SVETAC DANA - MJESECOSLOV

CRKVENA GODINA
BIZANTSKOG OBREDA

 

TRAVANJ 2017.

24. Saba Stratilat, mč.
25. Marko, ap. i ev.
26. Bazilij, bk. mč.

27. Simeon, mč.
       Stjepan, bk.
28. Jason
        i Sostipater, ap.
29. Kiziški muč.;
        Memnon, č. o.
30. NEDJELJA
        MIRONOSICA
        Jakov, apostol


USKRSNA POSLANICA
KRIŽEVAČKOG VLADIKE


FACEBOOK STRANICA:

GRKOKATOLIČKA CRKVA
U HRVATSKOJ


PAPA FRANJO: “U ISTOČNIM CRKVAMA SAČUVALI SU IZVORNU LITURGIJU KOJA JE UISTINU LIJEPA”

 Za Apostolskog pohoda Rio de Janieru prigodom 28. svjetskog dana mladih 2013. godine,m na press konferenciji u zrakoplovnom lijetu na povratku u Rim, u nedjelju 28. lipnja 2013., papa Franjo je o istočnim liturgijama rekao:

“U istočnim Crkvama sačuvali su izvornu liturgiju koja je uistinu lijepa. Mi (na zapadu) smo dijelom izgubili taj osjećaj klanjanja. Oni su to sačuvali. Oni slave Boga, klanjaju mu se, pjevaju, bez obzira na vrijeme trajanja. Bog je u središtu, i želio bih kazati kad me ovo pitate, da je to uistinu bogatstvo. Jednom, govoreći o zapadnoj Crkvi i zapadnoj Europi, osobito u starija vremena, rekli su mi: ‘Lux ex oriente, ex occidente luxus’ (Sa istoka svjetlost, sa zapada luksuz). Potrošaštvo i komoditet učinili su toliku štetu. Umjesto toga, oni čuvaju ovu Božju ljepotu u središtu, kao referencijalnu i središnju točku... Potrebna nam je ta obnova, ovaj svježi zrak s Istoka, ovo svjetlo s  Istoka. Ivan Pavao II. je o tome pisao u svom pismu ‘Svjetlo Istoka’. Međutim, mnogo puta zbog ‘luksuza’ zapada taj nam se horizont izgubi.”

Izvor: http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2013/july/documents/papa-francesco_20130728_gmg-conferenza-stampa.html


EPARHIJSKI VJESNIK
2016.


GRKOKATOLICI -
KATOLICI BIZANTSKOG
OBREDA


BIZANTSKI OBRED -
POVIJEST I OSOBINE


ISUSOVA MOLITVA
(Molitva srca)


DEKRET O ISTOČNIM
KATOLIČKIM CRKVAMA
II. VATIKANSKOG SABORA

 


RAZGOVOR S VLADIKOM
NIKOLOM KEKIĆEM:
TKO
 SU GRKOKATOLICI?

Veritas, br. 1. 2010. 


DON ŽIVKO KUSTIĆ:
TEŠKO JE BITI
HRVATSKI GRKOKATOLIK
Večernji list, 3. 09. 2015.


REPORTAŽA O HRVATSKIM GRKOKATOLICIMA
Slobodna Dalmacija, 21. 04. 2009.

VIDEO: NIKOLA KEKIĆ -
GRKOKATOLIČKA CRKVA U ZAGREBU


VIDEO: GOSPODNJA BAŠTINA - FILM O
GRKOKATOLICIMA 

 


VIDEO: GRKOKATOLICI U DALMACIJI

VIDEO: TV4 RIJEKE:
GRKOKATOLICI I ISTOČNI OBREDI
PODĐAKON LIVIO MARIJAN


SESTRE BAZILIJANKE

SESTRE BAZILIJANKE

 RED SV. BAZILIJA VELIKOGA

Red sestara Bazilijanki počinje u Kapadociji (Mala Azija) i vezan je uz obitelj sv. Bazilija i sestre mu sv. Makrine. Vremenski je to IV. stoljeće, kad je Crkva dobila slobodu. Progon kršćana službeno je prestao. Trebalo je srediti ustrojstvo, hijerarhiju, iskristalizirati vjeru. Upravo su se u IV stoljeću formirale vjerske dogme o Presvetom Trojstvu, Kristu Bogočovjeku, o Presvetoj Bogorodici. Prva zajednica sestara bazilijanki započela je u rodnoj kući sv. Bazilija u Anesiji Pontu nad rijekom Iris, između godine 352. i 356. U to doba Bazilije se nalazi na studiju u Ateni, a njegova majka Emilija i sestra Makrina postavljaju sebi za uzor život prvih kršćana, koji su tvorili zajednicu jednakopravnih pred Gospodinom. Bijahu oni jedno srce i jedna duša.

Toj prvoj redovničkoj zajednici Bazilije piše Pravila o životu i služenju Bogu u redovničkoj, Bogu posvećenoj zajednici. Do danas su sačuvana kraća pravila koja imaju 313 pitanja i odgovora. Opširna pravila imaju samo 55 pitanja i odgovora s nešto dužim tekstom.

Redovnička Pravila sv. Bazilija uskoro su bila poznata ne samo na Istoku, nego i na Zapadu. Tako sv. Benedikt u VI. stoljeću temelji svoja Pravila na Pravilima sv. Bazilija. Bazilijeva redovnička Pravila papa Liberije potvrđuje 363. godine, papa Damaz 373., Lav I. Veliki 456. godine.

Danas je Red sv. Bazilija Velikoga:

Papinskoga prava, kontemplativno-aktivni red i u njemu se polažu svečani zavjeti. Dekretom Svete Stolice od 1. lipnja 1951. godine centraliziran je pod jednom generalnom upravom u Rimu. Sastoji se od: provincija, viceprovincija, delegatura, misija i kontemplativnih samostana. Istočnog (bizantskog) je obreda i u krilu je katoličke Crkve. Internacionalni je red s redovničkim zajednicama na svim kontinentima, s oko 830 redovnica.

BAZILIJANKE U HRVATSKOJ

Križevački biskup Julije Drohobeczky je poslao nekoliko djevojaka ukrajinske i hrvatske narodnosti, a istočnog obreda, u Ukrajinu kod sestara Bazilijanki na školovanje i novicijat. Po završetku škoIovanja, s još nekoliko sestara iz Ukrajine, 1915. godine dolaze prve sestre vasilijanke u Hrvatsku sa sjedištem u Križevcima. Zgrada bivšeg biskupskog konvikta “Julianeum” postala je prvi sestarski samostan u Hrvatskoj .

Godina 1920. donosi veliku novost u vezi daljnjeg života ove redovničke grkokatoličke zajednice sestara Bazilijanki. Te godine biskup Dionizije Njaradi donosi odluku i u Križevcima ostavlja sestre vasilijanke hrvatske narodnosti, a sestre ukrajinsko-rusinske narodnosti šalje u Šid i smješta ih u biskupski dvor te otvara Dom za djecu siromašnu i bez roditelja. Ovo su bili počeci razvitka sestara koje su se kasnije razvile u dvije zasebne skupine i to: Ukrajinsku provinciju sestara sa sjedištem u Osijeku pod nazivom Sestre vasilijanke (po osnivaču reda koji se na ukrajinskom jeziku naziva sv. Bazilije Veliki) i Hrvatsku viceprovinciju sa sjedištem u Križevcima, a koja nosi osnivački naziv Sestre bazilijanke (po istom osnivaču reda, ali na hrvatskom jeziku se naziva sv. Bazilije Veliki). Jedne i druge sestre imaju zajedničku Generalnu poglavaricu sa sjedištem u Rimu, kao i ista redovnička Pravila i Konstitucije.

Hrvatska viceprovincija sv. Bazilija i sv. Makrine, sa sjedištem u Križevcima. Djelujemo u križevačkoj biskupiji, koja je sufragan zagrebačkoj Metropoliji.

Djelatnost sestara Bazilijanki

U duhu karizme svojih utemeljitelja, sv. Bazilija i sv. Makrine, od samog početka svoga postojanja, sestre su se bavile odgojno-obrazovnom djelatnošću, zatim rade u bolnicama, bave se ručnim radom i šivanjem crkvenog ruha. S nastankom nezavisne Hrvatske otvorena je mogućnost daljnjem radu s djecom i mladima. U Osijeku sestre su 1993. otvorile Dječji vrtić Božje providnosti. Jedna od najvažnijih djelatnosti sestara je pastoralni rad i misijska djelatnost u širenju Radosne vijesti - evangelizacija.

Da bi redovnica mogla svoj duhovni život živjeti u punini, izvor snage crpi iz sv. sakramenata. Svakodnevno sudjelovanje na euharistijskoj gozbi, primanje sv. pričesti, česta mogućnost pristupanja sakramentu pomirenja, moljenje časoslova: Večernje, Jutarnje - sve su to rijetke milosti i velikim privilegijem svake sestre bazilijanke. Kao što svakodnevno krijepimo svoje tijelo da bismo mogli živjeti i raditi, daleko više svakodnevno čitanje i razmatranje Evanđelja, moljenje krunice, česti pohodi Presvetom Otajstvu, mjesečne duhovne obnove, jedanput godišnje duhovne vježbe i mnogobrojne privatne molitve obogaćuju i oplemenjuju dušu i daju joj snage u izvršavanju redovničkih dužnosti u izgrađivanju Kraljevstva Božjega i to ne smo riječju već i svojim životom.

SAMOSTAN BAZILJANKI U SOŠICAMA

SAMOSTAN SESTARA BAZILIJANKI U SOŠICAMA

(O 70. GODIŠNJICI SAMOSTANA) 

 

Nikola Kekić

TEKST: klikni na sliku

 


PROSLAVA 100. OBLJETNICE SESTARA BAZILIJANKI U HRVATSKOJ

TEKST: klikni na sliku


MONOGRAFIJA:
100. OBLJETNICA DOLASKA SESTARA SVETOG BAZILIJA VELIKOG U HRVATSKU

PRIKAZ: klikni na sliku 

TRAŽILICA
NAJAVE