SVETAC DANA - MJESECOSLOV

CRKVENA GODINA
BIZANTSKOG OBREDA

 

MJESECOSLOV
ZA SRPANJ

1. Kuzma i Damjan,
     dobrotovori
2. NED. 4. PO DUH.,
     glas 3.
3. Hijacint, mč.
4. Andrija Kretski, ndb.
     Marta, č. m.
5. Atanazij s Atosa,
      časni otac
6. Sisoj Vel., č.o.
7. Toma i Akacij, č.o.
8. Prokopij, velmč.
9. NED. 5. PO DUH.,
      
glas 4.
10. Nikopoljski muč.
        Antun Peč., č. o.
11. Eufemija, velemč.;
       Olga, kneginja
12. Proklo i Hilarij, mč.
        Mihael, č. o.

13. Zbor ark. Gabrijela
        Stjepan Sabait
14. Akila, apostol
15. Kerik i Julita, mč.
       Knez Vladimir Vel.
16. NED. 6. PO DUH.
       Atenogen
17. Marina, velemč.
18. Hijacint i Emilijan,
       muč.

19. Makrina, č. m.; Dio
20. Ilija, prorok
21. Ezekijel, prorok
22. Marija Magdalena; 
        Foka, mč.
23. NED. 7. PO DUH
        glas, 6.; Trofim,
        Teofil i dr., mč.
         Apolinar, bk. muč.
24. Kristina, velemč.
         Boris i Gleb, mč.
25. Ana, majka presvete
         Bogorodice
26. Paraskeva Rim.
        č. m. muč.
27. Pantelejmon, v.mč.
        Sv. Sedmočislenici
28. Prohor, Nikanor,
        Timon
i Parmen,
        apostoli

29. Kalinik, mč.
30. NED. 8. PO DUH.,
        Sila, Silvan i dr, mč.
31. Eudokim pravedni


SV. ĆIRIL I METOD -

video (Laudato TV)

- klikni na sliku -


PAPA FRANJO: “U ISTOČNIM CRKVAMA SAČUVALI SU IZVORNU LITURGIJU KOJA JE UISTINU LIJEPA”

 Za Apostolskog pohoda Rio de Janieru prigodom 28. svjetskog dana mladih 2013. godine,m na press konferenciji u zrakoplovnom lijetu na povratku u Rim, u nedjelju 28. lipnja 2013., papa Franjo je o istočnim liturgijama rekao:

“U istočnim Crkvama sačuvali su izvornu liturgiju koja je uistinu lijepa. Mi (na zapadu) smo dijelom izgubili taj osjećaj klanjanja. Oni su to sačuvali. Oni slave Boga, klanjaju mu se, pjevaju, bez obzira na vrijeme trajanja. Bog je u središtu, i želio bih kazati kad me ovo pitate, da je to uistinu bogatstvo. Jednom, govoreći o zapadnoj Crkvi i zapadnoj Europi, osobito u starija vremena, rekli su mi: ‘Lux ex oriente, ex occidente luxus’ (Sa istoka svjetlost, sa zapada luksuz). Potrošaštvo i komoditet učinili su toliku štetu. Umjesto toga, oni čuvaju ovu Božju ljepotu u središtu, kao referencijalnu i središnju točku... Potrebna nam je ta obnova, ovaj svježi zrak s Istoka, ovo svjetlo s  Istoka. Ivan Pavao II. je o tome pisao u svom pismu ‘Svjetlo Istoka’. Međutim, mnogo puta zbog ‘luksuza’ zapada taj nam se horizont izgubi.”

Izvor: http://w2.vatican.va/content/francesco/en/speeches/2013/july/documents/papa-francesco_20130728_gmg-conferenza-stampa.html


EPARHIJSKI VJESNIK
2016.


GRKOKATOLICI -
KATOLICI BIZANTSKOG
OBREDA


BIZANTSKI OBRED -
POVIJEST I OSOBINE


ISUSOVA MOLITVA
(Molitva srca)


DEKRET O ISTOČNIM
KATOLIČKIM CRKVAMA
II. VATIKANSKOG SABORA

 


RAZGOVOR S VLADIKOM
NIKOLOM KEKIĆEM:
TKO
 SU GRKOKATOLICI?

Veritas, br. 1. 2010. 


DON ŽIVKO KUSTIĆ:
TEŠKO JE BITI
HRVATSKI GRKOKATOLIK
Večernji list, 3. 09. 2015.


REPORTAŽA O HRVATSKIM GRKOKATOLICIMA
Slobodna Dalmacija, 21. 04. 2009.

VIDEO: NIKOLA KEKIĆ -
GRKOKATOLIČKA CRKVA U ZAGREBU


VIDEO: GOSPODNJA BAŠTINA - FILM O
GRKOKATOLICIMA 

 


VIDEO: GRKOKATOLICI U DALMACIJI

VIDEO: TV4 RIJEKE:
GRKOKATOLICI I ISTOČNI OBREDI
PODĐAKON LIVIO MARIJAN


SESTRE BAZILIJANKE

 

KRIŽEVAČKA EPARHIJA

Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj organizirali su kršćani bizantsko-slavenskog obreda koji su u 16. i 17. stoljeću prebjegli pred Turcima u slobodne krajeve Hrvatske. Ušavši u zajedništvo Katoličke Crkve, prvi grkokatolički biskup Simeon Vratanja imao je sjedište u  Manastiru sv. Mihaela Arkanđela u Marči te se stoga eparhija nazivala “marčanskom”. Godine 1777., umjesto Marčanske, ustanovljena je Križevačka eparhija sa sjedištem u Križevcima. U početku je Križevačka eparhija bila u sastavu Ostrogonske metropolije (Mađarska), a zatim je 1852. ušla u sastav novoosnovane Zagrebačke metropolije. Eparhija obuhvaća vjernike triju narodnosti: Hrvate (od 1611. godine), Rusine (od 18. st.) te Ukrajince (od 19. st.). Do 2001. godine jurisdikcija Križevačke eparhije obuhvaćala je sve katolike bizantskog obreda na području bivše države Jugoslavije. Te je godine ustanovljen apostolski egzarhat za grkokatolike u Makedoniji, a 2003. za grkokatolike u Srbiji i Crnoj Gori. Od godine 1966. sjedište se biskupije nalazi u Zagrebu, gdje je i Grkokatoličko sjemenište, ustanovljeno još u 17. st. Uz sjemenište se nalazi konkatedralna crkva sv. Ćirila i Metoda.  Od 2009. godine ordinarij Eparhije je biskup (vladika) Nikola Kekić (rođ. 1943. u Starom Gradu, Žumberak). Redoviti je i ravnopravani član Hrvatske biskupske konferencije.

U Križevačkoj eparhiji već stotinjak godina djeluju i redovnice sv. Bazilija Velikoga (bazilijanke) okupljene u dvije vice-provincije, sa samostanima i kućama u Križevcima, Zagrebu, Sošicama, Osijeku, Banja Luci i drugim mjestima.

 

Zemljovid župa Križevačke eparhije