Činjenica da je Bog postao čovjekom
čvrsta je osnova naše nade
da će Bog preobraziti našu ljudsku narav:
čovjek će postati bogom
baš kao što je Bog postao čovjekom. /Sv. Maksim Ispovjednik/


 

PREDBOŽIĆNI MOLEBEN

UVODNE MOLITVE (NAČALO)

Molitvama svetih otaca naših, Gospode Isuse Kriste, Sine Božji, pomiluj nas.
Slava tebi, Bože naš, slava tebi.
Kralju nebeski, Tješitelju, Duše istine, koji posvuda jesi i sve ispunjaš, riznico dobara i darovatelju života, dođi i nastani se u nama i očisti nas od svake ljage i spasi, o dobri, duše naše.
Sveti Bože, Sveti Jaki, Sveti Besmrtni, pomiluj nas. Triput.
Slava Ocu i Sinu i Svetomu Duhu: i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amin.

Klikni na sliku


 

ZAŠTO SE OVIH PREBOŽIĆNIH DANA SPOMINJEMO PROROKA DANIJELA, TRI MLADIĆA I SVETIH PRAOTACA

“Vi se ne pokloniste rukotvorenom liku, o triput blaženi, već se oboružani nerukotvorenom Bîti proslaviste u muci ognja. Stojeći pak usred nepodnošljivog plamena, prizivaste Boga: Požuri se, Milosrdni, i pohitaj nam milostivo u pomoć, jer ti možeš sve što hoćeš!“ Kondak ocima, glas 6., Nedjelja Praotaca

“Triput blaženi“ mladići ili sveta tri mladića Azarja, Ananija i Mišael, rođaci proroka Danijela, bili su zajedno s njim odvedeni u babilonsko ropstvo gdje ih je kralj Nabukodonozor bacio u užarenu peć (u kojoj su ostali netaknuti) nakon što su se odbili pokloniti njegovu zlatnom liku s ostalim podanicima (Dan 3). Zašto ova biblijska priča uživa prilično značajno mjesto u našem bizantskom bogoslužju i obredu upravo pred Božić? Zato jer označava simbolički Utjelovljenje Gospoda Isusa Krista na nekoliko razina. Najprije, ona reflektira Danijelovu interpretaciju sna kojega je imao kralj Nabukodonozor (Dan 2, 31-35) u kojem je kip izrađen od dragocjenog kamenja razbijen kamenom - “stijenom iz planine ne ljudskom rukom isječenom“.

POHVALA PRAOTACA VJERE (Iz Večernje Nedjelje svetih praotaca) 

Slaveći danas spomen svetih praotaca, vjerni, uskliknimo Kristu Otkupitelju, koji ih je uzveličao među svim narodima. On je Gospod koji čini čudesna djela jer je silan u moći svojoj! Po njima nam je objavio žezlo svoje moći: jedinu bezgrješnu i čistu Bogoroditeljicu Mariju. Iz nje procvjeta Krist koji svima urodi životom, jelom nepropadljivosti i vječnim spasenjem.

Vladaru, ti si izbavio svete mladiće iz ognja, a Danijela od usta lavljih te blagoslovio Abrahama i Izaka, slugu svojega, i Jakova, sina njegova. Ti sâm htio si po njihovu potomstvu postati jednim od nas da po križu i uskrsnuću svojem spasiš nekoć pale praoce naše. Razorio si stoga lance smrti i sa sobom suuskrisio sve koji su odvijeka u smrti prebivali, a koji se klanjaju tebi, Kriste, Kralju vjekova.

Proslavimo danas, vjerni, oce koji bijahu prije zakona: bogoljubnoga Abrahama i Izaka, sina obećanja, i Jakova, i dvanaest patrijarha, Davida krotkoga i Danijela, proroka iščekivanja, i s njima proslavljena tri mladića koji oganj u rosu pretvoriše, moleći oproštenje grijeha od Krista Boga koji je proslavljen u svetima svojim.

Dođite, lubitelji svetkovanja te psalamskih hvalospjevima proslavimo zbor praotaca: praoca Adama, Enoha, Nou, Melkisedeka, Abrahama, Izaka i Jakova, a poslije Zakona Mojsija i Arona, Jošuu, Samuela i Davida, s njima zajedno Izaiju, Jeremiju, Ezekijela i Danijela i dvanaestoricu proroka s Ilijom, Elizejem i svima drugima, Zahariju i Krstitelja i sve koji propovijedahu Krista, život i uskrsnuće roda našega.

Dođite, s vjerom proslavimo oce od prije Zakona, naš godišnji spomen Abrahama i svih s njime. Dostojno počastimo pleme Judino i pohvalimo s Danijelom mladiće babilonske koji ugasiše plamenu peć jer oni izobraziše Trojicu. Držeći se vjerno proročkih navještaja, s Izaijom veleglasno uskliknimo: Evo Djevica će u utrobi svojoj začeti i roditi Sina Emanuela koji je s nama Bog!


 

Pripremu za svetkovinu Rođenja Kristova - Božić započinjemo s dvije predbožićne nedjelje: Nedjelja Svetih Praotaca i Nedjelja Svetih Otaca te pet dana prije samog Božića kada započinje Predblagdan Rođenja Kristova (20. - 24. prosinca), kao neposredni uvod u slavlje. Dok nas ove dvije nedjelje poučavaju o svetim praocima, pravednicima i prorocima koji su prethodili dolasku Spasitelja na svijet i nekako sabiru čitav Stari zavjet u jedno veliko predvorje veličanstvenoga hrama Novoga zavjeta, u kojem stanuje sama Riječ - Logos, Krist, Sin Svevišnjega. Himničke pjesme (stihire) usmjeravaju prema Betlehemskoj špilji, pozivajući nebesku vojsku, zvijezde, pastire, mudrace, ali i sve nas da budemo dionici ovog nedokučivog i veličanstvenog Božjeg spasiteljskog zahvata. “Započnimo, vjerni, predblagdansko slavlje Kristova rođenja i uzdignuvši misli k visinama, duhom se zaputimo u Betlehem. Pogledajmo špilju poput Edena koji nam se ponovno otvara po Bogu koji iziđe iz čiste Djevice, i kao savršeni čovjek ostaje savršenim Bogom... Slušajte nebesa i počuj zemljo! Pogledajte Sina i Riječ Očevu koja se ima roditi od bezgrješne Djevice, voljom Oca koji ga prije vječnosti porodi, a koji je začet po Svetomu Duhu... (Stihire Večernje prvog dana božićnog predlagdana). Utjelovljenje koje se dogodilo u Mariji, donijevši svemu svijetu spasenje, unaprijed su najavili i predskazali sveti proroci, praoci i oci vjere, životom svojim posvjedočili mučenici, naukom svojim objasnili sveti oci naučitelji, opjevali pjesmoslovci, a u životu svom iz dana u dan, s velikim strpljenjem i ljubavlju, živjeli monasi i isposnici. Svetkovinom Božića slavimo, razmatramo i živimo otajstvo Utjelovljenja vječne Božje Riječi – Krista – u našu povijest i naše živote. Svetački likovi zajedno s blagdanima predbožićnog vremena su pomoć nebeske Crkve nama na zemlji, na našem putu ka novom rođenju u vječnosti.

"Gospode, Bože moj, rođendansku ti pjesan uznosim, radujući se u predvečerje blagdana jer svojim rođenjem darovao si mi božanski preporod i podigao me k prvotnom savršenstvu."  (Jutrenja, Prva pjesma Kanona Predvečerja Rođenja) 


 

Ako Boga ljubite...

Nađemo li u svom srcu i tračak mržnje prema ikome, ma zbog kakve njegove nepravednosti, shvatimo da smo još uvijek daleko od ljubavi prema Bogu. Jer ljubav prema Bogu nipošto ne trpi mržnju prema čovjeku. Ako Boga ljubite sasvim sigurno ćete ljubiti i svoga bližnjega. Ako želite nasljedovati Boga dajući siromasima milostinju ne smijete praviti razliku između onih koji to zaslužuju i koji ne zaslužuju, između zlih i dobrih.  Jer Bog je prema svima otvorenih ruku i svakom daje što mu je potrebno, premda vidi svačije srce i draži mu je krepostan nego pokvaren čovjek (sveti Maksim Ispovjednik).


 


 


 

U četvrtak, 6. prosinca 2018., Crkva je proslavila blagdan sv. Nikole iz Mire, biskupa i čudotvorca. Njegovoj molitvi i zagovoru preporučaju se mnogi: moreplovci, liječnici, zatvorenici, no najviše mu se raduju djeca. I premda je živio prije 1600 godina, njegov lik i svetački uzor ne blijede u kršćanskoj svijesti. Na blagdan sv. Nikole koji puta u crkvi zna biti više svijeta nego nedjeljom. Razlog tome je što se na taj dan uz redovito bogoslužje priređuje i prigodni dječji program koji u Petrovcima već godinama ima karakter prigodne dječje manifestacije. Ovogodišnji prigodni program u čast sv. Nikole biskupa održao se u dvorani "Sokolana". Nositelj programa je već desetljećima tradicionalno petrovačka župa Pokrova presvete Bogorodice, točnije starija skupina župne kateheze koja za tu zgodu pripravlja i uvježbava igrokaz. Uz igrokaz u pedesetominutnom programu bilo je i nekoliko prigodnih recitacija koje su pripravili učenici nižih razreda područne osnovne škole "Antona Bauera" iz Petrovaca. Cjelokupni program, inače trojezičan, prožet je bio pjesmama koje su u čast sv. Nikoli pjevala sva djeca i po koji odrasli. Vrhunac dječje radosti bila je podjela darova koje je sv. Nikola dijelio djeci. Ove je godine podijeljeno sedamdesetak darova. Dobrotvorima koji su djeci omogućili darove, mjesnom odboru Petrovci koji je ustupio ugrijanu dvoranu, učiteljicama njegovanja rusinskog i ukrajinskog jezika, tradicije i kulture područne škole Petrovci, koje već godinama nesebično dopunjaju program te ništa manje nego ostalima, djelatnicima općine Bogdanovci koji su pripomogli urediti salu uoči programa, od srca ovim putem kao župna zajednica zahvaljujemo. Neka sv. Nikola sve nagradi za trud i sudjelovanje (o. Vlado Sedlak, župnik).