Detalji

Detalji

(IKA, ZAGREB) Sveti Otac Franjo imenovao je mons. Ivana Ćurića, dosadašnjeg Generalnog vikara Đakovačko-osječke nadbiskupije, pomoćnim biskupom iste nadbiskupije, dodijelivši mu titulu naslovnog biskupa Tela. Vijest o imenovanju objavljena je u Rimu, danas u 12 sati, priopćila je Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj. Odluka o imenovanju pročitana je i u Ordinarijatu u Đakovu.

Detalji

POVIJESNA POZADINA: Istinska i prava vjera, pravovjerje. "I ovo je pobjeda što pobjedi svijet: vjera naša" (1 Iv 5, 4). Nakon nesuglasica i razmirica za ili protiv štovanja svetih likova (ikona) Sedmi ekumenski crkveni sabor (ili Drugi nicejski) u Niceji 797. godine proglasio je istinu vjere da ikone svjedoče istinu da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1m 26) i preko obraćenja i preobražaja čovjek se posvećuje i ponovno u njemu uskrisava izvorni lik Božji. To što ova nedjelja pada na prvu nedjelju Velikoga posta je čista povijesna slučajnost jer je u tu nedjelju to pravovjerje izrečeno i prihvaćeno od crkvenih otaca. Zato se ta nedjelja zove "Nedjeljom pravovjerja" ili "Svetih ikona" i u mnogim crkvama se te nedjelje vrši ophod sa svetim ikonama ili pak dondose svoje kućne ikone u crkvu.

DUHOVNA TEMA: Prema izvornoj bizantskoj tradiciji Prva nedjelja Velikoga posta spomen je svetih proroka (poput Mojsija, Arona i Samuela) što se dobro vidi na stihovima na "aleluja" prije evanđelja i čitanjima. Čitanje iz Poslanice Hebrejima (11, 24-26, 32-12, 2) namijenjeno je bilo katekumenima kao kateheza o svetim muževima Staroga zavjeta koji su živjeli u vjeri danog im obećanja ispunjenja i spasenja, čije ispunjenje oni nisu vidjeli. Evanđelje (Ivan 1, 43-51) završava Isusovim obećanjem: »Stoga što ti rekoh: ‘Vidjeh te pod smokvom’, vjeruješ. I više ćeš od toga vidjeti!« I nadoda: »Zaista, zaista, kažem vam: gledat ćete otvoreno nebo i anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega.« Kandidatima za krštenje (oglašeni, katekumeni) rane Crkve, kao i krštenima, govori se da će s vjerom vidjeti već unaprijed dolazak novoga svijeta, ispunjenje svih obećanja i proročanskih riječi, što će započeti Crkvom kao vidljivim znakom kraljevstva nebeskoga na zemlji, a koja je započeta Kristovim učovječenjem. 

TROPAR, gl. 2.: Klanjamo se prečistome Liku Tvome, o Predobri, moleći za oproštenje grijeha naših, Kriste Bože! Jer Ti si dragovoljno izvolio tijelom uzići na križ, da izbaviš od ropstva đavolskog one koje si sazdao. Stoga zahvalno kličemo Tebi: Sve si ispunio radošću, Spasitelju naš, koji si došao spasiti svijet!

KONDAK, gl. 8.: Neopisiva Riječ Očeva opisa se, Bogorodice, utjelovivši se po tebi. I okaljanu sliku Božju u  prvotni oblik vrati, spojivši je s božanskom ljepotom. Ispovijedajući spasenje, djelom i riječju, mi ga u slici izražavamo.

 

Detalji

U četvrtak, 7. ožujka 2019., u Grkokatoličkom pastoralnom centru Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, u organizaciji župnika o. Milana Stipića, održana je multimedijska prezentacija “Kršćanstvo Istoka – obredi, duhovnost, kultura“ koju je održao đakon prof. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije. Uz video prezentaciju raznih istočnih litrugija, s kartama, tabelarnim prikazima i slikama, prof. Marijan je brojnim nazočnicima prikazao povijest nastanka i razvoja svih istočnih kršćanskih obreda – siro-kaldejskog, siro-antiohijskog, koptskog, etiopskog, armenskog i bizantskog ili carigradskog, na kojem se posebno zadržao. Obredne baštine su najvidljivi znak i izričaj inkulturacije kršćanstva u razne narode na području Rimskog carstva u prvim stoljećima života Crkve. Prva je Crkva bila višeobredna i multikulturalna, a svaka je lokalna Crkva na području istočnog Mediterana izrazila evanđelje i vjeru apostola na svoj vlastiti način, prema geniju svoje vlastite kulture. Europocentričan pogled na svijet nekada smetne s uma da je kršćanstvo rođeno na Istoku i sa Istoka dospjelo na Zapad. Istočni kršćanski obredi baštine teološko, duhovno i kulturološko bogatstvo starih kršćanskih patrijarhata (Majke Crkve) Antiohije, Aleksandrije, Jeruzalema i Carigrada koje su u svojim obredima vrlo rano napravile sintezu s jedne strane judeo-kršćanske tradicije, a s druge helenističko-rimske civilizacije svoga vremena. Tu su nastala prva i najvažnija dogmatsko-teološka djela,

Detalji

EMISIJA "IZDVOJENO" - 1. 03. 2019.

https://www.youtube.com/watch?v=B0791ULP6Fo

 

Detalji

Velikoposno bogoslužje (Večernja s čitanjima i pričešću)

Tekst knjižica; https://drive.google.com/file/d/1ZL0X4Xom3MXdKN96ytY8u0KsM42Ih7Ex/view 

 

Liturgija pretposvećenih darova je crkveno bogoslužje u bizantskom obredu koje se služi u svagdane Velikoga posta (Četrdesetnica), u sklopu kojega se podjeljuje pričest svetim Darovima (Tajnama odn. Euharistijom) koji su posvećeni na nekoj prethodnoj božanskoj Liturgiji. Otuda joj i naziv “pretposvećenih darova”. Ovo drevno bogoslužje spominju crkveni kanoni još u 7. stoljeću. Prema Trulskom saboru, 692. godine, to se bogoslužje ima služiti u sve dane Velikoga posta izuzev subote, nedjelje i blagdana Blagovijesti (kanon 52.). Danas se uobičajeno služi srijedom i petkom, na blagdane koji imaju polijelej kada padnu u svagdane, u četvrtak 5. tjedna Velikog posta (Četvrtak Velikoga kanona) i u prva tri dana Velikog ili svetog tjedna. Tradicija drži da je službu sastavio i uredio rimski papa sv. Grgur (540.-604.), na Istoku zvan “Dialogos” ili “Dvojeslov”. Sigurno je da ju on prvi povijesno spominje kao nešto čemu je svjedočio u vrijeme boravka u Carigradu kao legat. Ovo pokorničko velikoposno bogoslužje sastoji se od dva temeljna dijela: Večernje i službe pričesti. Međutim, struktura Večernje nije ona sabaitsko-palestinskog tipa koja je ubičajena u sadašnjem časoslovu bizantskog obreda, već carigradskoga katedralnog tipa.

Detalji

 

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! 

Teologija, duhovnost i askeza u Velikom postu

Sveta četrdesetnica ili Veliki post jest zajedno s Pashom / Uskrsom najistaknutije, središnje vrijeme crkvene liturgijske godine u svim kršćanskim obredima, a osobito istočnima. Shodno tome, i uskršnji post ili veliki post, zauzima središnje mjesto u životu Crkve a onda i svakoga njezina člana. U istočnim kršćanskim tradicijama ili obredima, a to su obredi sirijski, istočni i zapadni, zatim koptski i etiopski, armenski i bizantski - nikada Pasha nije zasjenjena nijednim drugim blagdanom ili vremenom i uvijek zauzima središnje mjesto. I to je izvorna kršćanska starina, jer kako kaže apostol Pavao, ako Krist nije uskrsnuo uzaludna je vjera naša. Sve dakle s događajem Uskrsnuća dobiva ili gubi svoj smisao. Jasno je stoga zašto će i Veliki post odnosno četrdesetnica koja prethodi Uskrsu imati istaknuto mjesto. Uskrsu dakle prethodi razdoblje od četrdeset dana posebne asketske priprave. Pa otuda četrdesetnica, latinski quaresima (hrv. korizma), grčki tessaracoste. Naziva se i Veliki post ili Časni post, čime je naglašena njegova veličina i važnost pred drugim postovima u godini: a to su Božićni post (40 dana prije Božića), Apostolski (pred blagdan sv. Petra i Pavla), Gospojinski (pred Veliku Gospdu) i drugi jednodnevni manji postovi (Uzvišenje časnoga Križa i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja). U bizantskom i svim istočnim obredima, svaka srijeda i petak u godini jesu posni dani (izuzev oni u svjetlom tjednu -uskrsnom- ili ako padne u taj dan neki veliki blagdan kada se post „razjrješuje“. Kada bi se napravio izračun dana, ispalo bi idealno otpilike oko 170 dana posta ili nemrsa, ili ako ćemo ih nazvati danima asptinencije u godini, što je gotovo polovica godine.

Otkuda takav naglasak na post, nemrs i apstinenciju u istočnom kršćanstvu? Moramo imati na umu da su istočni obredi sačuvali staru, izvornu praksu Crkve, zaključke i kanone velikih ekumenskih sabora prvog kršćanskog tisućljeća, dakle predaju svetih otaca, te nisu ublažavali ili mijenjali kanonsku disciplinu Crkve kroz vremena, bez obzira na sekularizaciju.

Detalji

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Na Siropusnu nedjelju navečer, poslije Večernje, kada liturgijski započinje ponedjeljak Prvog tjedna posta, uobičajeno je u crkvama obaviti čin međusobnog praštanja kako bi naša žrtva posta, molitve i ljubavi bila pred Bogom čista. Zato se ova nedjelja još naziva i "Nedjeljom praštanja". Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo.

KONDAK, glas 1.: Nastavniče mudrosti, prosvjetitelju razuma, učitelju neukih i zaštitniče nevoljnih, okrijepi i prosvijetli srce moje, Vladaru. Podaj mi riječ, Ti Riječi Očeva, pa neću kratiti usnama svojim, da Ti vape: O Bože milostivi, sagriješih, pomiluj me.

 

Detalji

Bogu je sve moguće kao što pokazuje slučaj s razbojnikom na križu koji se u jednom trenu obratio po svojoj vjeri i odmah bio obnovljen za raj. Zato je Gospod i došao, da promijeni našu dušu, stvarajući je iznova, da bismo, kao što Pismo kaže "postali zajedničari božanske naravi" (2 Pet 1, 4). On će u našu dušu udahnuti nebesku dušu, tj. Duh Božanstva koji će nas voditi k punini kreposti, tako da ćemo, koliko je moguće, već sada početi živjeti Vječnim Životom. Sveti Makarije Veliki

 

Detalji


Foto: Zdenko Galić

U četvrtak 28. veljače 2019. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu održana je svečana prezentacija knjige “Liturgika grčko-slavenskog obreda” autora dr. Jurja Pavića. Na početku prezentacije svećenici Žumberačkog vikarijata pod ravnanjem stavrofora Milana Stipića otpjevali su Oče naš na staroslavenskom jeziku a zatim je sve prisutne pozdravio dekan fakulteta dr. Mario Cifrak koji je istaknuo kako se ovo svečano predstavljanje knjige nekadašnjeg profesora i dekana dr. Pavića održava upravo u godini kada KBF slavi 350 godina svog postojanja. U nastavku programa u ime izdavača govorio je protojerej stavrofor Milan Vranešić koji je u svom izlaganju iznio povijesni prikaz djelovanja grkokatoličkih svećenika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Nakon povijesnog prikaza okupljenima se u ime obitelji pokojnog dekana Jurja obratio njegov unuk gospodin Ninoslav Pavić koji je istaknuo kako se dr. Juraj tijekom života uvijek zalagao za jedinstvo među ljudima naglašujući da smo svi mi jedan Božji narod a svatko pripada nekoj naciji. “Pripadnost tom Božjem narodu i zajedništvo među ljudima koje je za vrijeme svog života poticao moj djed prenio je i na članove svoje obitelji” kazao je Ninoslav Pavić. Nakon izlaganja Ninoslava Pavića predstavljanje knjige održao je prof. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije. U opširnom izlaganju prof. Marijan okupljenim uzvanicima detaljno je prikazao sadržaj knjige obrađujući u svom predavanju tematiku po poglavljima. Predstavljajući knjigu prof. Marijan kazao je kako je to prvi rad na hrvatskom jeziku koji na znanstveni način obrađuje liturgiku bizantsko-slavenskog obreda i stoga je ovo kapitalno djelo polazište za sva daljnja istraživanja u okviru teološke znanosti. Po završetku izlaganja prof. Marijana prisutnima se obratio profesor dr. Jure Zečević voditelj katedre Ekumenske teologije pri KBF-u koji je govorio o životu i radu dekana dr. Jurja Pavića. Profesor Zečević je naglasio kako je djelo Liturgika grčko slavenskog obrada autora dr. Pavić u obliku skripte već desetljećima obavezna literatura na fakultetu a da se novo izdanje može koristiti i u puno širem pastoralnom djelovanju. Ističući važnost knjige dr. Zečević preporučio ju je svim profesorima, studentima kao i svim vjernicima koji se žele detaljnije upoznati sa istočnom kršćanskom tradicijom. Na kraju predstavljanja nove knjige prisutne je pozdravio katedralni dekan Križevačke eparhije o. Daniel Vranešić koji je dekanu KBF-a dr. Mariu Cifraku predao umjetnički portret dr. Jurja Pavića istaknuvši pritom kako se hrvatski grkokatolici na ovaj način uključuju u svečanu proslavu 350. godišnjice osnutka fakulteta na kojem su tijekom povijesti značajan trag kao profesori ostavili i mnogi svećenici Križevačke eparhije. Po završetku svečanog predstavljanja knjige za sve uzvanike priređen je u prostorijama fakulteta prigodan domjenak.

 

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica