BJELOVAR (IKA) 24.06.2020. / 13:22

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije objavio je priopćenje sa 46. sjednice biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine održane 23. lipnja u Biskupskom ordinarijatu u Bjelovaru. Uz predsjedavajućega, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga, kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, pomoćni zagrebački biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, te mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru i mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.

TROPAR, glas 4.: Proroče i Pretečo dolaska Kristova, mi koji te s ljubavlju častimo, ne znamo kako da te dostojno proslavimo. Jer tvoje slavno i časno rođenje riješilo je majku neplodnosti i oca nijemosti, a svijetu je navijestilo utjelovljenje Sina Božjega.

TROPAR, glas 2.: Spomen pravednika slavi se s pohvalnim pjesmama, ali tebi je, o Pretečo, dovoljno svjedočanstvo Gospodnje. Ti si se naime pokazao uistinu i od proroka časnijim, jer si bio dostojan krstiti u vodama Onoga, kojeg si predskazivao. Stradao si zbog istine, ali se raduješ, što si dušama u podzemlju mogao navijestiti Boga, koji se pojavio u tijelu i koji oduzima grijehe svijeta i daje nam veliku milost.

KONDAK, glas 3.: Prije nerotkinja, a danas rodi Kristova Preteču. Na njemu se ispuniše sva proročanstva, jer koga proroci propovijedahu, na Njega on stavi ruku na Jordanu. Pojavi se Božje Riječi prorok, propovjednik ujedno i Preteča.


 

(Ika) 22.06.2020. / 22:43

 

Susret se održava u okviru priprave za 250. godišnjicu Križevačke eparhije, a naglasak je stavljen na Godinu pokajanja koja se obilježava na području čitave grkokatoličke biskupije. U sjedištu župe Radatovići u ponedjeljak 22. lipnja održan je radni sastanak svećenika Žumberačkog vikarijata. Na susretu su svećenici osobitu pažnju posvetili pitanju održavanja Susreta djece i mladih koji je predviđen za zadnji vikend u kolovozu, a treba se održati u Radatovićima. Susret se održava u okviru priprave za 250. godišnjicu Križevačke eparhije, a naglasak je stavljen na Godinu pokajanja koja se obilježava na području čitave grkokatoličke biskupije. Mladi s područja Žumberačkog vikarijata bit će u Radatovićima zadnjeg vikenda u kolovozu okupljeni u dobnim skupinama za koje će posebno skrbiti animatori i drugi suradnici. Već tradicionalno na vikarijatskim susretima mladi uče o istočnoj duhovnosti i očuvanju zavičajne tradicije. Na sastanku svećenika u Radatovićima zaključeno je da se tijekom ljetnog razdoblja što više vjernika putem prigodnih biltena upozna sa sadržajem susreta koji cijelom vikarijatu donosi duhovnu svježinu i radost za sve sudionike.


 

 

GRKOKATOLIČKA VRLIKA, Ivo Mišur, Zagreb 2020.

Iz tiska je izašla knjiga Grkokatolička Vrlika. Autor je Ivo Mišur koji već nekoliko godina istražuje povijest dalmatinskih grkokatolika. Knjiga prati povijest župe Svete Trojice u Vrlici koja je osnovana 1834. godine kada je nekoliko stotina pravoslavaca iz Vrlike i okolice pristupilo Katoličkoj crkvi. Župa je bila dio Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Istoimena crkva je izgrađena 1843., a posvećena 1844. Vrlički grkokatolici su bili vjerska manjina u mjestu s većinskim rimokatoličkim stanovništvom te značajnom pravoslavnom populacijom. U specifičnim okolnostima opstala su preko stotinu godina. Župnici su dolazili iz sjeverne Hrvatske. Najpoznatiji je bio don Ilija Malić. Knjiga otkriva grkokatoličke korijene poznatog književnika Milana Begovića te njegovu zagubljenu pjesmu napisanu u čast križevačkog biskupa. Grkokatolika je u Vrlici bilo sve do polovice 20. stoljeća. Nakon toga crkva postupno propada. U velikom potresu koji je zadesio Vrliku 1970. godine značajno je oštećena, a srušena je dinamitom u veljači 1971. godine. Knjiga je pisana znanstvenim stilom uz pomno navođenje referenci. Okosnicu teksta čine tekstovi dvaju izvornih znanstvenih članaka koji su objavljeni prije nekoliko godina nadopunjeni novim izvorima te fotografijama (izvor: historiografija.hr)


 

 
Iz Rasprave o savršenom životu kršćanina, svetoga Grgura Nisenskoga
 
Apostol Pavao je dublje od svih znao tko je Krist, te je u skladu s onim što je sam činio, proglasio kakav ima biti čovjek koji je dobio ime po Kristu: toliko ga je naime brižno nasljedovao da je u sebi vidljivo očitovao samoga Gospodina, tako te se činilo da ovdje ne govori on, Pavao, već Krist, kao što sam reče, dobro znajući što ima u sebi: Tražite, veli, dokaz od onoga koji u meni govori, od Krista. I opet: Živim, ali ne više ja, nego Krist živi u meni. Ovdje nam je dakle pokazao i kakvu snagu ima to Kristovo ime, jer za Krista kaže da je Božja sila i Božja mudrost, a zove ga također samim mirom ili nepristupačnim svjetlom u kojem prebiva Bog, pomirenjem i otkupom, velikim svećenikom i Vazmom, utjehom duša, sjajem slave, slikom biti i tvorcem vjekova, hranom i duhovnim pićem, stijenom i vodom, temeljem vjere, ugaonim kamenom; i slikom Boga nevidljivoga, i velikim Bogom, glavom tijela Crkve, prvorođencem novog stvorenja, prvencem onih koji usnuše,

U nedjelju, 21. lipnja 2020., na svečanoj misi proslave 50. obljetnice proglašenja svetim prvog hrvatskog sveca franjevca mučenika Nikole Tavelića, koju je predvodio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH, uz druge hrvatske biskupe sudjelovali su i mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije te mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.


 

U samoborskoj grkokatoličkoj župi u subotu 20. lipnja 2020. godine, na blagdan naslovnika župe ''Muke presvete Bogorodice'', ordinarij mons. Milan Stipić služio je svetu liturgiju zajedno sa župnikom o. Danielom Vranešićem i župnikom Stojdrage o. Milanom Vranešićem u tamošnjoj župnoj crkvi. Također je tom prigodom održana i godišnja molitva za zdravlje. U homiliji je apostolski administrator Stipić govorio o patnjama Bogorodice koje je ona proživjela gledajući smrt vlastitog Sina. “Blagdan Muka presvete Bogorodice za sve nas prilika je da u sebi promišljamo o istinskim Bogorodičinim patnjama koje je ona proživjela, po proročkim riječima starca Šimuna koji joj je na dan prikazanja njezina sina Isusa u Hramu nagovijestio da će joj u budućnosti mač boli probosti srce. Mislimo danas i na sve majke koje se moraju suočiti sa patnjama zbog gubitka vlastitog djeteta. Zato je današnji blagdan

U petak, 12. lipnja, u prijepodnevnim satima, provincijalna poglavarica Vasilijanki provincije sv. Arkanđela Mihovila u Osijeku, s. Darija Fina, zajedno sa s. Anastazijom Pitkom, posjetile s ured Slavonsko-srijemskog vikarijata i tom prigodom vikaru o. Vladimiru Sedlaku predstavile razrađeni hodogram proslave 100. obljetnice od dolaska sestara Vasilijanki, ponajprije u Srijem (biskupska rezidencija i dobro u Šidu), a zatim i Slavoniju (Osijek), koja bi se imala proslaviti u sjedištu provincijalne uprave u Osijeku 18. srpnja 2020. godine. Sestre Vasilijanke su u proteklih 100 godina dali neizmjeran doprinos u pastoralnom radu naših župa: Šid, Mikluševci, Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Petrovci, kao i u župama Bosanskoga vikarijata. Stoga u znaku zajedništva, u službi Kristova poslanja, pažljivo saslušajući, o. vikar Sedlak zajamčio je sestrama kako će svećenici Križevačke eparhije, osobito oni s područja Slavonsko-srijemskog vikarijata, dati svoj doprinos u proslavi stavljajući se na raspolaganje u duhovnom i liturgijskom segmentu organizacije služenjem bogoslužja, raspolaganjem za sv. ispovijed i drugo što već bude potrebno (V. Sedlak).

Na II. nedjelju po Duhovima, 14. lipnja 2020., mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, u zajedništvu sa župnikom o. Nikolom Stupjakom, služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u grkokatoličkoj župnoj ckvi Rođenja presvete Bogorodice u Kaniži kod Slavonskog Broda. Ujedno je toga dana u župi bila i prva pričest kojoj je pristupilo šest prvopričesnika - tri dječaka i tri djevojčice. U homiliji je mons. Stipić govorio o presvetoj Euharistiji - Tajni Tijela i Krvi Kristove. ''Euharistija je naš najizvrsniji način života s Kristom, od njegova Uzašašća do ponovnog dolaska. Naša krv se miješa s njegovom Krvlju i naše tijelo se spaja s njegovim Tijelom. Ne može biti kršćanina a da mu to nije bitno, dapače to nam treba biti najbitnija pobožnost, molitva i temelj našeg crkvenog i kršćanskog života. To je uzvišena i sveta Tajna - Otajstvo naše vjere. Imati Boga tako blizu, tako intimno i tako pristupačno je čudesni dar kojega je Krist nama slabima i smrtnima ostavio da bismo i mi živjeli božanskim životom i ostali sjedinjeni s njim. Zato je prevažno kako se odnosimo prema toj svetoj Tajni i kao Crkva i kao pojedinci'' - rekao je mons. Stipić. 

Fotografije: