SVETAC DANA - MJESECOSLOV

CRKVENA GODINA
BIZANTSKOG OBREDA

 

TRAVANJ 2017.

24. Saba Stratilat, mč.
25. Marko, ap. i ev.
26. Bazilij, bk. mč.

27. Simeon, mč.
       Stjepan, bk.
28. Jason
        i Sostipater, ap.
29. Kiziški muč.;
        Memnon, č. o.
30. NEDJELJA
        MIRONOSICA
        Jakov, apostol


USKRSNA POSLANICA
KRIŽEVAČKOG VLADIKE


FACEBOOK STRANICA:

GRKOKATOLIČKA CRKVA
U HRVATSKOJ


PAPA FRANJO: “U ISTOČNIM CRKVAMA SAČUVALI SU IZVORNU LITURGIJU KOJA JE UISTINU LIJEPA”

 Za Apostolskog pohoda Rio de Janieru prigodom 28. svjetskog dana mladih 2013. godine,m na press konferenciji u zrakoplovnom lijetu na povratku u Rim, u nedjelju 28. lipnja 2013., papa Franjo je o istočnim liturgijama rekao:

“U istočnim Crkvama sačuvali su izvornu liturgiju koja je uistinu lijepa. Mi (na zapadu) smo dijelom izgubili taj osjećaj klanjanja. Oni su to sačuvali. Oni slave Boga, klanjaju mu se, pjevaju, bez obzira na vrijeme trajanja. Bog je u središtu, i želio bih kazati kad me ovo pitate, da je to uistinu bogatstvo. Jednom, govoreći o zapadnoj Crkvi i zapadnoj Europi, osobito u starija vremena, rekli su mi: ‘Lux ex oriente, ex occidente luxus’ (Sa istoka svjetlost, sa zapada luksuz). Potrošaštvo i komoditet učinili su toliku štetu. Umjesto toga, oni čuvaju ovu Božju ljepotu u središtu, kao referencijalnu i središnju točku... Potrebna nam je ta obnova, ovaj svježi zrak s Istoka, ovo svjetlo s  Istoka. Ivan Pavao II. je o tome pisao u svom pismu ‘Svjetlo Istoka’. Međutim, mnogo puta zbog ‘luksuza’ zapada taj nam se horizont izgubi.”

Izvor: http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2013/july/documents/papa-francesco_20130728_gmg-conferenza-stampa.html


EPARHIJSKI VJESNIK
2016.


GRKOKATOLICI -
KATOLICI BIZANTSKOG
OBREDA


BIZANTSKI OBRED -
POVIJEST I OSOBINE


ISUSOVA MOLITVA
(Molitva srca)


DEKRET O ISTOČNIM
KATOLIČKIM CRKVAMA
II. VATIKANSKOG SABORA

 


RAZGOVOR S VLADIKOM
NIKOLOM KEKIĆEM:
TKO
 SU GRKOKATOLICI?

Veritas, br. 1. 2010. 


DON ŽIVKO KUSTIĆ:
TEŠKO JE BITI
HRVATSKI GRKOKATOLIK
Večernji list, 3. 09. 2015.


REPORTAŽA O HRVATSKIM GRKOKATOLICIMA
Slobodna Dalmacija, 21. 04. 2009.

VIDEO: NIKOLA KEKIĆ -
GRKOKATOLIČKA CRKVA U ZAGREBU


VIDEO: GOSPODNJA BAŠTINA - FILM O
GRKOKATOLICIMA 

 


VIDEO: GRKOKATOLICI U DALMACIJI

VIDEO: TV4 RIJEKE:
GRKOKATOLICI I ISTOČNI OBREDI
PODĐAKON LIVIO MARIJAN


SESTRE BAZILIJANKE

KNJIŽNICA

KRIŽEVAČKE EPARHIJE

Nastanak Knjižnice Križevačke eparhije vezan je uz osnivanje grkokatoličke biskupije u Marči, 1611. godine, nazvane Marčanskom biskupijom, a kao dokaz za to jesu zapisi,“ex librisi“, na naslovnicama pojedinih knjiga.

Godine 1777. Papa Pio VI.  i carica Marija Terezija osnivaju u Križevcima Križevačku biskupiju koja je nasljednica Marčanske biskupije, no svoje stalno sjedište u Križevcima biskupija ima tek od 1801. godine, a s njome i Knjižnica koja biva smještena u prostorije na prvom katu istočnog dijela biskupske rezidencije, gdje se i danas nalazi. Knjižnica je zajedno s Križevačkom eparhijom 2011. godine proslavila 400. obljetnicu postojanja čime se uvrštava među najstarije knjižnice u Hrvatskoj, po svojoj vrsti je specijalna, spomenička knjižnica, registrirana kao kulturno dobro.

 Knjižnicu su stoljećima stvarali njeni vlasnici, biskupi, ostavljajući joj svoje knjige koje su nabavljali za života, kao i mnogi svećenici koji su Knjižnici poklanjali svoje privatne zbirke.

Zbirka se stalno povećavala, o čemu svjedoče popisi knjiga: popis iz 1856. godine bilježi 2 519 djela (1 971 svezak), katalog knjiga iz 1915. popisuje 3 110 djela (4 862 sveska) te današnji popis knjiga prema kojem Knjižnica broji 10 667 djela (9 858 svezaka).

Danas Knjižnica čuva vrijednu staru i rijetku građu, iz razdoblja od 15. do 19. stoljeća, kao i zbirku rukopisa, zemljopisnih karata i nota. Osim crkvenih i teoloških djela u Knjižnici su zastupljena djela iz filozofije, prava, prirodnih znanosti, povijesti, književnosti, kao i brojni rječnici i enciklopedije.

Posebna vrijednost jesu tri inkunabule: 

1. Johanis de Turrecremata: «Glosa Psalterii» iz 1480.

2. «Pommerium, sermonum de tempore» iz 1489.

3. Johannes Cassianus: «De institutis cenobiorum…» iz 1495. 

Najvredniji primjerak u knjižnici je prekrasan rukopis iz 1433., «Scriptum pontificale», biskupski obrednik ili pontifikal. Rukopis je na latinskom jeziku, pisan na listovima pergamene u crvenoj i crnoj boji.

U knjižnici se nalazi i osamdesetak knjiga iz XVI. st., među kojima se ističe izdanje djela sv. Bazilija Velikog «Divi Basilii Magni caesareae Cappadociae Quondam Archiepiscopi omnia qvae», tiskano u Parizu 1556. Izuzetno je vrijedno djelo desetojezični rječnik «Ambrosii Calepiani dictionarium undecium linguarum… respondent autem Latinis vocabulis Hebraica, Graeca, Gallici, Italica, Germanica, Belgica, Hispanici, Polonica, Ungarici, Anglica …», tiskan u Bazelu 1590. Knjižnica se ponosi i djelima Ivana Česmičkog, kao što su «Sylva panegyrica in Guarini Veronensis praeceptoris sui luadem condita» (Bologna, 1513.), zatim «Panegyricus Jacobo Antonio Marcello patrito Veneto» (Bononiae, 1522.), «Elegiarum liber unus» (Bononiae, 1523.), svakako valja spomenuti i «Missale s[ecundu]m Choru[m] almi epātus Zagrabien» iz 1506. godine, tiskan u Veneciji.

Knjige su pisane na desetak svjetskih jezika (latinski, grčki, hebrejski, staroslavenski, moderni europski jezici – njemački, mađarski, talijanski, francuski, poljski, hrvatski…) i različitim pismima (latinicom, grčkim pismom, hebrejskim pismom, staroslavenskom ćirilicom, glagoljicom, novijom ćirilicom, goticom).

Kao mjesta izdanja (tiskanja) navode se mnoga europska središta tiskarstva (Venetus, Romae, Paris, Sanktpetersburg, Berlin, Amsterdam, Pragae, Trnava, Riga, Luxemburg, Bruxeles, Budim, Viennae, Dublin …), ali i hrvatske tiskare (Zagreb, Osik, Rika, Dubrovnik, Križevci …).

Autori su mnogi poznati ljudi iz različitih područja znanosti (Aristotel, Aurelije Augustin, Voltaire, Martin Luther, Erazmo Roterdamski, Ivan Gundulić, Josip Ruđer Bošković…).

Prvi poznati popis knjiga nastaje 1856. godine za potrebe primopredaje biskupije novome biskupu. Slijede velika uređenja knjižnice u vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Godine 1914. uređenje Knjižnice povjerava se svećeniku, kasnije biskupu dr. Janku Šimraku, koji je odredio da se knjige trebaju klasificirati u 22 skupine (19 stručnih skupina knjiga i 3 skupine ostale građe). Sljedeće uređenje Knjižnice bilo je 1942. godine kada je obnovljen prostor Knjižnice, uređene su dvije prostorije za Knjižnicu i nabavljeni ormari za knjige.

Godine 1999. započelo je njeno ponovno i temeljito uređenje financirano od Ministarstva kulture i Grada Križevaca, uz veliku pomoć sestara bazilijanki, križevačkog ogranka Matice hrvatske, te stručnjaka iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnica grada Zagreba, kao i profesora i studenata knjižničarstva iz Zagreba i Osijeka, grkokatoličkih bogoslova te volontera.

U razdoblju od 1999. do 2013. godine u Knjižnici je provedeno niz mjera zaštite knjižne građe: čišćenje knjiga, razvrstavanje po skupinama, revizija, uređenje prostorija, nabava polica za knjige, inventarizacija, nabavljena je informatička oprema, izvršena je fumigacija, nabavljeni su aparati za gašenje požara, aparati za mjerenje temperature i vlage, postavljene su zaštitne rešetke na prozorima i vratima, uvedeni su sustavi protuprovalne i protupožarne zaštite, postavljene su zaštitne folije na prozore kako bi se spriječio negativan utjecaj UV zraka na knjižnu građu i knjižnica je registrirana kao kulturno dobro.

Što se tiče uređenja knjižničnoga fonda odlučeno je da će se nastojati zadržati podjela na stručne skupine prema naputcima dr. Janka Šimraka iz 1914. godine. Zadržane su stručne skupine stručnoga kataloga iz 1915. godine, te su tako knjige danas raspoređene u 16 stručnih skupina: I. Orijentalija, II. Dogmatika, III. Moralna teologija, IV. Povijest crkve, V. Sveta pisma i komentari, VI. Crkveno pravo, VII. Civilno pravo, VII a. Liturgika, VIII. Životopisi svetaca, IX. Filozofija, X. Propovijedi i molitvenici, XI. Književnost, XII. Prirodoslovlje, XIII. Hrvatska povijest, XIV. Politika, XV. Enciklopedistika i leksikografija, XVI. Svjetska povijest i zemljopis.

Sve su knjige inventarizirane i smještene na police po formatu. Na svakoj polici nalaze se podaci o stručnoj skupini i tekućem broju kako bi se traženu knjigu moglo što lakše pronaći. Svi podaci o knjigama uneseni su u računalne inventarne knjige, te je moguće pretraživanje prema autoru, naslovu, signaturi i dr., ali samo dolaskom u Knjižnicu. Sljedeći veliki korak u uređenju Knjižnice je katalogizacija knjižnične građe kako bi ona putem online kataloga bila dostupna zainteresiranim znanstvenicima, istraživačima, knjižničarima, svećenicima i drugim korisnicima.

Osim poduzetih preventivnih mjera zaštite u Knjižnici Križevačke eparhije sustavno se provodi konzervacija i restauracija najvrijednijeg fonda Knjižnice. U razdoblju od 2006. do 2013. provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na 11 knjiga – 1 inkunabuli i na 10 knjiga iz 16. stoljeća, a rukopisna knjiga iz 1433. godine je digitalizirana.

Dio najvrjednijeg fonda preventivno je zaštićen te upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Željka Hrlec

 

+ Više slika knjižnice +

 

 

TRAŽILICA
NAJAVE