"Krist je mrzio grijeh; ljubio je grešnike; prezirao je krivovjerje; ljubio je krivovjernike; one koji su zalutali primao je natrag u bogatstvo svojega Srca, no nikada zabludu u bogatstvu svoje mudrosti; opraštao je grešnicima koje je društvo osudilo, nije podnosio one koji su griješili i nikada to nisu otkrili, sačuvao je svoje oštre istupe za one koji su bili grešnici, a nijekali grijeh, koji su bili krivi, a govorili su da imaju samo kompleks. Plakao je u šutnji u prisutnosti ljudske patnje i kod otvorena groba, silno ga je ražalostilo kad je gledao osudu i propast onih koji su bolovali od moralnog raka, a odbijali lijek što ga je on kupio uz veću cijenu od krvi janjaca i volova." (Sluga Božji Fulton J. Sheen)

 

Video: klikni na sliku

Dao si nam vrijeme posta, Riječi Božja, da se obratimo i živimo, da nitko ne propadne! Daj da ti služimo u usrdnom pokajanju i volju tvoju vršimo s pomazanjem vlastitih suza poput mudre bludnice, Kriste, koja je zadobile oproštenja grijeha (Posni triod, stihira Večernje ponedjeljka 5. tjedna Velikog posta, glas 3.)

 

Papa Franjo imenovao je don Petra Palića, generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, novim hvarskim biskupom. Čestitamo!

Vijest: klikni na sliku

 

U samoborskoj grkokatoličkoj crkvi svetom liturgijom obilježena je 10. ožujka Četvrta zadušna subota. Euharistijsko slavlje predvodio je stavrofor Milan Vranešić uz susluženje domaćeg župnika o. Danijela Vranešića, o. Ivice Radeljaka duhovnika grkokatoličkog sjemeništa, o. Danijela Hranilovića zagrebačkog župnika, te vlč. Danijela Hačka, župnog vikara samoborske župe sv. Anastazije. Tradicionalno okupljanje na godišnjoj molitvi za pokojnike poticaj je da se vjernicima u Velikom postu ili korizmi posvijesti važnost molitve za one koji su prešli u vječni život. Naime, prema predaji Crkve sami su apostoli učili da se na nedjelju spominjemo Isusova uskrsnuća, a da se subotom prisjećamo duša svih naših preminulih. Zato Istočna Crkva od najranijih vremena čuva apostolsku predaju da se na subotu moli za pokojne. Mnogobrojnim vjernicima prigodnu propovijed izrekao je vlč. Hačko, koji je govoreći o važnosti molitve za pokojnike napose istaknuo vjeru u vječni život kao temeljnu odrednicu svakog kršćanina. Na kraju liturgijskog slavlja vjernici i svećenici nastavili su zajedničko druženje u pastoralnoj dvorani (IKA, Zagreb).

 

Isus liječi dječaka nijemog duha
"Sve je moguće onomu koji vjeruje!" Dječakov otac brže povika: "Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!" (Mk 9, 23-24)

Kondak, glas 4.: Udostoj nas, Gospode, klanjati se Križu Tvome. U duhu i s vjerom približavamo se k tebi, molimo te i vapimo: Udijeli nam svima milost, da uzmognemo svetkovati tvoje uskrsnuće!

 

Na Istoku, kao što je poznato, na savršenstvo duhovnoga života se gleda kao na odsjaj slike Božje u čovjeku. Dakle, prema grčkim ocima, 'slika je Božja u čovjeku' slika Krista, Logosa, vječno rođena u Očevom promislu. U suglasju s tim izvanrednim primjerom, ljudska je osoba rođena duhovno u molitvi. Napredujući rast se pokazuje kao stjecanje mudrosti, spoznaje, uvida. Kršćanska spoznaja nije suhoparno, sterilno znanje, već je to svjesno razumijevanje  stvarateljske i spasiteljske Božje riječi, riječi koja zahtjeva od ljuske osobe odgovor. Molitva, kao dijalog s Bogom, je stoga tipično kršćanska mudrost, istinska filozofija. Sveti Ivan Klimak (pisac Ljestvice) kaže: “Molitva je zbog svoje naravi razgovor i sjedinjenje čovjeka s Bogom i zbog svoje djelatnosti ona je djelatna te uzdržava svijet i donosi pomirenje s Bogom. Ona je majka i kćerka suza, umilostivljavanje radi grijeha, most preko napasti, zid protiv nevolja, razbijanje sukoba, djelo anđela, hrana svih duhovnih bića, buduća sreća, nevidljivo napredovanje, hrana duše, prosvjetljenje uma, sjekira za očaj, iskaz nade, riznica samotnjaka, umanjenje bijesa, ogledalo napretka, ostvarenje budućnosti, znak slave. Za onoga tko istinski moli, molitva je sudište, sudnica i sud Gospodnji prije nego što sud dođe.“

 

Prispjevši, evo, k polovici posnog vremena i klanjanju tvom životvornom križu, Kriste moj, padamo pred njim i tebi kličemo: Ti si svesilan, Čovjekoljupče, i silna su djela tvoja jer si objavio svoj časni križ! Sa strahom pred njim padamo i vapimo: Slava tvom beskrajnom milosrđu! (Sjedalan, glas 3., na Jutrenji ponedjeljka Četvrtog tjedna Velikog posta, Posni triod)

 

Treće nedjelje Velikoga posta ili Svete četrdesetnice izlaže se na klanjanje časni križ Gospodnji.
"Križu se tvojemu klanjamo, Vladaru, i sveto uskrsnuće tvoje slavimo!"

TROPAR Križu, gl. 1.: Spasi, Gospode, narod svoj i blagoslovi baštinu svoju! Podaj Crkvi svojoj pobjedu nad neprijateljima i zaštiti križem svojim pučanstvo svoje!

KONDAK, gl. 5.: Ognjeni mač ne čuva više rajska vrata. On iščeznu, a mjesto njega ukaza se slavno drvo Križa. Satrven je žalac smrti, skršena je pobjeda pakla. Ti si se, Spasitelju, pojavio ovdje i doviknuo onima u hadu: Uđite opet u raj!

 

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica