U četvrtak, 5. srpnja 2018., na blagdan svete braće Ćirila i Metoda, apostola Slavena i zaštitnika Europe, u zagrebačkoj je prvostolnici vladike križevački Nikola Kekić služio svečanu arhijerejsku liturgiju svetog Ivana Zlatoustog. Uz vladiku Kekića suslužili su o. dr. Taras Barščevski, profesor na KBF-u, o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i Kričaka, o. Ivan Radeljak, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebačke grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda, fra Ivan Ćupić, župnik Mirlovića, a službu đakona vršio je o. Livio Marijan, kancelar eparhije. Sveta braća Konstantin – Ćiril i Metod, slavenskim su narodi bili prvi evangelizatori i misionari, donijevši ime svjetlo Evanđelja i s njime kulturu i civilizaciju – istakao je propovjednik, o. Milan Stipić, protojerej stavrofor, župnik Jastrebarskog i vikar za grkokatolike Dalmacije. Ova dvojica braće i po podrijetlu Grka iz Soluna, propovijedanjem su Evanđelja posijali sjeme Kraljevstva nebeskoga narodima srednje-istočne i južne Europe, a to je sjeme urodilo stostrukim plodom svekolike uljudbe, osobito među Slavenima. Tako i Hrvati, premda mali narod, već stoljećima uživaju plodove ćirilo-metodske baštine u vidu tropismenosti, bogatog naslijeđa glagoljaškog bogoslužja na hrvatskoj obali kao i bizantsko-slavenskog bogoslužja koje u hrvatskom vjerničkom puku i duhovnoj baštini čuvaju grkokatolici Križevačke eparhije. Tako jedan mali narod baštini velika kulturna dostignuća europskog kršćanskog Istoka i Zapada, što ga čini doista europskim. Naime, upravo zahvaljujući supostojanju ćirilometodkse glagoljaške i bizantske baštine, kao i one latinske, u hrvatskoj kulturi postoji bogatstvo i grčke i latinske europske kršćanske kulture, pa tako mi imamo i “aleluja“ i “aliluja“ i “amin“ i “amen“, itd. Poruka velikog evangelizatorskog pothvata svete Braće nama današnjim kršćanima jest u tome da budemo uvijek misionari i nosioci Kristove Radosne vijesti spasenja gdjegod da jesmo i štogod da radimo jer evanđelje uvijek donosi dobre plodove, obogaćuje, humanizira i oplemenjuje ljudsku palu narav, kao i narode i kulture i društva u cjelini – istaknuo je propovjednik. Liturgiju po bizantsko-slavenskom obredu, dijelom na hrvatskom , a dijelom na crkvenoslavenskom jeziku koji je prvorazredni ostatak ćirilo-metodske baštine, pjevala su dva zbora Ćirilo-Metodova kora – muški i mješoviti – pod ravnanjem Darjane Blaće-Šojat i Igora Kosa. Na koncu slavlja vladika Kekić se zahvalio suslužiteljima i pjevačima, otpjevao mnogoljeće Papi, metropoliti kardinalu Bozaniću i svima nazočnima. Križevačka eparhija je jedina biskupija Crkve u Hrvatskoj koja nije rimskog, već bizantskog obreda, a spada u Zagrebačku crkvenu pokrajinu ili metropoliju kojoj su zaštitnici upravo sv. Ćiril i Metod, a koja okuplja uz Zagrebačku nadbiskupiju i Križevačku eparhiju još i Varaždinsku i Sisačku biskupiju. Zagrebačka katedrala ima u pokranjoj lađi i vrlo lijep oltar sv. Ćirila i Metoda, s čašćenjem kojega je i započelo ovo blagdansko slavlje. Grkokatolici inače slave blagdan sv. Ćirila i Metoda 11. svibnja, dok je u rimokatoličkom kalendaru 5. srpnja i kao takav je blagdan za Crkvu u Hrvata.
