Detalji

Zagrebački nadbiskup i metropolita kardinal Josip Bozanić uputio je čestitku Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i izborniku Zlatku Daliću, prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti: „Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, cijenjeni izborniče gospodine Zlatko Daliću, stručni suradnici i čelnici Hrvatskoga nogometnog saveza! Kao dionik radosti, s posebnim osjećajima zahvalnosti Bogu, izvoru svake dobrote i radosti, dok hrvatski narod u Domovini i širom svijeta slavi srebrno odličje koje ste vi, pod jedinstvenim vodstvom svoga izbornika osvojili, od srca vam čestitam na ovom povijesnom uspjehu hrvatskoga sporta.
Pišem vam ovu čestitku ne samo zbog iznimnih postignuća na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji. U svojim ste nastupima, ponašanju i izjavama očitovali stav koji može biti nadahnuće svakomu čovjeku; stav ozbiljne pripreme, gorljivosti i nesebičnosti u nastupu te zahvalne poniznosti pred postignutim, prepoznajući zasluge svih koji pomažu da živi snaga zajedništva. Vi ste u ovome trenutku, nasuprot razočaranja i razaranja jedinstva u hrvatskom društvu, primjer, posebno mladima, da je u svakom pozivu potrebno ulagati napore i razvijati spremnost na žrtvu, imati zanos iz kojega niču zadivljujući plodovi. Dragi hrvatski nogometni reprezentativci, ako se ikada u vašem srcu probudi zrnce tuge što niste podigli i donijeli zlatnu skulpturu namijenjenu prvaku, sjetite se da ste svojim srebrom, svojim naporima i žrtvama, svojim zajedništvom i ljubavlju podigli i donijeli Hrvatskoj puno veću vrijednost: povratili ste nadu i donijeli radost svojoj hrvatskoj domovini. Unijeli ste svjetlo u srca tolikih ljudi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, kao i u hrvatskom iseljeništvu, te ih potaknuli na dobro i obnovu zajedništva. Uz to, neprocjenjivo je to što je vaš trud na ovome prvenstvu značio za bolje upoznavanje svijeta s Hrvatskom. Jednako ste tako pokazali da povezanost ljubavi i zalaganja čini velika djela. Bilo je divno osjetiti vaš stav skromnosti i nesebičnosti koji je donosio bogate plodove, ne stavljajući u prvi plan svoje zasluge, nego doprinos i vrijednost drugih, povezujući duboki smisao, onaj do kojeg dopire vjera, zatim važnost obitelji i dragocjenost žrtve za Domovinu. To je ključ koji vidimo u svim hrvatskim pobjedama. To je hrvatski narod prepoznao u vašim nastupima i ponovno otkrio snagu nade. Hvala vam! Zazivajući Božji blagoslov na vas i vaše obitelji, molim Gospodina da vas čuva na putevima vaših života. Nastavite sjajiti vedrinom, jer ste nam darovali obilje radosti. Gospodin vas čuvao i pratio svojim blagoslovom, a Blažena Djevica Marija, Kraljica Hrvata, bila vam trajnom Zagovornicom. 
Srdačno vas pozdravlja jedan od vaših navijača."

 

Detalji

GRKOKATOLIČKO VOJNO DUŠOBRIŽNIŠTVO U ZADRU

Piše: Danijel Vranešić, Glas koncila , 25. lipnja 2018.
 
Stanje grkokatoličke zajednice u Dalmaciji sredinom 19. stoljeća otkriva Šematizam Križevačke eparhije iz 1847. godine, koji daje detaljan pregled grkokatoličkoga Dalmatinskoga vikarijata uključujući i broj vjernika u svakom pojedinom naselju. Tako bilježi da je 1847. g. dalmatinski vikar Đuro Smičiklas ujedno i župnik kričanski. U mjestu Kričke na popisu je bilo 89 vjernika, u mjestu Drniš 31, u Moseču 37, u Sedramiću 20, u Ružiću 16, u Kanjanima 14, u Severiću i Tepljuhu 14, u Razdvadju 19, u Miočiću 14, u Žitniću 3, u Tininu 4, u Uzdolju 5, u Štikovu 1 i u Šibeniku 3 vjernika. Ukupno je dakle u župi Kričke 1847. bilo 260 grkokatolika. U Baljcima je u to vrijeme župnik bio Aron Crvenković. U samom naselju Baljcima bilo je 122 vjernika, u Mirloviću 93, a u Gradcu 17. Ukupno u župi u Baljcima bilo je 232 vjernika. U Vrlici, gdje je na župi bio Marko Stanić, nalazilo se 20 vjernika, u Civljanima 16, u Kukaru 36, Podosoju 16, Garjuku 29, Maovici 24 i u Koljanima 8. Ukupno u vrličkoj župi bilo je 149 grkokatoličkih vjernika. U priobalnim gradovima gdje je pastoralnu skrb za vojnike i civile vodio Žumberčanin dr. Petar Stić bilo je prema Šematizmu iz 1847. sljedeće stanje: u Zadru, gdje je i bilo sjedište grkokatoličkoga kapelana, bilo je 55 vjernika, u Šibeniku 76, u Splitu 89, Visu 82, Lezini 8, Korčuli 3 i u Dubrovniku 34. Ukupno u gradskim dalmatinskim župama bilo je dakle 347 grkokatoličkih vjernika. Sve zajedno u gradskim i seoskim župama Dalmatinskoga vikarijata bilo je u to vrijeme 988 vjernika. Za njih su se brinula četvorica stalnih svećenika, od kojih je jedan obavljao službu biskupskoga vikara, odnosno sinđela. Posebno je važno istaknuti da se tadašnji križevački vladika Gabriel Smičiklas osobito brinuo za taj vikarijat... Cijeli članak: https://www.glas-koncila.hr/grkokatolici-u-dalmaciji4-grkokatolicko-vojno-dusobriznistvo-u-zadru/ 

Detalji

Jurisdikciju u Dalmaciji preuzima Križevačka biskupija

Piše: Daniel Vranešić / Glas koncila, 18. lipnja 2018.

Objavljujemo povijest Grkokatoličke Crkve u Dalmaciji od prve unije g. 1648. čiji je glavni nositelj bio pravoslavni episkop Epifanije Stefanović do nekadašnjega Dalmatinskoga vikarijata Križevačke biskupije i prvoga dalmatinskoga grkokatoličkoga vikara o. Vasilija Bubanovića, s posebnim osvrtom na župe u Kričkama, Baljcima i Vrlici u Dalmatinskoj zagori te na njihov nestanak u Drugom svjetskom ratu i sadašnja nastojanja da ponovno ožive.

Svakako je važan podatak da je splitski nadbiskup Nikola Dinarić predlagao još krajem 1758. gradnju grkokatoličkoga samostana u Dalmaciji kod Splita, u kojem bi se nastanili sjedinjeni rutenski monasi (Ruteni je naziv za Ukrajince, uobičajen u zemljama nekadašnje Austro-Ugarske). Iz istoga je vremena i nepotpisani prijedlog da se u Dalmaciji postavi stalni grkokatolički biskup koji bi bio izabran između sjedinjenih monaha iz Zagreba. Moguće je da je taj prijedlog iznio sam splitski nadbiskup, koji je bio vrlo sklon uspostavi grkokatoličke hijerarhije u Dalmaciji. Međutim iz obzira prema zadarskomu i šibenskomu biskupu ipak nije želio vlastitim potpisom narušiti biskupsku solidarnost. Oba prijedloga koja su dolazila iz Splita nikada nisu ostvarena. Zadarski i šibenski biskupi zadržali su sve do pada Venecije 1797. svoju jurisdikciju te u tom vremenu episkopi istočnoga obreda nisu mogli opstati na tom području. No crkvenosjediniteljska tradicija u Dalmaciji, koja je imala svojih uspona i padova ovisno o raznim društveno-političkim, pa i ekonomskim prilikama, preživjela je i pad Venecije... 
Cijeli članak: https://www.glas-koncila.hr/grkokatolici-u-dalmaciji-3-jurisdikciju-u-dalmaciji-preuzima-krizevacka-biskupija/ 

 

Detalji

Rodila se početkom 4. stoljeća u Cezareji, u pokrajini Kapadociji. Njezini roditelji Bazilije i Emilija imali su velike zemljišne posjede u Kapadociji i u susjednoj pokrajini Pont i pripadali su najslavnijim rodovima svoga vremena i kraja. U toj pobožnoj obitelji rodilo se desetero djece. Najstarije dijete bila je Makrina, koja je to ime dobila po svojoj baki po ocu. Nakon što joj je umro zaručnik, ona odluči da neće stupiti u brak. Sa svojom majkom Emilijom povuče se iz svijeta i u svojoj kući nad rijekom Amazijom u Pontu počnu živjeti monaškim životom ravnajući se po evanđelju. I Makrinin brat Bazilije također se opredijelio za monaški život i osnovao mnoge manastire u Pontu i napisao Pravilo. Ova obitelj dala je Crkvi čak osmero svetih: Makrina, njezina braća Grgur, Bazilije, Petar i Naukracije, njihovi roditelji Bazilije i Emilija te Makrinin djed po majci. Umrla je 379. godine.

TROPAR sv. Makrini, glas 2.: Vidjevši smrt svoga zaručnika,  ti si shvatila prolaznost života i ispraznost svijeta. Uzevši to kao povod, zaručila si se s vječnim Zaručnikom i zaslužila njegovu ljubav postom i poniznošću. Stoga se sada, časna majko Makrino, s anđelima raduje duh tvoj.

KONDAK sv. Makrini, glas 4.: Svim srcem si uzljubila dobroga Boga, časna majko Makrino! Uzevši na rame Njegov časni križ, vjerno si Ga nasljedovala i zbog toga si dobila oproštenje grijeha.

 

Detalji

Uz pobjedu hrvatske reprezentacije na SP-u u Moskvi, 11. srpnja 2018.

"Naši Vatreni dečki u Moskvi su sinoć izborili ulaz u finale Svjetskoga nogometnog prvenstva. Malo je poznato da je ime Vatreni za reprezentaciju osmislio samoborski grkokatolik Josip Prudeus koji kao pisac i pjesnik surađuje i sa Žumberačkim krijesom. Ime Vatreni on je i zaštitio o čemu posjeduje poseban certifikat Hrvatskoga nogometnog saveza. U Žumberačkom vikarijatu posebno su ponosni što je našim nogometnim junacima upravo jedan vjernik s područja toga vikarijata nadjenuo ime pod kojim postižu uspjehe" (IKA, Samobor)

 

Detalji

"I obilazio je Isus sve gradove i sela učeći po njihovim sinagogama, propovijedajući Evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć" (Matej 9, 35). I danas Isus hoda svijetom, po našim crkvama, selima i gradovima, poziva na obraćenje i povratak k izvornoj slici našeg izvornog ljudskog dostojanstva sinova i kćeri Božjih. Primjećujemo li ga? Ili ga možda svjesno ili nesvjesno zaobilazimo jer traži od nas ono najbolje? A ono najbolje je i ono najvrijednije, najskuplje i najčešće najteže. Bog nam se toliko približio u čovjeku Isusu Kristu, da ga ne može više zaobilaziti ili ne primijetiti. " Trebao nam je Utjelovljeni Bog, Bog koji je usmrćen da bismo mi živjeli. S njime smo i mi usmrćeni, kako bismo bili očišćeni i otkupljeni. Ponovno smo ustali s njim jer smo s njime i umrli. S njime smo i proslavljeni, jer smo s njime i uskrsnuli!" (sv. Grgur Bogoslov, Govori 45, 28). Što nam je drugo činiti nego biti kao On i živjeti to što nam je nezasluženo darovano. I poput Njega, učiti druge, po selima i gradovima, propovijedati Evanđelje (više životom nego rječju), i liječiti tako bolest i nemoć nas samih i svega ono nas...

KONDAK, glas 6.: Životvornom snagom začetnik svega života, Krist Bog, uskrisi mrtve iz mračnog podzemlja, i dade uskrsnuće rodu ljudskomu. On je Spasitelj sviju, uskrsnuće i život i Bog sviju.

 

Detalji

U četvrtak, 5. srpnja 2018., na blagdan svete braće Ćirila i Metoda, apostola Slavena i zaštitnika Europe, u zagrebačkoj je prvostolnici vladike križevački Nikola Kekić služio svečanu arhijerejsku liturgiju svetog Ivana Zlatoustog. Uz vladiku Kekića suslužili su o. dr. Taras Barščevski, profesor na KBF-u, o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i Kričaka, o. Ivan Radeljak, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebačke grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda, fra Ivan Ćupić, župnik Mirlovića, a službu đakona vršio je o. Livio Marijan, kancelar eparhije. Sveta braća Konstantin – Ćiril i Metod, slavenskim su narodi bili prvi evangelizatori i misionari, donijevši ime svjetlo Evanđelja i s njime kulturu i civilizaciju – istakao je propovjednik, o. Milan Stipić, protojerej stavrofor, župnik Jastrebarskog i vikar za grkokatolike Dalmacije. Ova dvojica braće i po podrijetlu Grka iz Soluna, propovijedanjem su Evanđelja posijali sjeme Kraljevstva nebeskoga narodima srednje-istočne i južne Europe, a to je sjeme urodilo stostrukim plodom svekolike uljudbe, osobito među Slavenima. Tako i Hrvati, premda mali narod, već stoljećima uživaju plodove ćirilo-metodske baštine u vidu tropismenosti, bogatog naslijeđa glagoljaškog bogoslužja na hrvatskoj obali kao i bizantsko-slavenskog bogoslužja koje u hrvatskom vjerničkom puku i duhovnoj baštini čuvaju grkokatolici Križevačke eparhije. Tako jedan mali narod baštini velika kulturna dostignuća europskog kršćanskog Istoka i Zapada, što ga čini doista europskim. Naime, upravo zahvaljujući supostojanju ćirilometodkse glagoljaške i bizantske baštine, kao i one latinske, u hrvatskoj kulturi postoji bogatstvo i grčke i latinske europske kršćanske kulture, pa tako mi imamo i “aleluja“ i “aliluja“ i “amin“ i “amen“, itd. Poruka velikog evangelizatorskog pothvata svete Braće nama današnjim kršćanima jest u tome da budemo uvijek misionari i nosioci Kristove Radosne vijesti spasenja gdjegod da jesmo i štogod da radimo jer evanđelje uvijek donosi dobre plodove, obogaćuje, humanizira i oplemenjuje ljudsku palu narav, kao i narode i kulture i društva u cjelini – istaknuo je propovjednik. Liturgiju po bizantsko-slavenskom obredu, dijelom na hrvatskom , a dijelom na crkvenoslavenskom jeziku koji je prvorazredni ostatak ćirilo-metodske baštine, pjevala su dva zbora Ćirilo-Metodova kora – muški i mješoviti – pod ravnanjem Darjane Blaće-Šojat i Igora Kosa. Na koncu slavlja vladika Kekić se zahvalio suslužiteljima i pjevačima, otpjevao mnogoljeće Papi, metropoliti kardinalu Bozaniću i svima nazočnima. Križevačka eparhija je jedina biskupija Crkve u Hrvatskoj koja nije rimskog, već bizantskog obreda, a spada u Zagrebačku crkvenu pokrajinu ili metropoliju kojoj su zaštitnici upravo sv. Ćiril i Metod, a koja okuplja uz Zagrebačku nadbiskupiju i Križevačku eparhiju još i Varaždinsku i Sisačku biskupiju. Zagrebačka katedrala ima u pokranjoj lađi i vrlo lijep oltar sv. Ćirila i Metoda, s čašćenjem kojega je i započelo ovo blagdansko slavlje. Grkokatolici inače slave blagdan sv. Ćirila i Metoda 11. svibnja, dok je u rimokatoličkom kalendaru 5. srpnja i kao takav je blagdan za Crkvu u Hrvata.

 

Detalji

Blagdan svetih slavenskih apostola Ćirila i Metoda slavi se prema novom rimskom kalendaru 5. srpnja. Već tradicionalno toga dana grkokatolici se okupljaju na Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u zagrebačkoj prvostolnici, koju će i ove godine, u 19 sati, služiti vladika križevački Nikola Kekić.

Sveta braća Konstantin (Ćiril) i Metod rodili su se u obitelji Lava i Marije u gradu Solunu u 9. stoljeću. U gradu i okolici živjelo je tada dosta slavenskog življa te su braća u mladosti naučila govoriti i slavenski. Nakon izučenih najviših škola u ono doba svaki je krenuo svojim putem. Metod je jedno vrijeme bio upravitelj bizantske pokrajine oko Strumice u Makedoniji, a onda napusti to zvanje i posveti se kao monah Bogu u planini Olimp. Ćiril je bio u službi carigradskog patrijarha i profesor filozofije. Zajedno su išli u diplomatsku misiju Kozarima, a zatim kao blagovjesnici evanđelja Slavenima u Moravsku. Put ih je dalje vodio u Rim, gdje 14. veljače 869. Ćiril umre. Metod je kao panonski nadbiskup nastavio svoju pastirsku službu među Slavenima i mirno se 6. travnja 885. upokojio. Oba ova svetitelja slave se i posebno i to na dan njihove smrti, a grkokatolici Križevačke eparhije slave ih tradicionalno 11. svibnja.

TROPAR, glas 4.: Vi ste istog duha kao i apostoli i učitelji ste slavenskih krajeva, o Bogom prosvijetljeni Ćirile i Metode! Molite Vladara sviju, da utvrdi sve slavenske narode u pravoj vjeri i jednodušnosti, i dade svijetu mir i spasi naše duše!

Jako apostolov jedinoravniji i slavjanskih stran učitelije, Kirile i Metodije bogomudriji, Vladiku vsjeh molite, vsja jaziki slavjanskija utverditi v pravovjeriji i jedinomisliji, umirit mir, i spasti duši našja.

KONDAK, glas 3.: Iskažimo čast svetoj dvojici naših prosvjetitelja! Prijevodima svetih knjiga oni nam namriješe vrelo Božje spoznaje, iz kojega crpimo u obilju sve do danas. Zato vas častimo, Ćirile i Metode, koji stojite pred prijestoljem Svevišnjega, prinoseći tople molitve za naše duše.

 

Detalji

Program četvrtog dana 30. susreta misionara Crkve u Hrvata, koji se od 30. lipnja do 4. srpnja održava u Zagrebačkoj nadbiskupiji, bio je u znaku hodočašća. Predvođeni nacionalnim ravnateljima Papinskih misijskih djela (PMD) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini vlč. Antunom Štefanom i mons. Lukom Tunjićem te nad/biskupijskim ravnateljima PMD-a 18 misionara iz 11 zemalja 3. srpnja upoznali su se sa župom Presvetog Trojstva Krašić, rodnom župom bl. Alojzija Stepinca. Od župnika vlč. Ivana Vučka doznali su o rodnom mjestu i crkvi blaženika te bitnim događajima iz njegova života, a uz sakralni prostor u kojem je Stepinac kršten i molio misionari su posjetili i njegovu spomen sobu. Misionarima je bl. Stepinac posebno u srcu te mnogi od njih u njihovim misijama nastoje širiti pobožnost prema tom hrvatskom blaženiku. Zatim su se uputili grkokatolicima u susjedni Pribić gdje ih je križevački vladika Nikola Kekić upoznao s tamošnjom grkokatoličkom zajednicom i crkvom te ih proveo kroz povijest žumberačkog kraja. Potom je mons. Kekić predvodio bogoslužje zajedno s grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima u kapeli Sv. ilije na Svetoj Geri. Na kraju bogoslužja izrazio je radost što su se misionari bolje upoznali s grkokatoličkom liturgijom te im zahvalio na neumornom naviještanju radosne vijesti u misijskim zemljama. U Sošicama su obišli etnografski muzej bazilijanki. Posljednja točka hodočašća bio je posjet obližnjoj Jazovki. Na tom poznatom stratištu Hrvata ravnatelj PMD-a Zagrebačke nadbiskupije mons. Juraj Jerneić govorio je o povijesti toga mjesta stradanja na kojem su se hodočasnici pomolili za pokoj ubijenih. Dan je završio večerom i druženjem u župi Novigrad na Dobri gdje ovogodišnji susret misionara završava 4. srpnja misom u župnoj crkvi posvećenoj Uznesenju Blažene Djevice Marije (IKA 03.07.2018 | 20:13 | IKA V - 201559/7)

 

Detalji


Grčka katedrala sv. Jurja u Veneciji

Piše: Danijel Vranešić, Glas koncila 11. lipnja 2018.

Objavljujemo povijest Grkokatoličke Crkve u Dalmaciji od prve unije g. 1648. čiji je glavni nositelj bio pravoslavni episkop Epifanije Stefanović do nekadašnjega Dalmatinskoga vikarijata Križevačke biskupije i prvoga dalmatinskoga grkokatoličkoga vikara o. Vasilija Bubanovića, s posebnim osvrtom na župe u Kričkama, Baljcima i Vrlici u Dalmatinskoj zagori te na njihov nestanak u Drugom svjetskom ratu i sadašnja nastojanja da ponovno ožive.

Prigodom posvećenja za unijatskoga biskupa Nikodima Busovića u Veneciji 20. lipnja 1693. posvetitelj, sjedinjeni grčki mitropolit, Melecije Tipaldi dodijelio mu je naslov stratoničkoga biskupa, o čemu je kasnije nadugo raspravljala Sveta kongregacija za širenje vjere (Propaganda fide) smatrajući da Tipaldiju ipak ne pripada pravo dodjeljivanja biskupijskih naslova izvan njegove jurisdikcije. Kongregacija je svejedno g. 1694. usvojila Tipaldijeva objašnjenja pa je Rim potvrdio Nikodima Busovića kao zakonitoga sjedinjenoga biskupa u Dalmaciji s pripadajućim naslovom stratonički. Veoma je znakovito da o uniji Nikodima Busovića i njegovoj biskupskoj posveti dalmatinski latinski biskupi nisu bili izviješteni. Za to su doznali tek kasnije, kada je Rim već prihvatio Busovića za zakonitoga grkokatoličkoga biskupa... Cijeli članak: https://www.glas-koncila.hr/grkokatolici-u-dalmaciji-2-protivljenja-na-obje-strane/ 

 

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica