Sjednica Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral osoba lišenih slobode pod predsjedanjem apostolskog administratora Križevačke eparhije mons. Milana Stipića održana je u utorak 10. prosinca 2019. u sjedištu HBK u Zagrebu. Prisutni su bili svećenici koji vrše dušobrižništvo osoba lišenih slobode u različitim kaznenim ustanovama u Republici Hrvatskoj Luka Lučić, Nikola Majcen, Ivan Topolnjak, Mladen Cikač, Ilija Tipurić, Dejan Toth, Paul Karim i Slavko Starčević. U prvom dijelu, nakon uvodne molitve i pozdravnih riječi mons. Stipića, članovi Odbora iznijeli su svoja iskustva u pastoralnom radu sa zatvorenicima te poteškoće s kojima se susreću. Svi su potvrdili iskustvo o dobroj suradnji s upravnim tijelima kaznenih ustanova. Istaknuto je kako se radi o vrlo zahtjevnom i hvalevrijednom pastoralnom djelovanju, ali da je zbog pomanjkanja svećenika teško pokriti sve potrebe. Stoga su izneseni neki poticaji kako unaprijediti pastoral osoba lišenih sloboda. U tome smislu predloženo je da se zatvorenicima učini što dostupnijom duhovna literatura te da bi trebalo svećenicima koji djeluju u tim ustanovama omogućiti dodatnu edukaciju kako bi bili osposobljeni prepoznati njihove poteškoće i na njih adekvatno odgovoriti. Svi prisutni jednoglasno su zaključili da je pastoral osoba lišenih slobode vrlo važan s obzirom da su te osobe na marginama društva i prolaze dramatično životno iskustvo te da Crkva treba prepoznati važnost pastoralnoga rada s njima jer se uz te osobe često vežu i nesređene obiteljske situacije izvan samih ustanova u kojima se nalaze.


 

 

 

XXIV. međureligijski koncert pod geslom „Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog“ održan je u utorak 10. prosinca u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Okupio je 10 izvođača te je po tome bio do sada najveći u ovoj tradiciji koja je počela još 1992. kao projekt Hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mir. Od početka je za dan izvedbe odabran 10. prosinca, odnosno Međunarodni dan ljudskih prava. Nakon 20 godina održavanja nastupila je pauza, da bi tradiciju Međureligijskog koncerta od 2016. nastavilo Sveučilište u Zagrebu u sklopu programa Universitas cantat čiji je glavni koordinator mo. Josip Degl’Ivellio. Otvarajući koncert rektor Sveučilišta prof. dr. Damir Boras podsjetio je kako ovaj događaj obogaćuje jubilej Sveučilišta u Zagrebu utemeljenog prije 350 godina. Otkako je stupio na dužnost rektora već u prvom mandatu (2014.-2018.), želio je ponovno oživjeti ovu ekumensku i međureligijsku tradiciju u Hrvatskom glazbenom zavodu. I to je učinio utemeljenjem programa „Universitas cantat – Sveučilište pjeva“

 

1. Čudesan znak jasala, tako drag kršćanskom puku oduvijek pobuđuje divljenje i čuđenje. Prikaz Isusova rođenja po sebi je jednostavan i radostan navještaj otajstva utjelovljenja Božjega Sina. Jaslice su poput živog evanđelja koje izobilno teče sa stranica Svetoga pisma. Dok promatramo prizor Isusova rođenja pozvani smo poduzeti hod u duhu privučeni poniznošću Boga koji je postao čovjekom kako bi se susreo sa svakim muškarcem i ženom. I otkrivamo da nas On toliko ljubi da je postao jedno s nama kako bismo i mi mogli postati jedno s Njim.

Ovim pismom želim podržati lijepu obiteljsku tradiciju pripremanja jaslica u danima prije Božića, ali i običaj njihova postavljanja na radnome mjestu, u školama, bolnicama, zatvorima, na gradskim trgovima…

Činjenica da je Bog postao čovjekom
čvrsta je osnova naše nade
da će Bog preobraziti našu ljudsku narav:
čovjek će postati bogom
baš kao što je Bog postao čovjekom. /Sv. Maksim Ispovjednik/


 

KRALJEVICA (IKA) 09.12.2019. / 19:41   Mladi župljani jaskanske grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjeg Ivan Borojević i Leon Bastašić u subotu 7. prosinca 2019. zaronili su pod more u čast sv. Nikole biskupa čudotvorca iz Mire Licijske. Mladi ronioci, inače članovi ronilačkog tima DVD-a Jastrebarsko i aktivni župljani u grkokatoličkoj župi na najljepši su način iskazali štovanje svecu – nebeskom zaštitniku Grada Jastrebarskog. U podmorju kod grada Kraljevice postavljen je kip sv. Nikole a uobičajeno je da se o blagdanu zaroni do svečeva kipa. Mladi vjernici iz Jastrebarskog svojim su „podmorskim hodočašćem“ posvjedočili vjernost omiljenom svecu djece i mladih.


 

"Nemojmo dozvoliti da netko pored nas ima razloga upasti u blagdansku depresiju, biti osamljen ili zaboravljen"

 

U nedjelju, 8. prosinca 2019., u Grkokatolička župa sv. Ane i Bezgrješnog začeća presvete Bogorodice proslavila je svoj godišnji župni blagdan naslovnika crkve. Tom prigodom svečanu Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog služio je o. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, uz susluženje o. dr. Roberta Rapljenovića, rektora Grkokatoličkog sjemeništa, o. Igora Grahovca Fedešina, župnika Lipovljana, o. dr. Olega Hirnyka, profesora teologija iz Lavova i vlč. Tomislav Kolar, rimokatolički župnik Gušća, a đakonsku službu vršio je o. Livio Marijan, eparhijski kancelar. Liturgija je služena na ukrajinskom, staroslavenskom i hrvatskom jeziku, a pučko liturgijsko pjevanje predvodio je domaći župni zbor pod ravnanjem gđe Hanye Holovčuk na skladnim tradicionalnim ukrajinskim napjevima. Oko tristotinjak grkokatoličkih vjernika župe Lipovljani potomci su Ukrsjinaca doseljenih na ovo područje za vrijeme Austro-Ugarske. Sačuvali su ukrajinski jezik

8. prosinca

TROPAR, glas 4.: Danas se kidaju okovi neplodnosti. Joakim i Ana bivaju uslišani, jer im Bog iznad svakog očekivanja obećaje, da će oni poroditi službenicu Božju, iz koje će se roditi neobuhvatni Bog i postati čovjekom. On zapovijedi anđelima da joj pjevaju: Raduj se, milosti puna, Gospod je s tobom!
KONDAK, glas 4.: Cijeli svijet svetkuje danas Anino začeće koje je dano od Boga. Jer ona porodi onu koja će iznad svake riječi roditi Riječ.

Istočne i Zapadna Crkva drže da je Marija, kći Joakima i Ane, bila začeta bez ljage istočnoga grijeha, a to zbog njezine uloge u povijesti spasenja jer će ona biti majka Isusa Krista, druge Božje osobe. Papa Pio XI. to uvjerenje proglasio je godine 1854. vjerskom istinom. Taj se događaj u ikonografiji izražava kao poljubac Joakima i Ane na Zlatnim vratima u Jeruzalemu.


 

6. prosinca

SINAKSAR: Rodio se oko 270. godine u gradu Patari, u pokrajini Liciju, u Maloj Aziji, kao jedinac u poznatoj i imućnoj obitelji Teofana i None. Nikola se zamonašio u manastiru Novi Sion što ga je osnovao njegov stric, biskup u Patari. Još kao svećenik pročuo se po svom milosrđu prema siromasima. Izabran je za nadbiskupa grada Mire u Liciji. Za vrijeme careva Dioklecijana i Maksimijana bio je bačen u tamnicu. Sudjelovao je na prvom ekumenskom saboru u Niceji 325. godine. Istaknuo se karitativnim radom i čudesima. Umro je u Miri oko 350. godine, odakle su mu u 11. stoljeću moći prenesene u Bari, u Italiju. Zaštitnik je mornara i putnika. 

TROPAR, glas 4.: Kao pravilo vjere, kao uzor blagosti i kao učitelj uzdržljivosti, pokazao si se uistinu po svojim djelima stadu svome. Poniznošću uzdigao si se visoko, a siromaštvom stekao si bogatstvo, oče i svetitelju Nikola. Moli Krista Boga, da se spase duše naše!

KONDAK, glas 3.: U Miri pokazao si se, Sveti, kao revan svećenik. Ispunivši časno Kristovo evanđelje, položio si dušu svoju za narod svoj i spasio nevine od smrti. Po tome si postao svetac i veliki djelitelj Božje milosti.


 

 

Križevačka eparhija uključila se u akciju realizacije eduktivno-preventivnog projekta "Droge, ovisnosti i mladi", i pomogla tiskanju specijalizirane brošure Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja policije (IPA) koja će se besplatno dijeliti mladima i roditeljima na području grada Zagreba.


 

Proroci i sveci navješćuju Kristovo utjelovljenje

 

U tradiciji bizantskog obreda sredinom studenoga počinje svojevrsna “božićna korizma“, točnije božićni post, kao duhovna priprava za Božić, svetkovinu rođenja Kristova. U tom predbožićnom vremenu padaju razni svetački blagdani: Začeće presvete Bogorodice u krilu majke Ane, spomendani proroka, crkvenih naučitelja i svetih isposnika, zatim dvije nedjelje prije Božića koje se spominju svetih praotaca i otaca Kristovih. Bizantski obred se priprema na slavlje “sniženja“ (grč. kenosis) ili tjelesnog silaska, a time i svojevrsnog poniženja Riječi Božje kroz sliku “silaska“ svetih među nas, njihovih svjedočanstava i primjera. Tijekom prosinca u sinaksaru (menologiju ili mjesecoslovu) redom se nalaze likovi presvete Bogorodice, proroka, mučenika, biskupa, monaha i isposnika, kao da bi bogoslužje htjelo okupiti ove velike kršćanske likove, a s njima i nâs same, na zajedničko očekivanje i slavlja otajstva Utjelovljenja.

Presveta Bogomajka prisutna je u blagdanu