SVETAC DANA - MJESECOSLOV

CRKVENA GODINA
BIZANTSKOG OBREDA

 

MJESECOSLOV
ZA SRPANJ

1. Kuzma i Damjan,
     dobrotovori
2. NED. 4. PO DUH.,
     glas 3.
3. Hijacint, mč.
4. Andrija Kretski, ndb.
     Marta, č. m.
5. Atanazij s Atosa,
      časni otac
6. Sisoj Vel., č.o.
7. Toma i Akacij, č.o.
8. Prokopij, velmč.
9. NED. 5. PO DUH.,
      
glas 4.
10. Nikopoljski muč.
        Antun Peč., č. o.
11. Eufemija, velemč.;
       Olga, kneginja
12. Proklo i Hilarij, mč.
        Mihael, č. o.

13. Zbor ark. Gabrijela
        Stjepan Sabait
14. Akila, apostol
15. Kerik i Julita, mč.
       Knez Vladimir Vel.
16. NED. 6. PO DUH.
       Atenogen
17. Marina, velemč.
18. Hijacint i Emilijan,
       muč.

19. Makrina, č. m.; Dio
20. Ilija, prorok
21. Ezekijel, prorok
22. Marija Magdalena; 
        Foka, mč.
23. NED. 7. PO DUH
        glas, 6.; Trofim,
        Teofil i dr., mč.
         Apolinar, bk. muč.
24. Kristina, velemč.
         Boris i Gleb, mč.
25. Ana, majka presvete
         Bogorodice
26. Paraskeva Rim.
        č. m. muč.
27. Pantelejmon, v.mč.
        Sv. Sedmočislenici
28. Prohor, Nikanor,
        Timon
i Parmen,
        apostoli

29. Kalinik, mč.
30. NED. 8. PO DUH.,
        Sila, Silvan i dr, mč.
31. Eudokim pravedni


SV. ĆIRIL I METOD -

video (Laudato TV)

- klikni na sliku -


PAPA FRANJO: “U ISTOČNIM CRKVAMA SAČUVALI SU IZVORNU LITURGIJU KOJA JE UISTINU LIJEPA”

 Za Apostolskog pohoda Rio de Janieru prigodom 28. svjetskog dana mladih 2013. godine,m na press konferenciji u zrakoplovnom lijetu na povratku u Rim, u nedjelju 28. lipnja 2013., papa Franjo je o istočnim liturgijama rekao:

“U istočnim Crkvama sačuvali su izvornu liturgiju koja je uistinu lijepa. Mi (na zapadu) smo dijelom izgubili taj osjećaj klanjanja. Oni su to sačuvali. Oni slave Boga, klanjaju mu se, pjevaju, bez obzira na vrijeme trajanja. Bog je u središtu, i želio bih kazati kad me ovo pitate, da je to uistinu bogatstvo. Jednom, govoreći o zapadnoj Crkvi i zapadnoj Europi, osobito u starija vremena, rekli su mi: ‘Lux ex oriente, ex occidente luxus’ (Sa istoka svjetlost, sa zapada luksuz). Potrošaštvo i komoditet učinili su toliku štetu. Umjesto toga, oni čuvaju ovu Božju ljepotu u središtu, kao referencijalnu i središnju točku... Potrebna nam je ta obnova, ovaj svježi zrak s Istoka, ovo svjetlo s  Istoka. Ivan Pavao II. je o tome pisao u svom pismu ‘Svjetlo Istoka’. Međutim, mnogo puta zbog ‘luksuza’ zapada taj nam se horizont izgubi.”

Izvor: http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2013/july/documents/papa-francesco_20130728_gmg-conferenza-stampa.html


EPARHIJSKI VJESNIK
2016.


GRKOKATOLICI -
KATOLICI BIZANTSKOG
OBREDA


BIZANTSKI OBRED -
POVIJEST I OSOBINE


ISUSOVA MOLITVA
(Molitva srca)


DEKRET O ISTOČNIM
KATOLIČKIM CRKVAMA
II. VATIKANSKOG SABORA

 


RAZGOVOR S VLADIKOM
NIKOLOM KEKIĆEM:
TKO
 SU GRKOKATOLICI?

Veritas, br. 1. 2010. 


DON ŽIVKO KUSTIĆ:
TEŠKO JE BITI
HRVATSKI GRKOKATOLIK
Večernji list, 3. 09. 2015.


REPORTAŽA O HRVATSKIM GRKOKATOLICIMA
Slobodna Dalmacija, 21. 04. 2009.

VIDEO: NIKOLA KEKIĆ -
GRKOKATOLIČKA CRKVA U ZAGREBU


VIDEO: GOSPODNJA BAŠTINA - FILM O
GRKOKATOLICIMA 

 


VIDEO: GRKOKATOLICI U DALMACIJI

VIDEO: TV4 RIJEKE:
GRKOKATOLICI I ISTOČNI OBREDI
PODĐAKON LIVIO MARIJAN


SESTRE BAZILIJANKE

 

GRKOKATOLIČKA KATEDRALA

PRESVETE TROJICE

I BISKUPSKA REZIDENCIJA U KRIŽEVCIMA

Grkokatolička katedrala Presvete Trojice i biskupska rezidencija u Križevcima nastali su na temeljima augustinskog, a kasnije franjevačkog samostana. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pia VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. postepeno prilagođava potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije. Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja 1895.-1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bolléa koji je preuredio i zagrebačku katedralu te grkokatoličku konkatedralu sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu. Cijeli je kompleks visoke spomeničke vrijednosti po svom povijesnom trajanju i preslojavanju stilova te uređenju interijera crkve kao zajedničkog umjetničkog djela graditelja, slikara i majstora umjetničkog obrta. Biskupska rezidencija čuva vrlo vrijednu biblioteku u kojoj su pronađene i inkunabule

 

1. Katedrala Presvete Trojice

Katedrala Presvete Trojice jednobrodna je crkva s tlorisom u obliku križa. Duga je 38 metara, široka u lađi 8.5 m, a u križu 15.5 m. Crkva je visoka 15 m; a toranj 46 m.

Unutrašnjost Katedrale sva je urešena geometrijskim ukrasima, a pojedini dijelovi cvjetnim uresima. Svod je modar, posut zvijezdama. Pod je ukrašen keramičkim pločicama. Predvorje je odijeljeno od lađe središnjim dvokrilnim vratima te dvojima jednokrilnim vratima sa svake strane. U njemu u se nalaze dvije slike Josipa Bauera (1844.-1916.): lijevo prva Petrova propovljed i krštenje prvih kršćana na Duhove, a desno Izgon Adama i Eve iz raja. Nekada je u predvorju s lijeve strane stajala krstionica, a desno Božji grob.

 

Lađa

Lađa katedrale podijeljena je u tri dijela. Iznad donjega dijela lađe je pjevalište (kor) koje počiva na četiri kamena stupa. Na dva srednja stupa s prednje strane ispod ograde pjevališta nalaze se dvije okrugle zidne slike najpoznatijih himnografa bizantskoga obreda: lijevo je Ivan Damašćanski, a desno Roman Slatkopojac. Iznad vratiju koja vode s pjevališta na terasu nalazi se vitraj s tekstom hvalospjeva Iže heruvimi. Na desnom zidu donje lađe iznad vratiju koja vode u rezidenciju nalazi se zidna slika Ivana Tišova (1870.-1928.) s prikazom Isusova mesijanskog ulaska u Jeruzalem iz 1896. godine. Na lijevom zidu ispod pjevališta pričvršćena je ploča s groba biskupa Božičkovića, prenesena iz Gornjeg Tkalca 1985. godine, a na desnom zidu je ploča s imenima osoba pokopanih u katedrali: oci i braća augustinci i franjevci od 14. do 18. stoljeća, biskup dr. Silvestar Bubanović, arhiđakon dr. Gabre Latković, biskup dr. Konstantin Stanić, prepošt Marko Badovinac, kanonik dr. Petar Stić, biskup Gabre Smičiklas, prepošt Janko Goleš, kanonik Konstantin Bukvić, te biskuip Julije Drohobecki i dr. Janko Šimrak. S desne strane nalazi se pokretni Božji grob koji se na Veliki petak postavlja u sredini crkve.

Srednji dio lađe odijeljen je od donjega dijela željeznom ogradom s četiri stajaće svjetiljke koje je izradio bravarski majstor Đuro Hammel iz Zagreba. Isti majstor izradio je i veliki luster (polijelej) u sredini crkve. Na njemu su slike dvanaest apostola i četiri evanđelista koje su na limu izradili Josip Bauer i njegova supruga Marija (1852.-1936.). Ispod lustera se nalazi  stolić (tetrapod), na kojem redovito stoji slika Ivana Tišova Silazak Svetoga Duha iz 1898. godine. Na lijevoj strani lađe je propovjedaonica s vrlo uspjelim likovima sv. Ivana Zlatoustoga, sv. Atanazija Velikoga i sv. apostola Pavla, djelo Josipa Bauera. Na zidu iznad propovjedaonice je zidna slika Tišova Isusov govor na gori. Srednji dio lađe niži je petnaestak centimetara od donjega i gornjega dijela (soleje).

Na soleji (prostor pred ikonostasom) križaju se uzdužna i poprečna lađa. U njoj se jedno drugome nasuprot nalaze dva sjedišta koja je izradio stolar Ivan Budicki, a slikama ukrasio  Josip Bauer. Na desnom, biskupskom sjedištu, naslikan je Isus Krist, a iznad sjedišta grb biskupa Julija Drohobeckoga. Lijevo sjedište ima sliku cara Konstantina Velikoga, koji je 313. godine dao kršćanima slobodu, a iznad nje grb Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. To je sjedište za vrijeme bogoslužja namijenjeno svjetovnom vladaru (ako je kršćanin). Oba sjedišta dao je obnoviti vladika Nikola Kekić. U sredini soleje, iza tetrapoda, nalazi se okruglo postolje ambon, s kojega se čitaju liturgijska čitanja i ektenije. Iza ambona, u sredini soleje, nalazi se grobnica križevačkih biskupa J. Drohobeckoga i J. Šimraka te posmrtni ostaci biskupa B. Božičkovića, preneseni iz Gornjega Tkalca 1985. godine, prigodom 200. obljetnice njegove smrti. Tu su i kosturi pronađeni prilikom popravka podišta. Ispred ikonostasa, u sredini soleje, visi mala svjetiljka - vječno svjetlo. Jednaka svjetiljka je i u donjem dijelu srednje lađe. Na svodu soleje su zidne slike Celestina Mate Medovića (1857.-1920.) s prikazom četiriju evanđelista. S obje strane soleje su pjevnice, a ispred njih dva stojeća svijećnjaka koje je izradio Đuro Hammel. Iznad pjevnica je po jedno pjevalište koje počiva na četiri bijela kamena stupa povezana s tri kružna luka. Na njima su i oltari te se nazivaju “kapelama”. Na desnom pjevalištu, nazvanom “biskupska kapela”, nalazi se intarzirani oltar iz 1770. godine s natpisom SIM: PARDON i kopijom slike Majke Božje Žirovicke, čiji se izvornik čuva u Rimu. Pretpostavlja se da je slika pripadala biskupu Božičkoviću i da je s oltarom prenesena iz Gornjeg Tkalca. Na oltaru su dva drvena svijećnjaka. Na lijevom koru je oltar sa slikom sv. Ane, Bogorodice i Isusa. Stropovi nad korovima su ukrašeni zidnim slikama Marka Peroša i Tonija Sitzera.

Ikonostas

Slikopis ikonostasa ne drži se tradicije bizantskih ikonopisa, već je izveden u formalno-stilskom izrazu realizma zapadnog slikarstva s kraja 19. stoljeća.

Ikonostas je izradio stolar Albert Zorinić, a drvorezbarske radove Lubinski i Lowy. Sadrži slike:

Prvi red (s lijeva na desno): sv. Nikola, biskup i čudotvorac, na sjevernim đakonskim vratima Arkanđeo Gabriel, Presveta Bogorodica s djetetom Isusom, na svetim (carskim) vratima Navještenje Marijino, zatim Krist Svevladar, na južnim đakonskim vratima Arkanđeo Mihael te na kraju sv. Ivan Krstitelj - sve radovi Ivana Tišova.

Drugi red: Rođenje Isusovo I. Tišova, Bogojavljenje (Krštenje Isusovo), Posljednja večera i Uskrsnuće Isusovo slikara Bele Ćikoša-Sesije (1864.-1931.), Uzašašće Isusovo na nebo slikara Celestina Medovića. Sa svake strane nalaze se po dva proroka: lijevo Mojsije i David, desno Ezekiel i Aron slikara Ferde Kovačevića (1870.-l927.).

Treći red: u sredini Silazak Svetoga Duha, lijevo sv. Andrija i sv. Jakov, brat Gospodnji, sv. Petar i sv. Pavao, a desno sv. Ivan Evanđelist i sv. Matej, sv. Bartomej i sv. Fllip, sve radovi C. Medovića.

Četvrti red: u sredini je slika Presvete Trojice od Tišova, a sa svake strane su po dva apostola: lijevo sv. Toma i sv. Tadej, a desno sv. Jakov Alfejev i sv. Šimun te po tri proroka: lijevo Izaija, Jeremija i Habakuk, a desno Malahija, Mihej i Daniel. Apostole je naslikao C. Medović, a proroke F. Kovačević.

Peti red: u sredini Isus na križu, lijevo Majka Isusova i desno sv. Ivan apostol, slike B. Čikoša-Sesije, a ispod su slike prorokâ Zaharije i sv. Ivana Krstitelja, rad F. Kovačevića. Iznad središnjih, carskih vrata nalazi se rezbareni grb biskupa Drohobeckoga. Ikonostas je dao obnoviti vladika Nikola Kekić.

Stari barokni ikonostas iz katedrale darovan je grkokatoličkoj crkvi Presvete Trojice u Dišniku, odakle je 1964. godine prenesen u župnu crkvu sv. Jurja u Stojdragi, gdje se i danas nalazi.

Svetište

U sredini svetišta nalazi se mramorni sveti stol ili oltar. Na sredini svetoga stola je rezbareno svetohranište (kivot) u obliku crkve s tornjem, koje je izradio Vilim Pichler, a sa svake strane su po tri rezbarena drvena svijećnjaka. Iznad njega je rezbareni baldahin (nebo ili nebnica) koji stoji na četiri drvena stupa. Izradio ga je I. Budicki. Minijature na ophodnom križu i na šest ripida koje stoje iza svetoga stola izradili su Josip i Marija Bauer. Na desnom zidu iznad vratiju koja vode u sakristiju nalazi se zidna slika s prikazom Veronikina rupca, a iznad nje zidna slika Posljednje večere B. Čikoša-Sesije. U liku apostola sv. Ivana prepoznaje se lik biskupa Drohobeckoga. Na luku ispred apside nalazi se zidna slika Kalvarija istoga umjetnika, a na sjevernom zidu svetišta su zidne slike Abelova smrt i Abrahamova žrtva C. Medovića. U sredini apside bila je zidna slika sv. Ćirila i Metoda I. Tišova, dok je ispod Kalvarije na desnoj strani zidna slika Isus u Getsemanskom vrtu, a lijevo Skidanje s križa B. Čikoša-Sesije. Te su slike jako oštećene i gotovo uništene vlagom. U apsidi su četiri prozora-vitraja s likovima sv. Jakova apostola, biskupa jeruzalemskoga, sv. Bazilija Velikoga, nadbiskupa cezarejskoga, sv. Grgura Velikoga (Dvojeslova), pape rimskoga, te sv. Ivana Zlatoustoga, nadbskupa carigradskoga, koji su sastavljači liturgijâ bizantskoga obreda. Izrađeni su u Innsbrucku. Oltar i baldahin dao je obnoviti vladika Nikola Kekić. 

Toranj, pročelje i sakristija

Stari barokni toranj obnovio je Herman Bollé u neogotičkom stilu. U tornju se nalazi sat s natpisom “STV. 449 I POGAČNIK GORNJE KRANJSKO PODNART 1897.” U zvoniku vise četiri zvona:

Veliko zvono potječe iz stare franjevačke crkve. Izliveno je 1754. godine; a preliveno 1852. godine, u ljevaonici Henrika Degena u Zagrebu. Posvećeno je sv. Baziliju Velikom i sv. Ivanu Zlatoustom.

Srednje zvono preneseno je iz spomen-crkve Blagovijesti u Pribiću. Izliveno je u Bečkom Novom Mestu 1912. godine, u ljevaonici Maxa Samasa (No. 3928) i nosi starocrkvenoslavenski natpis: “Ja Ivan: glas onoga koji viče u pustinji Pokajte se!” 

Malo zvono nabavio je Andrija Segedi i nosi broj 113-1918., a najmanje zvono izliveno je u Zagrebu 1749. godine te nosi natpis. “Sv. Nikola, moli za nas!”

Pročelje: Za vrijeme obnove 1895. godine katedrala je produžena za lođu s tri luka koje drže četiri kamena i tri crvena mramorna stupa. Gornji dio pročelja ukrašen je mozaikom s prikazom Presvete Trojice kojega je izradila tvrtka Albert Neuhauser iz Innsbrucka prema nacrtima dr. Felle. Na vrhu je bio križ koji se tijekom vremena srušio.

Sakristija  se nalazi desno od svetišta, a sačuvala je barokni stil iz franjevačkog razdoblja. U njoj se nalazi oltar s prijestolnim križem, iza kojega je slika Raspeća Isusova, ormari, a na zidu plaštanica u drvenom okviru. Plaštanica je rad I. Tišova (ulje na svili).

2. Biskupska rezidencija

U sadašnjoj zgradi, uz katedralu, biskupska rezidencija smještena je 1801. Kako katedrala, tako i biskupski dvor čuva povijesne i kulturne dragocjenosti.

 

Muzej

Na I. katu nalazi se mali povijesni muzej. Osnovao ga je biskup dr. Janko Šimrak 1942. godine. U njemu je izloženo liturgijsko posuđe, knjige i odjeća, ikone te predmeti iz ostavštine pojedinih biskupa. Tu su i portreti: biskupa Drohobeckoga, slikara Jose Bužana (1873.-1936.), kanonika Dimitrija Nagya slikara M. Butovyča, kanonika Đure Šoosa slikara M. Vrabelja te cara Josipa II. i carice Marije Terezije. Posebno se ističu venecijanski kalež iz 17. stoljeća, kalež s medaljonima od emajla, kojega je u Augsburgu 1753. godine izradio  Franz Thadeus Lang (1693.-1773.), darohranilnica u obliku ormarića izrađena u Beću 1872. godine, litijnik ili petohljebnica te evanđelistar ukrašen medaljonima iz 1796.

Konzistorijalna dvorana

Dvoranu je uredio biskup Ilija Hranilovć, čiji grb nalazimo na bogato ukrašenom stropu i kaminu. Na stropu je i grb Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U dvorani je stilsko pokućstvo, a na zidovima su veliki portreti križevačkih biskupa: Bazilija Božičkovića (1777.-1785.), Jozafata Bastašića (1787.-1793.), Silvestra Bubanovića (1794.-1810.), Kostantina Stanića (1814.-1830.), Gabrijela Smičiklasa (1834.-1856.), Đure Smičiklasa (1857.-1881.) i Ilije Hranilovića (1883.-1889.) koji su izrađeni za vrijeme vladike Drohobeckoga. Nadalje, tu su portreti biskupa Julija Drohobeckoga (1891.-1920.), prema  izvorniku J. Bužana koji se nalazi u muzeju, zatim Dionizija Njaradija (1920.-1940.) M. Butovyča, Janka Šimraka (1942.-1946.), djela slikara Slavka Tomerlina, zatim Gabrijela Bukatka (1952.-1981.), Slavomira Miklovša (1983.-2011.) i Nikole Kekića (od 2009.), slikara Smiljana Popovića. Tu su i slike Raspeća Isusova, sv. Jozafata, Roberta kardinala Belarmina, pape Pio VI. i pape Klementa XIV. U dvije sobe na prvome katu rezidencije smještene su radna i spavaća soba biskupa Šimraka. Portrete biskupa, zatim tri prostorije muzeja, konzistorijalnu dvoranu i spavaću sobu dao je urediti vladika Nikola Kekić. 

Arhiv

U rezidenciji se nalazi i eparhijski arhiv. Sadrži dokumente Ordinarijata i spise iz pojedinih župa, od 1611. godine do danas. Dokumenti su složeni po cijeloj svojoj širini in folio i mogu se listati poput knjige.

Literatura: Predović Milko, Stolna crkva Presvetog Trojstva ili grkokatolička (žumberačka) katedrala u Križevcima, u: Žumberački kalendar, Zagreb 1966., str. 268 -  317.

Petranović Spiridion, Stolna crkva s biskupskim dvorom u Križevcima, u: Spomenica kalendar grkokatolika Križevačke biskupije, Zagreb 1932., str. 228 - 232.

Ivanišević Goran, Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija  u Križevcima, Zagreb 2002.

 

+ Više slika katedrale +