Na Križupoklonstvenu nedjelju,  20. ožujka 2022., u rimokatoličkoj župnoj crkvi Rođenja Marijina u Selinama kod Zadra, služena je grkokatolička liturgija sv. Bazilija Velikog na kojoj su se okupili izbjeglice iz Ukrajine i domaći župljani. U Selinama boravi pedesetak žena s djecom i mladima iz okolice Lavova koji su grkokatolici te je domaći župnik don Tomislav Končurat za njih organizirao liturgiju. Liturgiju su služili grkokatolički župnik Splita o. Zenjo Zastavni, đakon Livio Marijan i župnik Končurat, a pjevanje na ukrajinskom i hrvatskom predvodili su pjevači iz Zadra te sami Ukrajinci. Svi su mogli sudjelovati u liturgiji koja je bila projicirana na zidu u dvojezičnom stupcu. U homiliji je o. Zastavni rekao  Ukrajincima da oni sada na poseban način nose s Kristom križ, koji je uvijek znak ljubavi i pobjede dobra nad zlim i života nad smrću. Zahvalio se domaćim župljanima Selina na njihovoj dobroti, naglasivši da im je ove Korizme ukazan poseban blagoslov da

U nedjelju, 20. ožujka 2022., kad se u Grkokatoličkoj Crkvi slavi Križupoklonstvena nedjelja, u Đurđevcu, u rimokatoličkoj župnoj crkvi sv. Jurja, Liturgiju sv. Bazilija Velikoga služio je kancelar Križevačke eparhije o. Vladimir Simunović. Na liturgiji su se okupili brojni Ukrajinci koji sada kao izbjeglice borave u hotelu Picok u Đurđevcu, liturgijsko pjevanje su predvodili pjevači iz Križevaca. U homiliji je o. Vladimir potakao okupljene na ustrajnost u vjeri, ljubavi i nadi koji predstavljaju temeljne kreposti kršćanina, a snagu neka crpe iz Kristove ljubavi na križu koja je na koncu urodila uskrsnućem. Nakon liturgije okupljenima su se podijelili darovi i pomoć Caritasa Križevačke eparhije. 


 

U grkokatoličkoj župi sv. Jurja u Stojdragi u subotu 19. ožujka liturgijski je proslavljena Treća zadušna subota. Liturgijsko slavlje predvodio je žumberački biskupski vikar o. Daniel Vranešić u koncelebraciji susjednih  svećenika. Propovjedao je metlički i radatovički župnik o. Ivan Skalivskyi. U propovjedi je istaknuo važnost slavljenja zadušnih subota u tradiciji istočnih i orijentalnih Crkava. Kod vjernika latinske Crkve u korizmeno vrijeme naglasak se stavlja na muku i trpljenje, a kod istočnih se naglašava radost zbog pročišćenja duhovnog života. Dok se duhovno pripremamo i rastemo u iščekivanju blagdanja Kristova uskrsnuća na zadušne subote prisjećamo se svojih dragih preminulih

 
NA SVETKOVINU BLAGOVIJESTI PRESVETOJ BOGORODICI PAPA ĆE POSVETITI RUSIJU I UKRAJINU BEZGREŠNOM SRCU MARIJINU
 
VATIKAN (IKA) 18.03.2022. / 18:09

Papa Franjo pozvao je biskupe cijeloga svijeta i njihove svećenike da mu se pridruže u molitvi za mir te u posveti Rusije i Ukrajine Bezgrešnom Srcu Marijinu, potvrdio je ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni, odgovarajući na novinarska pitanja. Papa će Rusiju i Ukrajinu posvetiti Bezgrešnom Srcu Marijinu 25. ožujka, u bazilici Svetog Petra za vrijeme pokorničkog slavlja u 17 sati. Taj će čin istoga dana učiniti svi biskupi svijeta. Kardinal Konrad Krajewski, apostolski milostinjar, posvetu će učiniti u Fatimi, kao Papin izaslanik. Papa je još 13. ožujka na molitvi Anđeoskog pozdravljenja pozvao čitavu Crkvu na molitvu, kazavši kako poziva sve biskupijske i redovničke zajednice da povećaju vrijeme molitve za mir. Podsjećamo i kako je 23. veljače pozvao na dan molitve i posta za mir u Ukrajini na Pepelnicu, rekavši neka Kraljica mira sačuva svijet od ratnog ludila, prenio je Vatican News.


 

Sinaksar - svetootačako tumačenje i stihire Križupoklonstvene nedjelje

Neka se sva zemlja pokloni Križu, jer je kroz njega tebe spoznala kao Boga-Riječ.

Na treću nedjelju Velikoga posta svete Četrdesetnice, klanjamo se časnom i životvornom Križu.

Budući da četrdesetodnevnim postom se na neki način i mi sami raspinjemo i mrtvimo strasti, i sami kušamo gorčinu patnji, osjećamo depresivnost i znademo padati duhom. Zato se u crkvama iznosi znamen časnoga Križa, da se osnažimo i utvrdimo u vjeri, vršeći spomen Muke Gospodnje.

Naš se Bog dao za nas raspeti na križ i stoga nam priliči da mu ljubav uzvratimo ljubavlju. Promatrajući Kristovu muku, misleći na križ i na njegovu slavu, i naše su životne muke olakšane.

Ukrajinski grkokatolici koji su primorani napustiti svoju ratom poharanu domovinu, dolaze već pomalo i u Hrvatsku. U organizaciji Civilnoga stožera RH, županijskih stožera, Crvenog križa i Hrvatskog Caritasa smješteni su na više lokacija u Hrvatskoj gdje im se nastoji pružiti utočište i sve to im je potrebno, osobito onima koji nemaju gdje otići. Križevačka eparhija nastoji im biti blizu i pružiti im između ostaloga i duhovnu skrb. Tako je u nedjelju, 13. ožujka 2021., eparhijski kancelar o. Vladimir Simunović zajedno s jerođakonom Antonijom Pajićem pohodio izbjeglice koji su smješteni u hotelu ''Picok'' u Đurđevcu i služio za njih Moleben presvetoj Bogorodici. Molilo se za mir i zaštitu Bogorodice nad njihovom domovinom i očevima, braći i sinovima koji su morali ostati braniti Ukrajinu, kao i za sve koji

 
ZAGREB (IKA) 12.03.2022. / 17:23: Na drugu Zadušnu subotu, 12. ožujka, križevački biskup Milan Stipić predvodio je arhijerejsku liturgiju u konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem gradu. Vladika Stipić u propovijedi je naglasio kako je u vremenu Velikog posta u istočnoj Crkvi stavljen naglasak na to molitveno da se kroz pet zadušnih subota prisjeća preminulih roditelja, braće, sestara i drugih dragih osoba. Povezanost zemaljske i nebeske Crkve potiče nas da kroz molitvu, post i činjenje dobrih djela svoje duše pripremamo na blagdan Kristova uskrsnuća, poručio je križevački vladika. Liturgiju je predvodio u koncelebraciji sa zagrebačkim grkokatoličkim župnikom i biskupskim vikarom Danielom Vranešićem, križevačkim katedralnim župnikom Mihaelom Simunovićem i stojdraškim župnikom Milanom Vranešićem.
 
Ozdravljenje uzetoga (Mt 9, 1–8; Lk 5, 17–26)
 
U ono vrijeme Isus opet uđe u Kafarnaum, pročulo se da je u kući. I skupiše se mnogi te više nije bilo mjesta ni pred vratima. On im navješćivaše Riječ. I dođu noseći k njemu uzetoga. Nosila ga četvorica. Budući da ga zbog mnoštva nisu mogli unijeti k njemu, otkriju krov nad mjestom gdje bijaše Isus. Načinivši otvor, spuste postelju na kojoj je uzeti ležao. Vidjevši njihovu vjeru, kaže Isus uzetome: »Sinko! Otpuštaju ti se grijesi.« Sjedjeli su ondje neki pismoznanci koji počeše mudrovati u sebi: »Što to ovaj govori? Huli! Ta tko može grijehe otpuštati doli Bog jedini?« Isus duhom odmah proniknu da tako mudruju u sebi, pa će im: »Što to mudrujete u sebi? Ta što je lakše? Reći uzetomu: ‘Otpuštaju ti se grijesi’ ili reći: ‘Ustani, uzmi svoju postelju i hodi’? Ali da znate: vlastan je Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe!« I reče uzetomu: »Tebi zapovijedam, ustani, uzmi postelju i pođi kući!« I on usta, uze odmah postelju i iziđe na očigled svima. Svi su zaneseni slavili Boga govoreći: »Takvo što nikad još ne vidjesmo!«
 
KONDAK, gl. 4.: Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo. Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence.

Braćo, prijeko nam je potrebno moliti se, ali ne tako da iz naših usta izlazi mnoštvo svetih riječi i glasova. Doista, dužni smo kroz čitav život slaviti i zazivati milosrdnog Boga i to iskrenim riječima i dobrim djelima. Nemojte misliti kao da Gospod Bog čeka na vas da sami sebe preporučite. On znade što je svakom od vas potrebno iako Ga ne molite. Uho Božje ne treba čuti riječi da odgonetne vaše misli. On je kadar upoznati i vašu tajnu prošnju koja se krije samo u vašem srcu. Zar niste čuli kako je Mojsije jednom samo duboko uzdisao zazivajući Boga u pomoć te, iako ni glasa nije dao od sebe, ipak Gospod upita Mojsija: »Zašto zapomažeš prema meni?« (Izl 14, 15)…

Zato, braćo, misleći uvijek na Gospoda Boga, imajte u svom srcu Njegov strah i sjećajte se u svim molitvama svojih bližnjih. Mnogo možete i pomoći da uđu u kraljevstvo Božje. Držite se, dakle, čvrsto nade u dobrostivog Boga. Očekujte od Njega pomoć i budite sigurni

''Post je promjena čitavoga našega života, jer prava žrtva (smisao) posta nije suzdržavanje od mesa nego suzdržavanje od grijeha. Dakle, svatko tko ograničava post na uzdržavanje od hrane, taj zapravo ismijava i karikira post.  Ako postiš, pokaži mi to na djelima. Kojim djelima? Ako vidiš nekoga siromašnoga, iskaži mu milosrđe. Vidiš li neprijatelja, izmiri se s njime. Vidiš li prijatelja koji je postao uspješan, ne budi zavistan i ljubomoran. Vidiš li lijepu ženu, ne obaziraj se. Dakle, ne trebaju samo usta postiti, već i oči i noge i ruke i svi djelovi tijela također. Neka ruke poste, ostajući čiste od krađe i pohlepe. Nega noge poste, izbjegavajući puteve koji vode ka grijehu. Neka oči poste tako što neće pogled zaustavljati na tuđoj ljepoti i zamamnosti. Ne jedeš meso, zar ne? Ne bi trebao također ni proždirati zlo svojim očima. Neka ti i uši poste. Post slušanja sastoji se u tome da ne prihvaćaš lošega govora o drugima. Neka poste i usta od ružna i neprilična govora, jer opet velim, koja je korist ako s jedne strane izbjegavam piletinu i ribu, a s druge strane proždirem i meljem zubima i gutam svoga bližnjega? Onaj tko osuđuje i bogohuli isto čini kao da se najeo mesa brata svoga...“