Detalji

1. ŽUMBERAČKI VIKARIJAT

Žumberački vikarijat Križevačke eparhije čine Stolni dekanat i Žumberački dekanat. Vikarijat je 15. travnja 1978. godine osnovao križevački vladika Gabrijel Bukatko i za prvoga vikara imenovao tadašnjeg rektora Sjemeništa i zagrebačkoga župnika Ivana Krstitelja Pavkovića. Za vrijeme vladike Slavomira Miklovša, tijekom 26 godina, mjesto žumberačkog vikara ostalo je nepopunjeno. Vladika Nikola Kekić obnovio je 2009. godine Žumberački vikarijat i njegovim vikarom imenovao protojereja Milana Vranešića.

Stolni dekanat

Nastanak Stolnog dekanata povezan je s osnivanjem dvaju arhiđakonata Križevačke eparhije 1791. godine. Primarni cilj osnivanja  novih ariđakonata bio je pastoralne naravi. Smješten na prostoru središnje i sjeverozapadne Hrvatske, područje Stolnog arhiđakonata prilikom osnivanja uključivalo je tadašnje administrativne jedinice: Varaždinski generalat, Križevačku županiju, Đurđevačku pukovniju i Zagrebačku županiju. Na ovom relativno velikom području tradicionalno latinske crkvene baštine, grkokatolički vjernici nalazili su se okupljeni u nekoliko malih župa koje su bile međusobno vrlo udaljene.

Unatoč malom broju vjernika dušobrižništvo za grkokatolike bilo je organizirano već u 17. stoljeću. Tako unutar Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, već od 1681. godine, rektori obavljaju i župničke dužnosti. Župa u Zagrebu formalno je osnovana tek dvjesto godina kasnije, točnije  1886. god. Najstarija dekretom osnovana grkokatolička župa ovog arhiđakonata je ona u Križevcima uspostavljena 1804. godine pri katedrali Presvete Trojice. Prema Šematizmu iz 1831. na cijelom području Stolnog arhiđakonata nalazilo se svega 147 grkokatolika. Broj vjernika postepeno je rastao, tako da već 1853. na istom području boravi dvostruko više vjernika (318 duša). Neprestani priljev novog stanovništva u gradska naselja, kao i slučajevi prijelaza skupina vjernika, poticali su križevačke biskupe da razvijaju pastoral i osnivaju nove župe. Tako su osnovane nove župe u Velikoj Pisanici kod Bjelovara (1779.), u Dišniku kod Garešnice (1842.) i u Prgomelju kod Bjelovara (1897.). Pet župa (Pisanica, Križevci, Dišnik i Prgomelje i Zagreb) sačinjavalo je stari Stolni arhiđakonat. Premda se naslov “stolnog arhiđakona“ dugo zadržala, naslov nestaje u uporabi početkom 20. stoljeća, a za cijelo se područje nekadašnjeg arhiđakonata uvodi naziv Stolni dekanat (vicearhiđakonat) koji u istim granicama i naslovu postoji i danas.

Nove promjene nastaju 1942. kada se osniva župa u Pribiću. Migracija stanovništva iz pasivnih krajeva prema većim gradskim središtima tijekom druge polovice 20. stoljeća bila je presudan čimbenik za daljnji razvoj Stolnog dekanata u kojem se osnivaju nove župe i pastoralni centri. Nova župa osnovana je u Stenjevcu (Zagreb) 1968. god., a nakon toga Duhovni centar u Karlovcu 1972., koji 1986. prerasta u župu. Zbog velikog broja vjernika u Samoboru je 2006. god. osnovan duhovni centar, a nedugo zatim i u Jastrebarskom 2007. god. Broj vjernika u Stolnom dekanatu u posljednjih 200 godina narastao je sa početnih nekoliko stotina do sadašnjih šest tisuća. Stolni dekanat danas ima sedam župa i jedan pastoralni centar. Na kanonskom području Stolnog dekanata uz matične župe nalaze se i najvažnije grkokatoličke biskupijske ustanove: staro eparhijsko sjedište u Marči (kapela s pripadajućom zgradom), Katedrala i biskupska rezidencija u Križevcima, Grkokatoličko sjemenište i biskupijski ordinarijat u Zagrebu te dvor križevačkih biskupa u Pribiću. Tu su i tri samostana redovnica bazilijanki – dva u Zagrebu i jedan u Križevcima.

Žumberački dekanat

Žumberački dekanat najstariji je hrvatski dio Križevačke eparhije. To je matica svih grkokatolika na području današnje Hrvatske, Slovenije,  Bosne i Hercegovine. Žumberak je i u povijesti bio okosnicom grkokatolika. U prvom redu, okupljao ih je preko svoga grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu koje je bilo i ostalo središnja intelektualno-odgojna institucija Križevačke biskupije. Žumberački dekanat ima danas 9 župa.

U razdoblju od devet godina (1530. -1539.), u četiri organizirane seobe, na područje Žumberka doseljen je veliki broj Uskoka bizantskog obreda koji su na ovo područje pristigli iz okolice Glamoča u Bosni te iz porječja rijeke Cetine u Dalmatinskoj zagori. Među doseljenim Uskocima bilo je i svećenika koji su odmah po dolasku u Žumberak započeli svoje djelovanje među narodom. U privilegijama cara Ferdinanda I. koje su dodijeljene Žumberačkim uskocima, 1539. god. spominje se uz uskočke uglednike i svećenik Radoje. Iz tog vremena malo je zapisanih podataka, ali se sigurno znade da su među Žumberačkim uskocima nakon doseljenja  djelovali svećenici Jovan Maleševac i Matija Popović. Ova dvojica se spominju i 1561. u kontekstu pokušaja tiskanja knjiga na crkvenoslavenskom jeziku. Usmena predaja kazuje da je sa prvom skupinom Uskoka, koja je u jesen 1530.  doseljena u Pećno, stigao i pop Joanikije sa svojom obitelji, ali o njemu nema drugih pisanih podataka. Može se pretpostaviti da su prvi uskočki svećenici živjeli u svojim obiteljskim zadrugama, kako je to bilo uobičajeno za ono doba, ali i kasnije sve do formiranja župa.

Crkvena jurisdikcija još nije bila definirana pa svećenici ostvaruju kontakte s rimokatoličkim biskupom u Ljubljani i s pravoslavnim manastirima na Turskom području. Osnovna je značajka ovog razdoblja individualnost svećenika u vršenju pastorala, bez strogo definiranih jurisdikcijskih odrednica. Određena naznaka prvih teritorijalnih podjela župničke nadležnosti može se uočiti u činjenici da su svećenici djelovali po načelu broja domova koja su svakom pripadala. Po toj prvotnoj, vjerojatno međusvećeničkoj, dogovornoj podjeli zapadni dio Žumberka (do sela Stari Grad) pripadao je u nadležnost svećenika sa zapadnog dijela, dok su za istočni dio brinuli svećenici koji su stalno boravili na tom području. Svakoj od ove dvije cjeline pripadalo je oko 500 uskočkih kuća.

O izgradnji crkava u Žumberku za novonaseljeno stanovništvo također je vrlo malo pouzdanih podataka iz 16. stoljeća. Po svoj prilici u tom vremenu podizane su male drvene kapele pokraj kojih su redovito bila groblja, a svećenici su tu povremeno dolazili vršiti bogoslužja. Početkom 17. stoljeća osnivanjem biskupije u Marči (1611.) Žumberak je prvi puta stavljen pod  izravnu jurisdikcijsku nadležnost marčanskoga vladike, a to je značilo kraj dotadašnjih nedefiniranih nadležnosti te započela organizacija crkvenog života među uskočkim stanovništvom. U prvim desetljećima 17. stoljeća, uz materijalnu podršku Bečkog dvora i vojnih vlasti, podižu se prve zidane crkve u Žumberku: sv. Petke u Budinjaku i sv. Nikole u Badovincima. U narednim desetljećima podignute su zidane crkve u Mrzlom Polju (1666.) i Radatovićima (na Crkvenom brdu, podalje od današnje crkve). O podizanju župnih dvorova u to vrijeme nema pouzdanih podataka, iako se spominju župnici koji brinu o crkvama. Može se pretpostaviti da su upravljali iz svojih obiteljskih domova iako nije sasvim isključeno da su postojale i manje kuće za smještaj svećenika u Radatovićima i Mrzlom Polju.

Tijekom 17. stoljeća ozbiljnije se pristupa izgradnji crkvenih objekata na području Žumberka i okolice. U kontekstu osnaživanja grkokatoličke crkvene strukture u Žumberku treba razumjeti i nastojanje marčanskog vladike Zorčića oko dobivanja u posjed dvor Zrinskih u Pribiću. Iako je posjed u Pribiću od 1682. bio primarno namijenjen uzdržavanju Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, on je ipak znatno utjecao na razvoj crkvenosti u Žumberku jer su marčanski vladike sada imali vlastiti objekt u neposrednoj blizini kompaktne zajednice svojih vjernika. Za pretpostaviti je da su tijekom 17. stoljeća obilazeći svoje vjernike u Žumberku marčanski vladike intenzivno radili na osnivanju župa, jer prilikom kanonske vizitacije 1680. tadašnji marčanski vladika Pavao Zorčić u Žumberku zatiče već “posve sređene crkvene prilike“. U narednom razdoblju učvršćena je crkvena struktura o čemu svjedoči činjenica da 1764. u Žumberku postoje već dobro organizirane grkokatoličke župe u Radatovićima, Badovincima, Mrzlom Polju i Pećnom iz kojih će se u slijedećih pedeset godina razviti i nove samostalne župe u Sošicama (1775.), Kaštu (1776.), Stojdragi (1776.), Dragama (1791.) i u Grabru (1810.). Osnivanjem župe u Grabru  završen je proces osnivanja župa na području Žumberka. Vrijedno je napomenuti da je Planom o uređenju župa iz 1796. ustanovljena  i župa u Tomaševcima, ali ona nije zaživjela.

Od posebnog je značaja za ozbiljniji crkveni ustroj grkokatoličkih župa u Žumberku osnutak Križevačke eparhije 1777. godine. Po osnutku samostalne grkokatoličke eparhije sa sjedištem u Križevcima pristupilo se daljnjem unutrašnjem organiziranju eparhije. Radi lakšeg vršenja pastorala vjernika osnovani su eparhijski arhiđakonati i viceariđakonati. S obzirom da se Žumberak nalazio u sastavu Karlovačkog generalata, prema novom ustroju eparhije potpao je pod novoosnovani Karlovački arhiđakonat (vikarijat), a sve žumberačke župe objedinjene su u novouspostavljeni Mrzlopoljski vicearhiđakonat (dekanat). Arhiđakonati i vicearhiđakonati potvrđeni su odlukom Ugarskog namjesničkog vijeća 1791. godine, i imali su redovito svoje arhiđakone i vicearhiđakone. Arhiđakoni su nakon osnivanja Stolnog kaptola 1840. u pravilu bili kanonici. Karlovački arhiđakonat Križevačke eparhije nakon ukinuća Vojne krajine 1871. promijeniti će naziv u Žumberački.  U Tabelarnom pregledu Križevačke biskupije koji je sastavio dr. Konstantin Stanić 16. svibn ja 1814. god., detaljno je opisan crkveni ustroj na području Žumberka, a posebno je zanimljivo da se u sastavu Mrzlopoljskog vicearhiđakonata (kasnijeg Žumberačkog dekanata) navodi i grkokatolička župa u Karlovcu, odobrena od vlasti 1797. god. Iz navedenoga se uočava da je početkom 19. stoljeća područje nekadašnjeg Mrzlopoljskog, a današnjeg Žumberačkog dekanata dobilo svoj konačni oblik koji je u najvećoj mjeri ostao nepromijenjen do danas.

Područje Žumberačkog dekanata prošireno je iznimno 1958. godine osnivanjem nove župe u Metlici (Slovenija). Žumberački dekanat danas broji 9 župa, sedam u Republici Hrvatskoj i dvije (Metlika i Drage) u Republici Sloveniji.

Biskupski vikar Žumberačkog vikarijata (definiran u Zakoniku Kanonskoga prava kao  “sinđel“) je o. Daniel Vranešić, župnik sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu i biskupski povjerenik za Grkokatoličko sjemenište.

Dalmatinski vikarijat

U 19. st. pokret za crkvenim zajedništvom razvijao se i u Dalmaciji, gdje se episkop Benedikt Kraljević (1765. - 1862.) zalagao za jedinstvo s Katoličkom Crkvom.

Godine 1831. tri pravoslavna svećenika Dalmatinske eparhije: Petar Krička, župnik u Kričkama kod Drniša, Marko Busović Krička, župnik u Baljkama, i Pahomije Krička, župnik u Vrlici, sa svojim su vjernicima ušli u zajedništvo s Katoličkom crkvom i tako ušli u sastav Križevačke eparhije. Zbog toga su pravoslavci 1834. godine ubili župnika Petra Kričku. Godine 1836. križevački biskup Gabrijel Smičiklas je za te tri župe osnovao Dalmatinski vikarijat sa sjedištem u Kričkama. U sastavu tog vikarijata bila je i vojna grkokatolička kapelanija u Zadru.

Crkva u Kričkama sagrađena je 1832. i posvećena Pokrovu presvete Bogorodice, a crkva u Baljcima, sagrađena iste godine, Preobraženju Gospodnjem. Crkva Presvete Trojice u Vrlici sagrađena je 1845. Zadnji dalmatinski vikar bio je u narodu omiljeni o. Janko Heraković, koji je zbog prijetnje smrću od strane četnika krajem 1942. morao napustiti taj kraj. Četnici su tijekom Drugog svjetskog rata zapalili i srušili crkve u Kričkama i Baljkama. Župni dvor služio je kao dom za djecu, pa za školu i konačno za mjesnu zajednicu. U vrijeme Domovinskog rata četnici su ga u potpunosti devastirali.

U tijeku je obnova crkve. Župni dvor je obnovljen i 2016. blagoslovljen. Godine Nakon gotovo 70 godina, u subotu 1. listopada 2011., križevački biskup Nikola Kekić opet je mogao služiti arhijerejsku svetu liturgiju u Kričkama, gdje se  župna crkva Pokrova presvete Bogorodice obnavlja. Godine 2019. utemeljena je u Splitu župa Krista Spasitelja, a 2021. u Zadru Grkokatolički pastoralni centar Svetoga Duha. Grkokatolički vjernici Dalmacije okupljaju se na liturgiji u Splitu, u crkvi Gospe od Dobrića, u Zadru u Crkvi Svetoga Duha te u crkvi Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama. Vikarijat je pod izravnom upravom biskupa ordinarija.

2.  SLAVONSKO-SRIJEMSKI VIKARIJAT

Većinu vjernika u Slavonsko-srijemskom vikarijatu čine Ukrajinci i Rusini. U 18. st., iz zakarpatske Ukrajine na područje Vojvodine i Slavonije doseljavanju Rusini (1751. doseljavaju u Ruski Krstur, a u drugoj polocivi 18. st. odatle sele i u istočnu  Slavoniju). Pri doseljenju oni su već bili grkokatolici, tj. potomci sjedinjenja iz 1646. god. kada je zajedništvo s Rimom potpisano u Užgorodu (poznata i kao “Rutenska” ili Užgorodska unija). Krajem 19. i početkom 20. st. doseljevaju grkokatolici Ukrajinci u sjevernu Bosnu (područje Prnjavora i Dervente) i Slavoniju (Lipovljani, Slavonski Brod).  Oni su potomci još i ranije sklopljene unije, tzv. “Brest-Litovske” iz 1596. Ukrajinci i Rusini očuvali su se do danas kao dvije narodne skupine, svaka sa svojim specifičnim nacionalnim i kulturnim identitetom, a s obzirom na crkvenost svi pripadaju Križevačkoj grkokatoličkoj eparhiji. Na području ovog vikarijata žive i grkokatolici doseljeni sa Žumberka, a borave u mjestima: Berak, Ilok, Novska, Osijek, Vinkovci i Vukovar.

Prvotno je područje ovog vikarijata bilo dijelom dotadašnjeg  Bosansko-slavonskog vikarijata, koji je osnovan 15. travnja 1978. a obuhvaćao je područje grkokatoličkih župa Slavonije i Bosne i Hercegovine. Prvim vikarom (sinđelom) imenovan je 1978. o. Stefan Pitka. Slavonsko-srijemski vikarijat uspostavljen je 26. listopada 2009. godine. Sastoji od Slavonskog i Vukovarskog dekanata.

Slavonski dekanat čine župe: Gornji Andrijevci, Kaniža, Lipovljani, Osijek, Sibinj, Slavonski Brod i Šumeće.

Vukovarski dekanat čine župe: Berak, Donji Andrijevci, Mikluševci, Petrovci, Piškorevci, Rajevo Selo, Vinkovci i Vukovar.

3. BOSANSKO-HERCEGOVAČKI VIKARIJAT

Godine 2005., križevački biskup Slavomir Miklovš obnovio je nekoć postojeći Bosanski vikarijat, pod nazivom Grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini. Vladika Nikola Kekić potvrdio je taj vikarijat i njegovim vikarom imenovao Mihala Stahneka. Sadašnji vikar je Miroslav Krnješin, župnik u Banja Luci.

Od 1890. godine na područje sjeverne Bosne doseljavaju prvi grkokatolici, podrijetlom iz zakarpatskih krajeva zapadne Ukrajine (Galicije). Od 1900. do 1909. godine bosanski grkokatolici (Ukrajinci) spadaju pod upravu Križevačke eparhije. God. 1909. iz Galicije dolaze monasi studiti koji u mjestu Kamenici otvaraju svoj manastir. Od 1909. do 1914. jurisdikcija bosanskih grkokatolika prelazi na Vrhbosansku nadbiskupiju. Tada je imenovan i posebni generalni vikar (rimokatolik) za grkokatolike sa sjedištem u Sarajevu. Od godine 1914. do 1924. uspostavlja se Apostolska administratura za grkokatolike u Bosni i Hercegovini. Radi se o drugom stupnju samostalnosti prije osnivanja eparhije. Sjedište tadašnjeg apostolskog administratora Aleksija Buzjuka (kasnijeg kanonika u Lavovu) bilo je u Banja Luci. Od godine 1924. to je područje opet stavljeno pod jurisdikciju križevačkog vladike.

Bosansko-slavonski vikarijat osnovan je 15. travnja 1978. god. Prvim vikarom imenovan je o. Stefan Pitka. Nakon njegova ukinuća 2005. god. osnovan je Grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini. Biskupskim vikarom (sinđelom)  imenovan je protojerej stavrofor Mihal Stahnek. Vikarijat je ponovno potvrđen 2. listopada 2009. s nazivom Grkokatolički vikarijat u Bosni Hercegovini. Vikarijat obuhvaća župe: Banja Luka, Cerovljani, Derventa, Devetina, Kamenica, Kozarac, Lepenica, Lišnja, Prnjavor i Stara Dubrava.

Većinu od nekoliko tisuća vjernika vikarijata čine grkokatolici Ukrajinci. Na području Bosansko-hercegovačkog vikarijata (Banja Luka) danas živi i nekoliko grkokatoličkih obitelji podrijetlom sa Žumberka.

 

Detalji

Sjemenište

Vjekovnu središnju vjersku, kulturnu i odgojnu ustanovu za grkokatoličku mladež najprije Marčanske, kasnije Križevačke eparhije, osnovao je veliki i zaslužni marčanski biskup Pavao Zorčić 1681. godine.

Kroz duge vjekove ova ustanova omogućila je da mnoga nadarena djeca steknu kvalitetnu naobrazu i dobar odgoj te tako postaju korisni članovi vjerskog, kulturnog, društvenog i javnog života Crkve u Hrvata i Hrvatske kao takve, ali i pripadnika drugih nacionalni grupac

Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu na Gornjem gradu osnovao je godine 1681. marčanski vladika Pavao Zorčić (1671. - 1685.), kupivši od plemenite obitelji Patačić kuću i preuredivši je za sjemenište, gdje se nalazila i kapela za bogoslužja.

Godine 1766. Sjemenište je teško stradalo u požaru. Preostala je samo prizemna prostorija u istočnomu dijelu, danas dvorana. Od 1768. do 1774. vladika Bazilije Božićković (1759. - 1785.) od temelja je gradio novu zgradu na dva kata. U njemu se nalazila i kapela sv. Bazilija Velikoga. Godine 1828., u vrijeme križevačkoga vladike Konstantina Stanića (1814. - 1830.), dograđen je sjeverni dio Sjemeništa i u njegovoj visini crkva sv. Bazilija Velikoga, posvećena 1830. godine.

Biskupski povjerenik za Grkokatoličko sjemenište i župnik sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu je o. Daniel Vranešić.

Grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda

Prvotna crkva sv. Bazilija Velikoga adaptirana je godine 1885. s time da je sagrađen 30 m visoki toranj, produžena je lađa (hram vjernih) i dograđeno svetište s kupolom. Crkva je dobila novo pročelje, pod, drveni strop i na južnome zidu, u visini I. kata sjemeništa, biskupski kor iz orahovine. Ahitekt je bio Herman Bollé (1845. - 1926.), a graditelj Mihael Faleschini. Zidove je oslikao  bojadisarski obrtnik F. Mitzka. Crkvena je lađa popođena keramičkim pločicama, a soleja i svetište terazzo podom. Ispred carskih vrata (dveri) u mozaiku je načinjen  orao raširenih krila (orlec). Drveni strop i pjevnice izradio je stolarski majstor Häckler, dva biskupska trona i carski tron Ivan Budicki (1843.-1914.), a drvenu konstrukciju ikonostasa iz orahovine Josip Šeremet.

Ikonostas je oslikao, donji niz s 13 i gornji sa 44 slike, slikar i ikonopisac Epaminondas Buczewski (Bučevski, 1843.-1891.), slikar iz Bukovine. Vitraji na rozeti (iznad kora), dva prozora na pročelju, kao i oni u svetištu "Sveti otac Hadrijan II. blagoslivlje sv. Ćirila i Metoda" i "Tri Svetitelja" (sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Bogoslov, sv. Ivan Zlatousti) izrađeni su u Innsbrucku. Luster od kovanog željeza sa staklenim kuglama i željezne ukrase carskih i đakonskih vrata ikonostasa izradio je bravarski majstor A. Mesić. Luster je prikazan na Tisućljetnoj izložbi 1896. u Budimpešti. Mozaici na pročelju crkve "Isus Krist", "sv. Pavao", "sv. Petar", "sv. Ćiril", "sv. Metod" i križ izrađeni su u Innsbrucku. Za novu crkvu darovana su četiri zvona s tornja akademske crkve sv. Katarine, oštećene potresom 1880., pretopljena u tri nova te prikazana na spomenutoj izložbi. U I. svjetskom ratu zvona su oduzeta i pretopljena u ratne svrhe. Dana 12. prosinca 1886. novu je crkvu, posvećenu sv. Ćirilu i Metodu, posvetio križevački biskup Ilija pl. Hranilović (1883. - 1889.). Ikonostas iz prve crkve, osim slike sv. Bazilija, kao i sjedala, poklonjeni su crkvi sv. Jurja u Stojdragi, gdje je sve izgorjelo tijekom II. svjetskog rata. Luster iz crkve sv. Bazilija darovan je crkvi sv. Petra i Pavla u Sošicama.

Godine 1890. postavljena su nova ulazna, istočna, vrata Sjemeništa po nacrtu arhitekata Hönigsberga i Deutscha. Iznad vrata usklesan je grb biskupa Hranilovića (šesterokraka zvijezda i sidro), a iznad njega ploča s natpisom "Grčko kat. sjemenište biskupije križevačke".

Godine 1931. u toranj crkve postavljena su tri nova zvona posvećena sv. Ćirilu i Metodu (fis, 782 kg), Presvetoj Bogorodici (be, 395 kg) i sv. Baziliju Velikom (cis, 230 kg).

Godine 1932. s lijeve strane crkve dograđeni su sakristija, pjevačka dvorana i terasa na I. katu Sjemeništa s dvorišne strane. Iz crkve je uklonjen biskupski kor i sagrađen novi nad ulazom. Na zidu južnog dijela crkve postavljena je slika "Rođenje Isusovo", a na sjevernom dijelu "Posljednji sud" i "Uskrsnuće Isusovo", sve radovi Ivana Tišova (1870. - 1928.) mladog hrvatskog umjetnika koji se nakon školovanja u inozemstvu, vraća u Hrvatsku i pod vodstvom Vlahe Bukovca, zajedno s drugima stvara temelje hrvatske moderne umjetnosti. Izradio je poznatu sliku pod nazivom Bogodorica s djetetom za Zagrebačku katedralu, te monumentalnu sliku Ulazak Krista u Jeruzalem koja se nalazi u dvorani Grkokatoličkog sjemeništa, a pripada dijelu njegova opusa s jasnim značajkama slikarstva Zagrebačke šarene škole, kao što su svjetliji tonovi i korištenje boje kao oblikovnoga sredstva.

Godine 1935. na pročelje crkve postavljena je spomen-ploča povodom 1050. godišnjice smrti sv. Metoda. Iste je godine ulica, u kojoj su Sjemenište i crkva, nazvana "Ćirilometodska". U vrijeme gradnje crkve ulica se nazivala  "Gospodska", a od 1920. do 1935. "Ulica 23. listopada 1847.", kada je u Hrvatskom saboru, na prijedlog Ivana pl. Sakcinskoga (1816. - 1889.), hrvatski jezik proglašen uredovnim i službenim.

Godine 1985. na zgradu Sjemeništa (s lijeve strane ulaza) postavljena je spomen-ploča povodom 300. obljetnice smrti biskupa Pavla Zorčića (1671. - 1685.) utemeljitelja Sjemeništa i 200. obljetnice smrti biskupa Bazilija Božičkovića (1759. - 1785.), graditelja sadašnje zgrade.

Godine 2006., u vrijeme župnika i rektora Nikole N. Kekića (1943.), dovršena je višegodišnja temeljita obnova (restauracija) unutrašnjosti crkve pod vodstvom akademskoga slikara Duje Jurića. Također, 2013. dovršena je obnova pročelja.

U crkvi sv. Ćirila i Metoda njeguje se narodno (prostopjenije) i umjetničko liturgijsko pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku. Liturgija se služi na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

Godine 1931. u Zagrebu je osnovan Ćirilo-Metodov kor kao mješoviti pjevački zbor i glazbena udruga za gajenje i promicanje crkvenoslavenske vokalne glazbene umjetnosti u duhu ćirilometodske ideje.

Dr. Goran Ivanišević

Detalji

Crkveno zajedništvo kršćana bizantskog i latinskog obreda na području Hrvatske  potječe iz 1611. godine pristupanjem biskupa Simeona Vratanje Katoličkoj Crkvi. Do tada kršćani bizantskog obreda spadali su pod jurisdikciju Pećke i Carigradske patrijaršije. Godine 1611.  nastaje Marčanska eparhija - biskupija koja okuplja sve katolike bizantskog obreda na području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, i koja postoji do danas kao Križevačka eparhija.

Marčanska eparhija

Prvotno središte Marčanske eparhije bilo je manastir (samostan) sv. Mihaela Arkanđela u Marči, nedaleko Ivanić Grada, po kojem biskupija dobiva ime. Samostan svetog Mihaela sagradili su 1598. pravoslavni monasi, na temeljima porušene katoličke crkve Svih svetih, a možda i na ostatcima nekadašnjega augustinskog samostana. Biskup Simeon tako postaje prvi grkokatolički biskup u Hrvatskoj i ujedno prvi biskup tada uspostavljene grkokatoličke Marčanske biskupije s titulom ”svidnički“. Crkvenom jedinstvu osobito je pridonio zagrebački biskup Petar Domitrović. Car Ferdinand Habsburški posebnim je  proglasom pozvao sve krajiške Uskoke da priznaju novoga vladiku svojim crkvenim poglavarom.

Grafički prikaz samostana u Marči

Crkveno jedinstvo biskup Simeon je potpisao u Rimu 19. studenoga 1611., ispovjedivši katoličku vjeroispovijest pred kardinalom Robertom Bellarminom. Tri dana kasnije, 21. studenoga 1611., papa Pavao V. svojim apostolskim pismom  Divinae Maiestatis Arbitrio potvrđuje obnovu crkvenog zajedništva dotad pravoslavnih Vlaha, Uskoka i drugih s rimskom Apostolskom Stolicom. Pavao V. imenuje Simeona biskupom “Rašana katolika grčkog obreda u Hrvatskoj, Slavoniji, Ugarskoj i krajnjih granica Kranjske (tj. Žumberka)”. U svom breveu papa je kanonski utemeljio manastir Marču kao sjedište eparhije, Simeona imenovao arhimandritom samostana i darovao mu zemljišta oko manastira.

U početku su marčanski biskupi odlazili prvo na posvećenje kod patrijarha u Peć, a tek potom su bivali potvrđeni od Svete Stolice. Medu kršćanima bizantskoga obreda koji su kao prebjezi došli na hrvatska područja bilo je Hrvata, Srba, Vlaha, Albanaca i Grka. Svi su oni našli utočište u Hrvatskoj te postali vojni obveznici u Senju, u Karlovačkom i Varaždinskom generalatu.

Od sjedinjenih Vlaha u sklopu Marčanske biskupije do danas su se kao grkokatolici održali samo žumberački potomci starih Uskoka. Od 1530. do 1538. god. Žumberak naseljavaju Uskoci bizantskoga obreda koji su poradi turskih nasilja iz zapadne Bosne i područja Cetinske krajine “uskočili” u slobodnu kršćansku zemlju, u Hrvatsku. Na području Žumberka osnovana je graničarska kapetanija. Žumberački uskoci su se zajedno s Hrvatima starosjediocima borili su se na “predziđu kršćanstva” protiv Turaka. Nakon turskog poraza kod Siska 1593. velik je broj kršćana sa područja Slavonije i Bosne  prebjegao u slobodnu Hrvatsku, u karlovačku (hrvatsku) i varaždinsku (slavonsku) krajinu.To su novi, brojniji uskoci ili prebjezi, koji su kao i žumberački branili granicu od turskih upada. Kao turski podanici slabo su bili poučeni u kršćanskoj vjeri.

Budući se Marča nalazila na teritoriju Zagrebačke biskupije, isprva su marčanski biskupi bili tretirani kao obredni grkokatolički pomoćni biskupi zagrebačkih rimokatoličkih biskupa. Nasljednici Domitrovićevi, zagrebački biskupi Benedikt Vinković i Petar Petretić, često su dolazili u sukobe s marčanskim vladikama zbog poimanja crkvenog jedinstva i jurisdikcije. Smatrali su, naime, da se unija sastoji ne samo u prihvaćanju iste katoličke vjere nego i latinskog obreda te da su marčanski vladike njihovi vikari za vjernike istočnog obreda, dok su ovi odlučno branili svoju samostalnost.

Od marčanskih biskupa posebnu važnost imaju biskupi Gabre Mijakić (1662. - 1670.) i Pavao Zorčić (1671. - 1685.). Mijakić je bio u vrlo dobrim odnosima s Petrom Zrinskim i podupirao ga u njegovim političkim idejama osamostaljenja Hrvatske. Nakon Zrinsko-frankopanske bune vladika Mijakić bio je uhićen i osuđen na teško robiju, gdje je i skonačo svoj ovozemni život. Njegov nasljednik Pavao Zorčić po svojim djelima najveći je marčanski vladika. On je prvi iz Marčanske biskupije koji je teološke nauke završio izvan Hrvatske - u Bologni. Uvidio je da je za učvršćenje crkvenog zajedništva najvažnije da kler bude obrazovan. Stoga je godine 1681. u Zagrebu na Gornjem gradu osnovao sjemenište, a za uzdržavanje pitomaca car Leopold darovao mu je imanje Pribić. Isti car Leopold deset godina kasnije dat će srpskom pravoslavnom patrijarhu Arseniju Crnojeviću diplomu prema kojoj on ima vlast raspolagati sa svim crkvama grčkog obreda i njemu se imaju pokoravati svi vjernici istoga obreda u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji... Crnojević je tu diplomu iskoristio da iskorijeni srijemsku grkokatoličku biskupiju, a isto je pokušao i s marčanskim vladičanstvom, boraveći mjesec dana u manastiru Lepavini, no u tome nije uspio. Tu njegovu namisao ostvarit će njegovi nasljednici godine 1739. kad su spalili samostan i crkvu sv. Mihaela arkanđela u Marči. Uz marčanskoga vladiku ostali su samo Žumberčani. Privremeno sjedište biskupije tada postaje Pribić.

 

Druga polovica 18. stoljeća obilježena je vladikom Bazilijem Božičkovićem (1759. - 1785.).  Istakao se zalaganjem da Žumberčane učvrsti u crkvenom zajedništvu sa Svetom Stolicom, da podigne škole, da u Zagrebu sagradi zgradu sjemeništa, da sposobnije bogoslove šalje na studije u Rim i Beč, a najveća da se kanonski za grkokatolike osnuje nova biskupija i to u Križevcima. Protiv osnivanja Križevačke biskupije bili su kaločki nadbiskup i pečujski biskup, dok zagrebački biskup Galjuf nije bio protiv osnivanja biskupije za grkokatolike, ali ne u Križevcima. No, Božičković je imao veliku potporu carice Marije Terezije, pa je papa Pio VI. bulom Charitas illa 17. lipnja 1777. dokinuo Marčansku i kanonski utemeljio novu grkokatoličku Križevačku biskupiju sa sjedištem u Križevcima. Tako je carica Marija Terezija zaustavila daljnje uznemiravanje grkokatolika od strane pravoslavaca i osigurala pravni ustroj i budući život grkokatoličke zajednice.

Križevačka eparhija

Jurisdikcija križevačkog biskupa protezala se nad sve grkokatolike u Hrvatskoj i Bačkoj, a križevački vladika bio je podložan ostrogonskom metropoliti u Mađarskoj. Takvo uređenje trajalo je do 1852., kada je osnovana Zagrebačka metropolija, u čiji sastav kao sufraganska biskupija ulazi i Križevačka eparhija.

Godine 1779. križevačkom biskupu dodijeljena su imanja Tkalec i Glogovnica blizu Križevaca. Te godine vladika Božičković je svoje sjedište prenio iz Pribića u Gornji Tkalec, gdje je 1785. i umro. Božičkovićev nasljednik Jozafat Bastašić (1787. – 1793.) obratio se Bečkom dvoru i  za biskupsku rezidenciju i katedralu dobio bivši samostan i crkvu franjevaca u Križevcima. Biskup Silvestar Bubanović (1794. – 1810.) adaptirao je crkvu za bogoslužje po bizantskom obredu i 1799. posvetio je za svoju katedralu. Isti biskup prenio je godine 1801. svoje sjedište iz Gornjeg Tkalca u Križevce.

U 18. st. iz zakarpatske Ukrajine na područje Vojvodine doseljavanju Rusini. Pri doseljenju oni su već bili grkokatolici, tj. potomci sjedinjenja iz 1646. godine, kada je zajedništvo s Rimom potpisano u Užgorodu (poznata i kao “Rutenska” ili Užgorodska unija). Krajem 19. i početkom 20. st. doseljevaju Ukrajinci u sjevernu Bosnu (područje Prnjavora i Dervente) i Slavoniju (Lipovljani, Slavonski Brod).  I oni su već bili grkokatolici a potomci su još i ranije sklopljene unije, tzv. “Brest-Litovske” iz 1596. Ukrajinci i Rusini očuvali su se do danas kao dvije narodne skupine te s obzirom na vjeru i obred svi pripadaju Križevačkoj grkokatoličkoj eparhiji. Njihovim doseljavanjem, eparhija se kulturno obogatila i narasla brojem vjernika.

U 19. st. pokret za crkvenim sjedinjenjem razvijao se i preko Velebita, u Dalmaciji, gdje je 1818. godine biskup Benedikt Kraljević ušao u jedinstvo Katoličke Crkve. U grkokatoličkim župama Baljke, Kričke i Vrlika sagrađene su i župne crkve, a križevački vladike redovito su se brinuli o vjernicima te im slali dušobrižnike. Vjernici tih župa  danas se nalaze raspršeni po dalmatinskim gradovima jer su crkve u spomenutim mjestima u Drugom svjetskom ratu razrušene. Župna crkva Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama obnavlja se, a grkokatolički vjernici okupljaju se redovito na liturgijama u Splitu.  

Gdine 1966. sjedište križevačkoga biskupa preneseno je u Zagreb. Godin 2001.  ustanovljen je  apostolski egzarhat za grkokatolike u Makedoniji, a 2003. za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori. Križevačka eparhija od tada obuhvaća područje Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Godine 2011. svečano je proslavljena 400. obljetnica Marčansko-križevačke eparhije i crkvenog jedinstva u Hrvatskoj. U sklopu proslave je blagoslovljena je novosagrađena grkokatolička crkva Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom te održan susret europskih grkokatoličkih biskupa u Zagrebu.

KRONOTAKSA MARČANSKIH (1611.-1739.) I KRIŽEVAČKIH VLADIKA (od 1777. )

Marčanske vladike

Križevački vladike

 

Literatura:

Dr. sc. Zlatko Kudelić: Marčanska biskupija: Habsburgovci, pravoslavlje i crkvena unija u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (1611. – 1755.), Zagreb, 2007.

Dr. sc. Josip Uhač: Marčanska biskupija (eparhija). Neki povijesno-pravni pogledi, Zagreb, 1996.

 

Detalji

ORDINARIJAT KRIŽEVAČKE EPARHIJE
Franje Račkoga 32, 48260 Križevci
Ordinarij: mons. Milan Stipić, biskup,  095 373 0660
Kancelar: Vladimir Simunović, (048) 211 029
Vicekancelar i ravnatelj UZUK-a: jeromonah Mladen Mikulić
Tel. (048) 211 029
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Katedrala Presvete Trojice i Biskupska rezidencija
Račkoga 32, 48260 Križevci
Tel. (048) 712 153, (048) 211 0129

Skit sveta Tri Jerarha - Križevci
Manastira Pokrova Presvete Bogorodice, Kričke
Franje Račkoga 32, 48260 Križevci
Jeromonah: Mladen Mikulić, mob. 099 232 3220
Monah Antonije Pajić, đakon
Monah Ivan Karlić, podđakon

Ekonomat Križevačke eparhije
Franje Račkoga 32, 48260 Križevci
Ekonom: Danijel Hranilović
Mob. 098 614 633

Ustanova za uzdržavanje klera
Franje Račkoga 32, 48260 Križevci
Ravnatelj: Mladen Mikulić, (048) 211 029

Grkokatoličko sjemenište Križevačke eparhije
Ćirilometodska 1, 10000 Zagreb
Biskupski povjerenik za sjemenište: Daniel Vranešić
Tel. (01) 4851 773
Fax. (01) 4873 950
Mob.: 098 979 6427

Caritas Križevačke eparhije
Franje Račkoga 32, 48260
Ravnatelj: Nenad Krajačić
Tel.: (01) 62 70 524
Mob.: 098 - 95 33 413
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Povjerenik za zaštitu maloljetnika
O. Marjan Jeftimov, Jastrebarsko
Tel. (01) 6283 474
Mob.: 098 178 3876 ili 092 1074 767
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Križevačka eparhija (krizevacka-eparhija.com) - Službeni portal
http://www.krizevacka-eparhija.com/ 
Facebook stranica: Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva 
Voditelj: Livio Marijan, đakon (mob. 095 515 6019)
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

Mons. Nikola Kekić, biskup u miru
Samostan sestara Bazilijanki, 10457 Sošice
tel: (01) 6297 559, 098 515 514

O. dr. Taras Barščevski
Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu
Suhinova 10
10000 Zagreb

O. Jakim Simunović, umirovljeni svećenik
Mikluševci, Vukovarska 47, 32238 Čakovci
Tel: 032 / 514-104
Mob: 098 / 947-2766 

 

ŽUMBERAČKI VIKARIJAT 

Župa Rođenja presvete Bogorodice, D r a g e
Drage 10, 8331 Suhor, Slovenija
Župnik: Gorazd Bastašić
Tel.: (00386 - 07) 30 59 580
Mob. 
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Rođenja sv. Ivana Krstitelja, G r a b a r
10432 Bregana
Župnik: Milan Vranešić
Stan župnika: Stojdraga
Tel. i Fax.: (01) 33 87 600
Mob.: 091 5042 062
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa Preobraženja Gospodnjega, J a s t r e b a r s k o
Radnička cesta 21, 10450 Jastrebarsko
Župnik: Marjan Jeftimov
Tel.: (01) 6283 474
Mob.: 098 178 3876 ili 092 1074 767
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uzvišenja svetoga Križa, K a r l o v a c
Dubovac 7, 47000 Karlovac
Župnik: Željko Pajić
Tel.: (047) - 415 946
Mob.: 099 - 6975 970
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Antuna Pustinjaka, K a š t
Kašt 16, 47284 Kašt
Župnik: Zoran Vladušić
Tel.: (047) 755 031
Stan župnika: Sošice
Tel.: (01)  6297 516
Mob.: 098 176 4131
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Presvete Trojice, K r i ž e v c i
F. Račkoga 19, 48260 Križevci
Župnik: Mihajlo Simunović
Tel.: (048) 681 121
Mob. 098 9398 505
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Grkokatolički pastoralni centar sv. Mihaela Arkanđela,
L j u b l j a n a (Slovenija)
Crkva sv. Jerneja (Stara Cerkev), Celovška cesta, SLOV - 1000 Ljubljana, Slovenija
Župnik: O. Mihajlo Hardi, mob. 091 576 5917
Adresa:  Zabukovje pri Raki 33, Raka SLO - 8274, Slovenija

Župa sv. Ćirila i Metoda, M e t l i k a (Slovenija)
Cesta XV. brigade 25,  8330 Metlika, Slovenija
Župnik: Ivan Skalivskyi
Tel.: (00386 - 07) 30 59 580
Mob. 095 551 0924; +386 64 225 767
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Petra i Pavla, M r z l o  P o lj e
Mrzlo Polje, 10456 Kalje
Župnik: Nenad Krajačić
Tel.: (01) 62 77 027
Mob.:  098 - 95 33 413 
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uznesenja presvete Bogorodice, P e ć n o
10454 Krašić
Župnik: Nenad Krajačić
Stan župnika: Pribić
Tel.: (01) 62 70 524
Mob.: 098 - 95 33 413 
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Blagovijesti, P r i b i ć
Strmec Pribički 1, 10454 Krašić
Župnik: Nenad Krajačić, dekan žumberački
Tel.: (01) 62 70 524
Mob.: 098 - 95 33 413
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uskrsnuća Gospodnjega, R a d a t o v i ć i
Radatovići 9, 47285 Radatovići
Župnik: Ivan Skalivskyi (Metlika)
Tel.: (047) 754 026
Mob. 095 551 0924

Župa Muka presvete Bogorodice, S a m o b o r
Uskočka 7, 10430 Samobor
Upravitelj župe: Milan Vranešić, stavrofor
Tel.: (01) 33 27 453
Mob.: 091 - 50 42 062
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Petra i Pavla, S o š i c e
Sošice 12, 10457 Sošice
Župnik: Zoran Vladušić
Tel.: (01)  6297 516
Mob.: 098 176 4131
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Jurja, S t o j d r a g a
Stojdraga 16, 10432 Bregana
Župnik: Milan Vranešić
Tel. i Fax.: (01) 33 87 600
Mob.: 091 - 50 42 062
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Ćirila i Metoda, Z a g r e b
Ćirilometodska 1, 10000 Zagreb
Župnik: Daniel Vranešić, biskupski vikar žumberački
Tel.: (01) 48 51 773
Fax.: (01) 48 73 950
Mob.: 098 979 6427
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa Krista Kralja, Z a g r e b  S t e nj e v e c
Okrugljačka 9, 10090 Zagreb-Susedgrad
Župnik: Ivan Grinišin
Tel.: (01) 34 52 989
Mob.: 091 - 55 29 866
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

DALMATINSKI VIKARIJAT

Manastir Pokrova Presvete Bogorodice  - K r i č k e
Kričke, Kod Roge 3, 22320 Drniš
Nastojatelj: Vladika Milan Stipić
Čuvar manastira: o. Jan Jakubov, 099 383 8883
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Krista Spasitelja - S p l i t
Crkva Gospe od Dobrića, Dobrić 2, 21000 Split
O. Zenjo Zastavni, mob.: 095 504 1035
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Grkokatolički pastoralni centar - Z a d a r
Crkva Svetoga Duha, ul. Franka Lisice 51 A, 23000 Zadar
o. Jan Jakubov (Kričke), mob. 099 383 8883
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
O. Livio Marijan, đakon, 095 515 6019

 

SLAVONSKO-SRIJEMSKI VIKARIJAT

Župa Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja, B e r a k
Orolička 13, Berak, 32243 Orolik
Župnik: Roman Stupjak, župnik i srijemski dekan
Stan župnika: Mikluševci, Rusinska 1, 32238 Čakovci
Tel. (032) 548-977
Mob. 098 183 0520
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja, D o n j i  A n d r i j e v c i
Adresa: Zagrebačka 14, 35214 Donji Andrijevci
Župnik: Igor Sikora
Stan župnika: Preobraženski trg 1, 31417 Piškorevci
Tel.: (031) 854 348
Mob.: 091 9117 707
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa Uznesenja Bogorodice na nebo, G o r n j i  A n d r i j e v c i
Gornji Andrijevci 77, 35252 Sibinj
Župnik: Aleksandar Hmilj
Stan župnika: A. Cesarca 39, 35000 Slavonski Brod
Mob. 095 597 7043
E-mail: aco_hmilj@ yahoo.com

Župa Rođenja presvete Bogorodice, K a n i ž a
Kaniža 129, 35254 Bebrina
Župnik: O. Igor Grahovac Fedešin
Tel./Fax. (035)  433 323
Mob.:  095 / 597-9901
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Bezgrešnog začeća presvete Bogorodice, L i p o v l j a n i
A. Starčevića 19, 44322 Lipovljani
Župnik: Nikola Stupjak, župnik i slavonski dekan
Tel. (044) 848 - 007
Mob.: 098 871 493
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Rođenja presvete Bogorodice, M i k l u š e v c i
Rusinska 1, Mikluševci, 32238 Čakovci
Župnik: Roman Stupjak, župnik i srijemski dekan
Tel. (032) 548-977
Mob. 098 183 0520
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

O. Jakim Simunović, umirovljeni svećenik
Mikluševci, Vukovarska 47, 32238 Čakovci
Tel: 032 / 514-104
Mob:098 / 947-2766

Župa Krista Kralja, O s i j e k
Wilsonova 37, 31000 Osijek
Župnik: Ljubomir Sturko
Tel. (031) 575 120
Mob.: 091 9583 171
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Pokrova presvete Bogorodice, P e t r o v c i
Bana Jelačića 4, 32229 Petrovci
Župnik: Vladimir Sedlak
Tel.: (032) 554 032
Mob.: 098 9136 610
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa sv. Dimitrija, P i š k o r e v c i
Preobraženski trg 1, 31417 Piškorevci
Župnik: Igor Sikora
Mob.: 091 9117 707
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Župa sv. Jozafata, R a j e v o  S e l o
V. Nazora 12, 32261 Rajevo Selo
Župnik: Oleg Zakaljuk
Tel.: (032) 534 938
Mob. 095 849 2078
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa sv. Jozafata, S i b i n j
Ulica 108. brigade ZNG br. 21, 35252 Sibinj
Župnik: Ivan Barščevski
Tel. (035) 425 311
Mob. 091 7842 418
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uzvišenja časnoga Križa, S l a v o n s k i  B r o d
Cesarca 39, 35000 Slavonski Brod
Župnik: Aleksandar Hmilj
Stan župnika: A. Cesarca 39, 35000 Slavonski Brod
Mob. 095 597 7043
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uznesenja presvete Bogorodice na nebo, Š u m e ć e
Šumeće 93, 35254 Bebrina
Župnik: O. Igor Grahovac Fedešin
Tel./Fax. (035) 433 323
Mob. 095 / 597-9901
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Župa Uzvišenja časnoga Križa, V i n k o v c i
Zvonimirova 86, 32100 Vinkovci
Župnik: Vladimir Mudri
Tel. (032) 308 456
E-mail: vladimir.mudri707@gmail.com 

Župa Krista Kralja, V u k o v a r
Tri ruže 53, 32000 Vukovar
Župnik: Vladimir Magoč
Tel. (032) 413 460
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

 

BOSANSKO-HERCEGOVAČKI VIKARIJAT 

Parohija Krista Kralja, B a n j a  L u k a
Srpska 26, 78000 Banja Luka, BiH
Župnik: Miroslav Krnješin, biskupski vikar bosansko-hercegovački
Tel.: 00387 65 588 563
Mob.: 00387 51 307 255
E-mail.: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Parohija sv. Jozafata, C e r o v l j a n i
48403 Cerovljani
Župnik: Viktor Pavić
Mob.: 00387 66 264 476
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Parohija Uznesenja presvete Bogorodice, D e r v e n t a
Đenerala Draže  13, 74400 Derventa, BiH
Župnik: Petar Sitnik, protojerej
Stan župnika: Miloša Kondića 17, 78430 Prnjavor, BiH
Tel.: 00387 51 660 939
Mob.: 00387 65  528 285

Parohija Uznesenja presvete Bogorodice, D e v e t i n a
Devetina bb, 78436 Hrvaćani, BiH
Župnik: Andrej Prihoda
Tel.: 00387 51 680 105
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Parohija Rođenja presvete Bogorodice, K a m e n i c a
Župnik: Miroslav Krnješin
Stan župnika: Srpska 26, 78000 Banja Luka, BiH
Tel.: 00387 65 588 563
Mob.: 00387 51 307 255
E-mail.: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Parohija Presvete Euharistije, K o z a r a c
Trnopolje bb, 79202 Kozarac, BiH
Župnik: Mihal Stahnek
Tel./Fax.: 00387 52 344 010
Mob.: 00387 65 633 414
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Parohija Pokrova presvete Bogorodice, L e p e n i c a
Župnik: Petar Sitnik
Stan župnika: Miloša Kondića 17, 78430 Prnjavor, BiH
Tel.: 00387 51 660 939
Mob.: 00387 65 528 285

Parohija sv. Petra i Pavla, L i š n j a
Naseobina Lišnja, 78434 Lišnja, BiH
Župnik: Ivan Liskij
Tel.: 00387 51 682 166
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Parohija Preobraženja Gospodnjega, P r n j a v o r
Miloša Kondića 17, 78430 Prnjavor, BiH
Župnik: Orel zakaljuk
Tel.: 00387 51 660 939
Fax.: 00387 51 660 077
Email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
 

Župa Uzašašća Gospodnjega, S t a r a  D u b r a v a
Stan župnika: Srpska 26, 78000 Banja Luka, BiH
Župnik: Miroslav Krnješin
Tel.: 00387 - 65 - 588 563
Mob.: 00387 51 307 255
E-mail.: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Ukrajinski grkokatolički duhovni centar, P r n j a v o r
Prote Nenadovića 1, 78430 Prnjavor, BiH

 

SAMOSTANI  ČASNIH  SESTARA

Viceprovincija sv. Bazilija Velikoga i sv. Makrine 
Privremena poglavarica: S. Terezija Pilić
Račkoga 36 - 38, 48260 Križevci
Poglavarica: S. Terezija Pilić
Tel. (048) 712 171
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Samostan sestara Bazilijanki
Račkoga 36-38, 48260 Križevci
Poglavarica: S. Terezija Pilić
Tel. (048) 712 171
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 

Samostan sestara Bazilijanki
Jurjevska 53a, 10000 Zagreb
Poglavarica: Febronija Rapljenović
Tel. (01) 4677 466

Samostan sestara Bazilijanki
Sošice 11, 10457 Sošice
Poglavarica: Ana Badovinac
Tel. (01) 6297 559

Provincija sv. Mihaela Arkanđela (Sestre Vasilijanke)
Wilsonova 13, 31000 Osijek
Poglavarica: Vitalija Medvid
Tel.: 031 - 570 738

Samostan sestara Vasilijanki
Wilsonova 13, 31000 Osijek
Poglavarica: Vitalija Medvid
Tel.: 031 - 570 738

Samostan sestara Vasilijanki
Cesarca 19, 35000 Slavonski Brod
Poglavarica: Rafaila Babij
Tel.: 035 - 441 461

Samostan sestara Vasilijanki
Lisinskog 27, 32000 Vukovar
Poglavarica: Zinovija Sapun
Tel.: 032 - 443 503

Samostan sestara Vasilijanki
Kišpatićeva 37, 10000 Zagreb
Poglavarica: Darija Fina
Tel.: 2318 571

 

 

 

 

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica