Križevačka eparhija je biskupija Katoličke Crkve koja okuplja katolike bizantsko-slavenskog obreda na području Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije. Naziva se i “Grkokatolička Crkva” i spada u jednu od 22 Istočnih katoličkih Crkava koje su u punom zajedništvu s Rimskom Crkvom i njezinim poglavarom Papom, a koje su vlastitoga prava (sui iuris) te se u bogoslužju služe jednim od istočnih obreda. Križevačka eparhija služi se bizantskim obredom, tj. obredom grčke ili carigradske tradicije kojega su Slavenima u 9 st. prenijela sveta braća Ćiril i Metod, prevevši ga na staro-crkvenoslavenski jezik. Naziva se stoga i bizantsko-slavenskim obredom. U Križevačkoj eparhiji bizantski se obred služi na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

Sjedište eparhije je u Križevcima, gdje je stolna crkva Presvete Trojice i biskupska rezidencija. Biskup stoluje u Zagrebu, gdje se nalaze i središnje ustanove Eparhije: ordinarijat, sjemenište i konkatedrala sv. Ćirila i Metoda. Od 2009. godine Eparhijom upravlja biskup (vladika) Nikola Kekić (rođ. 1943.).

Biskupija obuhvaća područje triju država: Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije, na 128.064 km2 površine, s ukupno 21.300 vjernika u 41 župi,  koje su okupljene u tri biskupska vikarijata: žumberački, slavonsko-srijemi i bosansko-hercegovački. Četvrti vikarijat - dalmatinski - se obnavlja.

Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj organizirali su kršćani bizantsko-slavenskog obreda koji su u 16. i 17. stoljeću prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve Hrvatske. Ušavši u zajedništvo Katoličke Crkve, prvi grkokatolički biskup Simeon Vratanja imao je sjedište u  Manastiru sv. Mihaela Arkanđela u Marči te se stoga eparhija nazivala “marčanskom”. Godine 1777., umjesto Marčanske, ustanovljena je Križevačka eparhija sa sjedištem u Križevcima. U početku je Križevačka eparhija bila u sastavu Ostrogonske metropolije (Mađarska), a zatim je 1852. ušla u sastav novoosnovane Zagrebačke metropolije. Eparhija obuhvaća vjernike triju narodnosti: Hrvate (od 1611. godine), Rusine (od 18. st.) te Ukrajince (od 19. st.). Do 2001. godine jurisdikcija Križevačke eparhije obuhvaćala je sve katolike bizantskog obreda na području bivše države Jugoslavije. Te je godine ustanovljen apostolski egzarhat za grkokatolike u Makedoniji, a 2003. za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori. Od godine 1966. sjedište se biskupije nalazi u Zagrebu, gdje je i Grkokatoličko sjemenište, ustanovljeno još u 17. st. Uz sjemenište se nalazi konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda. 

Od 2009. godine ordinarij Eparhije je biskup (vladika) Nikola Kekić (rođ. 1943. u Starom Gradu, Žumberak). Redoviti je i ravnopravani član Hrvatske biskupske konferencije.

U Križevačkoj eparhiji već stotinjak godina djeluju i redovnice sv. Bazilija Velikoga (bazilijanke) okupljene u dvije vice-provincije, sa samostanima i kućama u Križevcima, Zagrebu, Sošicama, Osijeku, Banja Luci i drugim mjestima.