SVETAC DANA - MJESECOSLOV

CRKVENA GODINA
BIZANTSKOG OBREDA

 

MJESECOSLOV
ZA SRPANJ

1. Kuzma i Damjan,
     dobrotovori
2. NED. 4. PO DUH.,
     glas 3.
3. Hijacint, mč.
4. Andrija Kretski, ndb.
     Marta, č. m.
5. Atanazij s Atosa,
      časni otac
6. Sisoj Vel., č.o.
7. Toma i Akacij, č.o.
8. Prokopij, velmč.
9. NED. 5. PO DUH.,
      
glas 4.
10. Nikopoljski muč.
        Antun Peč., č. o.
11. Eufemija, velemč.;
       Olga, kneginja
12. Proklo i Hilarij, mč.
        Mihael, č. o.

13. Zbor ark. Gabrijela
        Stjepan Sabait
14. Akila, apostol
15. Kerik i Julita, mč.
       Knez Vladimir Vel.
16. NED. 6. PO DUH.
       Atenogen
17. Marina, velemč.
18. Hijacint i Emilijan,
       muč.

19. Makrina, č. m.; Dio
20. Ilija, prorok
21. Ezekijel, prorok
22. Marija Magdalena; 
        Foka, mč.
23. NED. 7. PO DUH
        glas, 6.; Trofim,
        Teofil i dr., mč.
         Apolinar, bk. muč.
24. Kristina, velemč.
         Boris i Gleb, mč.
25. Ana, majka presvete
         Bogorodice
26. Paraskeva Rim.
        č. m. muč.
27. Pantelejmon, v.mč.
        Sv. Sedmočislenici
28. Prohor, Nikanor,
        Timon
i Parmen,
        apostoli

29. Kalinik, mč.
30. NED. 8. PO DUH.,
        Sila, Silvan i dr, mč.
31. Eudokim pravedni


SV. ĆIRIL I METOD -

video (Laudato TV)

- klikni na sliku -


PAPA FRANJO: “U ISTOČNIM CRKVAMA SAČUVALI SU IZVORNU LITURGIJU KOJA JE UISTINU LIJEPA”

 Za Apostolskog pohoda Rio de Janieru prigodom 28. svjetskog dana mladih 2013. godine,m na press konferenciji u zrakoplovnom lijetu na povratku u Rim, u nedjelju 28. lipnja 2013., papa Franjo je o istočnim liturgijama rekao:

“U istočnim Crkvama sačuvali su izvornu liturgiju koja je uistinu lijepa. Mi (na zapadu) smo dijelom izgubili taj osjećaj klanjanja. Oni su to sačuvali. Oni slave Boga, klanjaju mu se, pjevaju, bez obzira na vrijeme trajanja. Bog je u središtu, i želio bih kazati kad me ovo pitate, da je to uistinu bogatstvo. Jednom, govoreći o zapadnoj Crkvi i zapadnoj Europi, osobito u starija vremena, rekli su mi: ‘Lux ex oriente, ex occidente luxus’ (Sa istoka svjetlost, sa zapada luksuz). Potrošaštvo i komoditet učinili su toliku štetu. Umjesto toga, oni čuvaju ovu Božju ljepotu u središtu, kao referencijalnu i središnju točku... Potrebna nam je ta obnova, ovaj svježi zrak s Istoka, ovo svjetlo s  Istoka. Ivan Pavao II. je o tome pisao u svom pismu ‘Svjetlo Istoka’. Međutim, mnogo puta zbog ‘luksuza’ zapada taj nam se horizont izgubi.”

Izvor: http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2013/july/documents/papa-francesco_20130728_gmg-conferenza-stampa.html


EPARHIJSKI VJESNIK
2016.


GRKOKATOLICI -
KATOLICI BIZANTSKOG
OBREDA


BIZANTSKI OBRED -
POVIJEST I OSOBINE


ISUSOVA MOLITVA
(Molitva srca)


DEKRET O ISTOČNIM
KATOLIČKIM CRKVAMA
II. VATIKANSKOG SABORA

 


RAZGOVOR S VLADIKOM
NIKOLOM KEKIĆEM:
TKO
 SU GRKOKATOLICI?

Veritas, br. 1. 2010. 


DON ŽIVKO KUSTIĆ:
TEŠKO JE BITI
HRVATSKI GRKOKATOLIK
Večernji list, 3. 09. 2015.


REPORTAŽA O HRVATSKIM GRKOKATOLICIMA
Slobodna Dalmacija, 21. 04. 2009.

VIDEO: NIKOLA KEKIĆ -
GRKOKATOLIČKA CRKVA U ZAGREBU


VIDEO: GOSPODNJA BAŠTINA - FILM O
GRKOKATOLICIMA 

 


VIDEO: GRKOKATOLICI U DALMACIJI

VIDEO: TV4 RIJEKE:
GRKOKATOLICI I ISTOČNI OBREDI
PODĐAKON LIVIO MARIJAN


SESTRE BAZILIJANKE

GRKOKATOLIČKO SJEMENIŠTE

Vjekovnu središnju vjersku, kulturnu i odgojnu ustanovu za grkokatoličku mladež najprije Marčanske, kasnije Križevačke eparhije, osnovao je veliki i zaslužni marčanski biskup Pavao Zorčić 1681. godine.

Kroz duge vjekove ova ustanova omogućila je da mnoga nadarena djeca steknu kvalitetnu naobrazu i dobar odgoj te tako postaju korisni članovi vjerskog, kulturnog, društvenog i javnog života Crkve u Hrvata i Hrvatske kao takve, ali i pripadnika drugih nacionalni grupac

Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu na Gornjem gradu osnovao je godine 1681. marčanski vladika Pavao Zorčić (1671. - 1685.), kupivši od plemenite obitelji Patačić kuću i preuredivši je za sjemenište, gdje se nalazila i kapela za bogoslužja.

 Godine 1766. Sjemenište je teško stradalo u požaru. Preostala je samo prizemna prostorija u istočnomu dijelu, danas dvorana. Od 1768. do 1774. vladika Bazilije Božićković (1759. - 1785.) od temelja je gradio novu zgradu na dva kata. U njemu se nalazila i kapela sv. Bazilija Velikoga. Godine 1828., u vrijeme križevačkoga vladike Konstantina Stanića (1814. - 1830.), dograđen je sjeverni dio Sjemeništa i u njegovoj visini crkva sv. Bazilija Velikoga, posvećena 1830. godine.

Rektor sjemeništa i župnik sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu je križevački biskup mons. Nikola Kekić. Ekonom sjemeništa je protojerej stavrofor o Petar Repčen. Duhovnik je protojerej stavrofor o. Željko Pajić.

 U sjemeništu sada boravi 8 bogoslova. 

Grkokatolička konkatedrala sv. Ćirila i Metoda

Prvotna crkva sv. Bazilija Velikoga adaptirana je godine 1885. s time da je sagrađen 30 m visoki toranj, produžena je lađa (hram vjernih) i dograđeno svetište s kupolom. Crkva je dobila novo pročelje, pod, drveni strop i na južnome zidu, u visini I. kata sjemeništa, biskupski kor iz orahovine. Ahitekt je bio Herman Bollé (1845. - 1926.), a graditelj Mihael Faleschini. Zidove je oslikao  bojadisarski obrtnik F. Mitzka. Crkvena je lađa popođena keramičkim pločicama, a soleja i svetište terazzo podom. Ispred carskih vrata (dveri) u mozaiku je načinjen  orao raširenih krila (orlec). Drveni strop i pjevnice izradio je stolarski majstor Häckler, dva biskupska trona i carski tron Ivan Budicki (1843.-1914.), a drvenu konstrukciju ikonostasa iz orahovine Josip Šeremet.

Ikonostas je oslikao, donji niz s 13 i gornji sa 44 slike, slikar i ikonopisac Epaminondas Buczewski (Bučevski, 1843.-1891.), slikar iz Bukovine. Vitraji na rozeti (iznad kora), dva prozora na pročelju, kao i oni u svetištu "Sveti otac Hadrijan II. blagoslivlje sv. Ćirila i Metoda" i "Tri Svetitelja" (sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Bogoslov, sv. Ivan Zlatousti) izrađeni su u Innsbrucku. Luster od kovanog željeza sa staklenim kuglama i željezne ukrase carskih i đakonskih vrata ikonostasa izradio je bravarski majstor A. Mesić. Luster je prikazan na Tisućljetnoj izložbi 1896. u Budimpešti. Mozaici na pročelju crkve "Isus Krist", "sv. Pavao", "sv. Petar", "sv. Ćiril", "sv. Metod" i križ izrađeni su u Innsbrucku. Za novu crkvu darovana su četiri zvona s tornja akademske crkve sv. Katarine, oštećene potresom 1880., pretopljena u tri nova te prikazana na spomenutoj izložbi. U I. svjetskom ratu zvona su oduzeta i pretopljena u ratne svrhe. Dana 12. prosinca 1886. novu je crkvu, posvećenu sv. Ćirilu i Metodu, posvetio križevački biskup Ilija pl. Hranilović (1883. - 1889.). Ikonostas iz prve crkve, osim slike sv. Bazilija, kao i sjedala, poklonjeni su crkvi sv. Jurja u Stojdragi, gdje je sve izgorjelo tijekom II. svjetskog rata. Luster iz crkve sv. Bazilija darovan je crkvi sv. Petra i Pavla u Sošicama.

Godine 1890. postavljena su nova ulazna, istočna, vrata Sjemeništa po nacrtu arhitekata Hönigsberga i Deutscha. Iznad vrata usklesan je grb biskupa Hranilovića (šesterokraka zvijezda i sidro), a iznad njega ploča s natpisom "Grčko kat. sjemenište biskupije križevačke".

Godine 1931. u toranj crkve postavljena su tri nova zvona posvećena sv. Ćirilu i Metodu (fis, 782 kg), Presvetoj Bogorodici (be, 395 kg) i sv. Baziliju Velikom (cis, 230 kg).

Godine 1932. s lijeve strane crkve dograđeni su sakristija, pjevačka dvorana i terasa na I. katu Sjemeništa s dvorišne strane. Iz crkve je uklonjen biskupski kor i sagrađen novi nad ulazom. Na zidu južnog dijela crkve postavljena je slika "Rođenje Isusovo", a na sjevernom dijelu "Posljednji sud" i "Uskrsnuće Isusovo", sve radovi Ivana Tišova (1870. - 1928.) mladog hrvatskog umjetnika koji se nakon školovanja u inozemstvu, vraća u Hrvatsku i pod vodstvom Vlahe Bukovca, zajedno s drugima stvara temelje hrvatske moderne umjetnosti. Izradio je poznatu sliku pod nazivom Bogodorica s djetetom za Zagrebačku katedralu, te monumentalnu sliku Ulazak Krista u Jeruzalem koja se nalazi u dvorani Grkokatoličkog sjemeništa, a pripada dijelu njegova opusa s jasnim značajkama slikarstva Zagrebačke šarene škole, kao što su svjetliji tonovi i korištenje boje kao oblikovnoga sredstva.

 Godine 1935. na pročelje crkve postavljena je spomen-ploča povodom 1050. godišnjice smrti sv. Metoda. Iste je godine ulica, u kojoj su Sjemenište i crkva, nazvana "Ćirilometodska". U vrijeme gradnje crkve ulica se nazivala  "Gospodska", a od 1920. do 1935. "Ulica 23. listopada 1847.", kada je u Hrvatskom saboru, na prijedlog Ivana pl. Sakcinskoga (1816. - 1889.), hrvatski jezik proglašen uredovnim i službenim.

 Godine 1985. na zgradu Sjemeništa (s lijeve strane ulaza) postavljena je spomen-ploča povodom 300. obljetnice smrti biskupa Pavla Zorčića (1671. - 1685.) utemeljitelja Sjemeništa i 200. obljetnice smrti biskupa Bazilija Božičkovića (1759. - 1785.), graditelja sadašnje zgrade.

 Godine 2006., u vrijeme župnika i rektora Nikole N. Kekića (1943.), dovršena je višegodišnja temeljita obnova (restauracija) unutrašnjosti crkve pod vodstvom akademskoga slikara Duje Jurića. Također, 2013. dovršena je obnova pročelja.

 U crkvi sv. Ćirila i Metoda njeguje se narodno (prostopjenije) i umjetničko liturgijsko pjevanje na crkvenoslavenskom jeziku. Liturgija se služi na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

 Godine 1931. u Zagrebu je osnovan Ćirilo-Metodov kor kao mješoviti pjevački zbor i glazbena udruga za gajenje i promicanje crkvenoslavenske vokalne glazbene umjetnosti u duhu ćirilometodske ideje. 

 

+ Više slika sjemeništa i konkatedrale sv. Ćirila i Metoda +