‘Svećenici moraju biti skromni, njihova je zadaća odgajati vjernike u slobodi savjesti, a ne opservacije o dnevnoj politici’

Foto: Tomislav Stipić

Drevna Križevačka eparhija za vjernike katolike istočnog obreda dobila je svog 14. po redu vladiku u osobi mons. Milana Stipića, dosadašnjeg apostolskog administratora. Vladika Stipić najmlađi je biskup u Hrvatskoj i deveti najmlađi u katoličkom svijetu. Razgovor smo vodili u njegovom uredu u eparhijskom ordinarijatu kojega je nakon više od 60 godina vratio u Križevce gdje je i sjedište eparhije. Otvoren, komunikativan, prijateljski nastrojen prema medijima rado je odgovarao na pitanja što možda nije svojstveno svim katoličkim biskupima u Hrvatskoj, ali je svakako osvježenje. Biskup Stipić progovorio je o odnosu grkokatolika i pravoslavnih, brojnim izazovima koji ne zaobilaze Hrvatsku, društvu i Crkvi, svom viđenju treba li se Crkva miješati u politiku, Vatikanskim ugovorima i Papinoj podršci gay parovima.

Poštovani vladiko, osim što ste najmlađi biskup u hrvatskom katoličkom episkopatu, deveti ste najmlađi biskup u svijetu. Tih osam koji su od Vas mlađi svi dolaze iz istočnih katoličkih crkava. Zašto su katolički biskupi istočnog obreda uvijek najmlađi, jesu li istočne crkve same po sebi mlađe vjernicima i svećenstvom, ili vas je malo pa je teže izabrati biskupe?

Nije nas baš tako malo kako se misli, istočnih katolika je u svijetu 25 milijuna. Istočne crkve imaju svoj Sinod koji autonomno izabire biskupe, papa ih samo potvrdi. To je praksa u Ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi i grkokatoličkim crkvama na Bliskom istoku. Inače je neka tendencija da se kod istočnih katoličkih crkava, ali i kod pravoslavnih biraju mlađe vladike. Spontano je to postala tradicija, na neki način. Tako da ni moj slučaj nije izuzetak. Makar, u našoj Križevačkoj eparhiji

U subotu, 24. listopada 2020., tijekom svoga boravka u Hrvatskoj, generalna poglavarica Sestara Reda svetog Bazilija Velikog časna majka Marcela Runcan, prethodno saslušavši mišljenje sestara, imenovala je predstojnicom Vice-provincije svetih Bazilija i Makrine sestara Bazilijanki u Hrvatskoj s. Anastaziju Pitka, članicu Provincije sestara vasilijanki svetog Arkanđela Mihaela sa sjedištem u Osijeku. S. Anastazija će svoju službu obnašati kao izaslanica Generalne uprave Reda tijekom jedne godine. U novu vice-provincijalnu upravu ušle su i s. Serafina Šapina, kao zamjenica predstojnice, i s. Magdalena Dorić, kao ekonoma. Sestre bazilijanke (vasilijanke) prisutne su u Hrvatskoj od 1915. kada su na poziv Križevačkog vladike Dionizija Njaradi došle iz Slovitskog samostana u Ukrajini u Križevce. Godine 1920. osnovan je novi samostan u Šidu kojem su pripadale sestre pretežno ukrajinskog i rusinskog podrijetla, dok su sestre Hrvatice ostale u Križevcima. Godine 1951. bazilijanski samostani diljem svijeta centralizirani su pod jednom Generalnom upravom u Rimu. Red Sestara Bazilija Velikog međunarodni je katolički istočni red Papinskog prava. U Hrvatskoj danas žive i djeluje oko 40 sestara u dvije veće jedinice: Vice-provincija svetih Bazilija i Makrine sa sjedištem u Križevcima (samostani u Križevcima, Sošicama, Zagrebu) te Provincija svetog Arkanđela Mihaela sa sjedištem u Osijeku (samostani u Osijeku, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Prnjavoru (BiH) i Kijevu u Ukrajini.


 

 

 
ZADAR (IKA) 26.10.2020. / 08:31

Na znanstvenom simpoziju „Mudrost u Bibliji“ na Sveučilištu u Zadru u subotu 24. listopada dr. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu izlagao je o temi „Mudrost Isusovih učenika“. Dr. Barščevski govorio je o mudrosti ili ne-mudrosti Isusovih apostola i učenika, a ne o Božjoj mudrosti općenito ili o Kristu kao utjelovljenoj mudrosti. Polazeći od pretpostavke da se mudrost može steći te da se osobu može mudrosti poučiti, predstavio je intelektualnu osnovu učenika, što učenici znaju, a što ne znaju. „Znanje još nije mudrost, ali odsutnost znanja ukazuje i na nedostatak mudrosti. Mudrost nije nadogradnja znanja. Čini mi se da mudrost učenika polazi od nekog urođenog znanja. No, to znanje mora biti kao raskrinkano, razotkriveno, demolirano, kako bi se došlo do nove spoznaje, do nove razine mudrosti“, rekao je dr. Barščevski, dodavši da Evanđelja više puta govore o znanjima učenika, što potvrđuje i sam Isus. „Učenici pokazuju znanje na obiteljskoj, društvenoj, čak i na religijskoj razini, pretendirajući da znaju Isusa zato što više ne govori u prispodobama i vjeruju da je izašao od Boga. Isus ne osporava znanje učenika kad je riječ o odnosima u obitelji, društvu ili čak poznavanju sudbine Mesije. No, jasno ističe da poznavanje objave koju je on donio još ne znači imati pravu vjeru koja podrazumijeva jedinstvo s Ocem i Sinom. Isus je došao prvenstveno da objavi Oca i navijesti evanđelje Kraljevstva, te da pozove ljude da se obrate i povjeruju“, rekao je dr. Barščevski. Kada Isus govori o stjecanju znanja kod sinoptika, to je u kontekstu iscjeljenja uzetoga kao dokaz njegove moći opraštanja grijeha. U Evanđelju po Ivanu govori da svijet treba spoznati da Isus ljubi Oca, da ga je Otac poslao i da ljubi učenike kao što je ljubio njega, a učenici su pozvani upoznati jedinoga istinskoga Boga i Isusa kojega je on poslao. Predavač je naveo konkretne primjere što učenici znaju, a što ne znaju. „Oni poznaju zakone prirode, znaju da je

Na Nedjelju Krista Kralja prema katoličkom kalendaru istočnog obreda, 25. listopada križevački vladika Milan Stipić prvi je puta kao biskup služio Božansku liturgiju za grkokatolike u crkvi Presvetog Otkupitelja franjevačkog klerikata u Splitu. U prostranoj crkvi za  vrijeme liturgije poštovale su se sve epidemiološke mjere s distancom i maskama. S vladikom su služili o. Zenjo Zastavni, župnik Radatovića i, kako je vladika objavio nakon liturgije, novoustanovljene župe Svetog Spasitelja u Splitu, zatim fra Ivan Ćupić, don  Ante Žderić i drugi rimokatolički svećenici te đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar. U homiliji se vladika Stipić osvrnuo na poruku Evanđelja ove za grkokatolike Nedjelje Krista Kralja i poručio okupljenima: “Kraljevstvo o kojem Krist govori započinje već ovdje na zemlji. Naime, kako u pojedinačnom tako i u obiteljskom i društvenom životu, ako živimo vrijednosti Kraljevstva Božjega: dobrotu, pravednost, ljubav, onda to kraljevstvo započinje već ovdje među nama, a dovršit će se i usavršiti u Kraljevstvu Božjemu kada Krist ponovno dođe. Isto tako ako živimo ‘vrijednosti’ Zloga, imat ćemo već ovdje u životu i obitelji i društvu pakao i prije nego dođe Sud Kristov. Zato živimo kraljevski, živimo vrijednosti Kraljevstva Kristova, molitvom, slušanjem Evanđelja, svetim tajnama (sakramentima) i dobrim djelima i imat ćemo već unaprijed predokus Kraljevstva nebeskoga i ono će se u našem životu očitovati” naglasio je vladika Stipić. Na kraju liturgije vladika se zahvalio svima na dobrodošlici, osobito splitskim franjevcima, kao i svima na čestitkama povodom njegovog biskupskog ređenja. U ime Zadrana vladiki Stipiću uručen je i buket cvijeća i dalmatinskog zelenila uz prigodnu čestitku. Vladika Stipić utemeljio je grkokatoličku župu Svetog Spasitelja u Splitu koja će svoj godišnji  blagdan slaviti na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega (Spasovo). Na liturgiji su se okupili grkokatolici i rimokatolici, među kojima i oni pridošli iz Zadra odjeveni u narodne nošnje te iz Šibenika.


 

U nedjelju 25. listopada 2020. vjernici osječke grkokatoličke župe Hrista Carja (Krista Kralja) proslavili su svoj župni i hramski blagdan. Svečanu liturgiju, zajedno sa župnikom o. Ljubomirom Sturkom, predslužio je i propovijedao o. Nikola Stupjak, župnik grkokatoličke župe Rođenja Presvete Bogorodice u Kaniži i dekan slavonski. Propovjednik je istaknuo suprotnosti koje u sebi ujedinjuje blagdan Krista Kralja. ''Vidjevši pred sobom osuđenog i ismijanog Isusa, Pilat ne može shvatiti o kakvom kraljevstvu se ovdje govori. To Kristovo Kraljevstvo, nije kraljevstvo nadmoći već služenja i pomirenja u ljubavi, što zapravo predstavlja svakodnevni izazov za sve nas kršćane'' baglasio je o. Nikola. Pridržavajući se epidemioloških uputa, liturgijskom slavlju bili su nazočni vjernici Ukrajinci, Rusini i Hrvati iz Osijeka i okolice, katolici istočnog i zapadnog obreda, kao i

 
Godine 2020. slave pedesetu obljetnicu svojih doživotnih redovničkih zavjeta pet sestara Bazilijanki (Vasilijanke) Provincije svetog Arkanđela Mihaela sa sjedištem u Osijeku: s. Terezija Sapun, s. Anastazija Pitka, s. Tatijana Fina, s. Vira Korpak, s. Zinovija Sapun. Upravo su ove redovnice prije 50 godina, točnije 21. rujna 1970., u grkokatoličkoj župnoj crkvi svetih Petra i Pavla u Novom Sadu obećale svoju doživotnu vjernost Bogu. Povodom jubileja svoj apostolski blagoslov sestrama je podijelio Sveti Otac papa Franjo. Tijekom svoga boravka u Hrvatskoj, generalna poglavarica Reda sestara sv. Bazilija Velikog časna majka Marcela Runcan osobno je došla iz Rima u Hrvatsku i pozdravila sestre svečarice u Osijeku, kao i sestru Febroniju Rapljenović, bazilijanku iz Vice-provincije svetih Bazilija i Makrine koja ove godine također slavi 50. obljetnicu doživotnih zavjeta. Upućujući sestrama iskrene čestitke, izrazila im je najsrdačniju zahvalu na njihovoj dugogodišnjoj požrtvovnoj službi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Ukrajini i u Rimu u Generalnoj upravi Reda. Njihov život, upisan je na stranicama crkvene povijesti, i predstavlja za nas predivno svjedočanstvo Božjeg djelovanja u našoj mjesnoj Crkvi i svijetu, rekla je generalna poglavarica Reda. Čestitamo!

Objavljena knjiga „Grkokatolička Križevačka eparhija“ kao posebno izdanje povodom hirotonije vladike Milana Stipića. Knjigu je uredio o. Daniel Vranešić

 

 

Biskupsko ređenje (hirotonija) novoga križevačkoga vladike mons. Milana Stipića održano je u subotu 17. listopada na prostoru pored grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima. Glavni biskup rukopolagatelj bio je umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, a surukopolagatelji zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Na slavlju biskupskog ređenja sudjelovali su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nad/biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, grkokatolički biskupi iz Ukrajine, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Austrije, predstavnik Kongregacije za Istočne Crkve te brojni svećenici istočnoga i zapadnog obreda.