe Isusove s temom "Poziv na posvećenje i na djelovanje po uzoru na sv. Šarbela", te molitva za unutarnje oslobođenje i ozdravljenje. Duhovno slavljenje predvodit će glazbenici i pjevači iz Molitvene zajednice "Nanovo rođeni".

Treći dan trodnevice, u subotu 21. rujna, s početkom u 21 sat, u katedrali će se služiti Svenoćno bdjenje (blagdanska Večernja s litijom i Jutrenja) na kojem će pjevati grkokatolički bogoslovi iz Slovačke i Hrvatske. Bdjenje će trajati do 23 sata.

Na kraju je vladika Stipić pozvao vjernike da dođu na svečani dolazak moći u Križevce te da pohode katedralu gdje će moći sv. Šarbela biti trajno izložene na posebno mjestu kako bi za svoje duhovne i druge životne potrebe izmolili njegov zagovor.

Foto: HRT