ČLANAK: bitno.net (klikni na sliku)

IKONE SU PROZOR U NEBO, ONE LIJEČE NAŠ DUH I NAŠU PSIHU
“Bez duhovnosti ikonopisa nema. On nije zanat. Da, moguće je zatvoriti se negdje i kopirati neku ikonu, ali to nije to. Za ikonopis se treba pripraviti duhovno- molitveno i u postu“ – o. Mihajlo Hardi, svećenik Križevačke eparhije bavi se ikonopisom preko 40 godina.
Cijeli članak: https://www.bitno.net/vjera/aktualnosti/mihajlo-hardi-ikone/

 

Video isječak Liturgije pretposvećenih darova u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu (klikni na sliku ili na vezu: https://youtu.be/M3mm4QC9Bt4)

 

Gospode Svedržitelju, Bože naših otaca: Abrahama, Izaka i Jakova i njihovog pravednog potomstva, ti si stvorio nebo i zemlju sa svim uresom njihovim. Obuzdao si more svojom moćnom riječju, a bezdan zatvorio i zapečatio svojim strašnim imenom. Svi strepe i drhte pred silom lica tvojega, jer je neizdrživa  velika ljepota slave tvoje, a grješnici ne mogu opstati pred žestinom tvoje prijetnje. Neizmjerna je i neistraživa milost tvojih obećanja, jer si ti Gospod Svevišnji, milosrdan, velikodušan, pun milosti, i žao ti je što ljudi čine zlo. Ti si, Gospode, u svojoj velikoj dobroti dao pokajanje i oproštenje grješnicima, i po svojem velikom milosrđu odredio da se spašavaju pokorom. Gospode nad Vojskama, ti nisi odredio pokoru za pravedne: Abrahama, Izaka i Jakova, koji ti nisu sagriješili, nego si je odredio za mene grješnoga, koji sagriješih više nego što je pijeska morskoga. Mnoštvo je bezakonja mojih, Gospode, mnoštvo je bezakonja mojih, i nisam dostojan pogledati i vidjeti nebeske visine zbog mnogih mojih nepravdi. Sapet sam tolikim okovima i ne mogu podići svoju glavu, te mi nema olakšanja jer sam raspalio srdžbu tvoju i zlo pred tobom učinio, neizvršavanjem tvoje volje i neobdržavanjem tvojih zapovijedi. I zato sada pred tobom priklanjam koljeno svoga srca koje je potrebno  tvoje dobrote. Sagriješio sam, Gospode, sagriješio sam i znana su mi bezakonja moja. Ali ja te vapijući molim: Oprosti mi, Gospode, oprosti mi i ne pogubi me u bezakonjima mojim. Ne srdi se dovijeka sjećajući se mojih zala, niti me osudi na dubinu podzemlja. Jer ti si, Bože, Bog onih koji se kaju i na meni ćeš pokazati svu dobrotu svoju i nedostojnoga me spasiti po svojoj velikoj milosti da te vazda hvalim u sve dane života svoga. Tebi pjevaju sve sile nebeske i slava je tvoja u vijeke vjekova. Amin. (Časoslov, Veliko povečerje)

 

Tropar, ponedjeljak Trećeg tjedna Velikoga posta , glas 4.:
Premda smo bespomoćni i oslabljeni grijehom, iscijeli naše rane, Liječniče duša, jer ti poznaješ namisli ljudske, Čovjekoljupče!

MOLITVA ČASOSLOVA U VELIKOM POSTU - Pod naslovom "Bogoslužje" u desnom stupcu stranice nalaze se tekstovi potrebni za molitvu Časoslova u vrijeme Velikoga posta. Tu je okvir svagdanje velikoposne Jutrenje i Večernje (poredak i molitve koje se svagdano mole), kao i tekstovi za svaki dan Velikoga posta koji se umeću u okvir na određenim mjestima. Tako, ovoga tjedna pratimo tekstove "Trećeg tjedna Velikgoa posta". Tesktovi se mogu isprintati ili moliti sa zaslona: potrebno je samo otvoriti dva prozora (klikom na desnu tipku miša izabrati 'Otvori u novom prozoru') i tako su na zaslonu otvorena dva prozora: jedan s poretkom Jutrenje ili Večernje i drugi s tekstovima određenog dana (npr. Ponedjeljak Trećeg tjedna Velikoga posta). Također, tu je Veliko povečerje koje se moli s Velikim pokajnim kanonon sv. Andrije Kretskoga. To je izrazito velikoposna molitva koja se u bizantskom obredu moli u večernjim satima kroz tjedan (od ponedjeljka do četvrtka uključivo).

 

"Vlastan je Sin Čovječji na zemlji opraštati grijehe!" (Mk 2, 10)

KONDAK, gl. 4.: Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo! Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence!

 

Tekst: klikni na sliku

Jedno od najčešćih bogoslužja ili molitvoslovlja u vrijeme Velikoga posta u bizantskom obredu je "Veliki pokajni kanon s poklonima", kojega je sastavio sveti Andrija Kretski u 7. st. Za razliku od ostalih kanona, Veliki kanon je gotovo pet puta veći tekstovima. Ima 9 pjesama, prema 9 biblijskih hvalospjeva Jutrenje, svaka sa svojim irmosom i mnoštvom tropara. Kod svakog tropara se čini "metanija" (veliki poklon ili prostracija na tlo) i umeće zaziv: Pomiluj me, Bože, pomiluj me!  Tema je izrazito pokajnička. Tekst vodi čovjekovu dušu od Adama i Eve, preko gotovo svih likova i situacija iz Staroga zavjeta, i meditira nad temom pokajanja, spasenja, oproštenja i obraćenja. Zbog svojeg obima, Veliki kanon moli se razdijeljen na 4 dijela, svake večeri od ponedjeljka do četvrtka na Velikom povečerju, a u četvrtak Petog tjedna Četrdesetnice ("Četvrtak Velikoga kanona") moli se čitav na Jutrenjoj (preko 250 tropara i metanija). Osim što je izvanredno dobro biblijski utemeljen i predstavlja prvorezrednu katehezu Staroga zavjeta, ovo je remek djelo bizantske himnografije i vrlo poticajna molitva u vrijeme Velikoga posta te budi zaspalu i ogrezlu čovjekovu dušu na kajanje i obraćenje ususret velikom blagdanu Pashe i Gospodnjega uskrsnuća. Donosimo skraćeni kanon koji se može moliti (služiti) kao samostalno bogoslužje u crkvi ili u sklopu Velikog povečerja, ili pak kao osobna večernja ili jutarnja molitva vjernika.

Priznajem grijeh svoj pred Tobom, Kriste Kralju. Sagriješih, sagriješih baš onako kao kad nekoć braća prodaše Josipa, cvijet čistoće i nevinosti.

Bezakonje za bezakonjem počinih kao što je nekoć David dodao ubojstvo na preljub, ali se dvostruko po­kajao. A ti si, dušo moja, još teže sagriješila, ne pokajavši se pred Bogom.

Čula si dušo moja, za Ninivljane kako su se u kostrjeti i pepelu kajali pred Bogom. Ti ih nisi nasljedovala i po­kazala si se gorom od svih koji su sagriješili prije i po­slije zakona.

(tropari Iz Velikoga kanona sv. Andrije Kretskoga)

 

Uputa Kongregacije za kauze svetih (klikni na sliku)

 

Nedjelja uspostave štovanja svetih ikona ili pravovjerja

TROPAR, gl. 4. : Svijetlu vijest o uskrsnuću saznavši od anđela učenice Gospodnje; i zbacivši sa sebe praroditeljsko prokletstvo, radujući se, apostolima govorahu: Pobijeđena je smrt, uskrsnu Krist Bog, dajući svijetu veliku milost.

TROPAR, gl. 2.: Klanjamo se prečistome Liku Tvome, o Predobri, moleći za oproštenje grijeha naših, Kriste Bože! Jer Ti si dragovoljno izvolio tijelom uzići na križ, da izbaviš od ropstva đavolskog one koje si sazdao. Stoga zahvalno kličemo Tebi: Sve si ispunio radošću, Spasitelju naš, koji si došao spasiti svijet!

KONDAK, gl. 8.: Neopisiva Riječ Očeva opisa se, Bogorodice, utjelovivši se po tebi. I okaljanu sliku Božju u  prvotni oblik vrati, spojivši je s božanskom ljepotom. Ispovijedajući spasenje, djelom i riječju, mi ga u slici izražavamo.

 

Primimo navještaj posta s radošću! Da je naš praotac Adam držao post mi ne bismo bili lišeni raja. Voće koje nas je usmrtilo bijaše lijepo za oko i ukusno za hranu i stoga se ne dajmo zavarati očima jer kada se pojede postaje bezvrijedno. Bježimo od neumjerenosti da ne budemo nadvladani strastima kad se nasitimo. Znamenujmo se krvlju Onoga koji je za nas dragovojno odveden u smrt da nas zatornik ne dohvati. Tako ćemo imati udjelu u svetoj Kristovoj Pashi koja je za spasenje duša naših (Posni triod, stihira na stihove Jutrenje petka I. tjedna posta).

 

U utorak, 13. veljače 2018., u vijećnici Mjesnog odbora Petrovci, uposlenici programa “ZAŽELI“ s područja naselja Petrovci skupa s petrovačkim župnikom mr. sc. Vladimir Sedlakom obilježili su po prvi puta svjetski dan bolesnika prigodnom susret-radionicom. Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine 11. veljače ili približnim danom, u mnogim zemljama diljem svijeta, a utemeljio ga je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine kako bi skrenuo pozornost na bolesnike i njihovo ljudsko dostojanstvo - koje prozlazi iz činjenice da je čovjek stvoren na sliku Boga živoga (Imago Dei). Svrha obilježavanja ovog Dana je podizanje svijesti šire javnosti o potrebama bolesnika i osoba s posebnim potrebama unutar društva, a župna zajednica je tu pozvana biti “glas vapijućeg  u pustinji“. Namjera je i prisjetiti se, te zahvaliti svima onima koji skrbe o bolesnicima, a to su zdravstveni i nezdravstveni radnici te brojni drugi djelatnici i volonteri koji svojim plemenitim radom brinu o potrebama bolesnih što je u svom izlaganju istakao o. Vladimir koji je pri završetku susreta svim djelatnicama podijelio primjerak poruke pape Franje upućene za svjetski dan bolesnika. Slijedeći smjernice onoga što se ustanovljenjem svjetskoga dana bolesnika u društvu htjelo postići, na prijedlog župnika, a u dogovoru s voditeljicom projekta “Zaželi“ za područje općine Bogdanovci, gđom  Karmelom Kapular i asistenticom gđicom Irenom Nađ, ovaj dan je prigodno i svečanije obilježen u Petrovcima (VS).

 

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica