''Vi te bogatstvo hrvatskoj zemlji i Katoličkoj Crkvi na ovim prostorima''

Fotogalerija

Videozapis: blob:https://hrti.hrt.hr/c4c13c72-da23-46c8-8c16-5fc0ddfee1fd   https://hrti.hrt.hr/live/tv  

U nedjelju, 10. listopada 2021., u Križevcima svečano je obilježena 120. obljetnica doseljenja Ukrajinaca u Hrvatsku. Slavlje je započelo zahvalnom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice na kojoj su se okupili brojni vjernici, među ostalima i veliki broj hodočasnika – grkokatoličkih Ukrajinaca iz svih krajeva Hrvatske, zatim mladi grkokatoličke župe sv. Barbare iz Beča, hodočasnici iz Slovenije i Ukrajine. Nazočili su veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj gospodin Vasyl Kyrylych, župan koprivničko-križevački Darko Koren, predstavnici grada Križevaca i Vlade RH te . Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga  služio je križevački vladika Milan Stipić uz susluženje vikarnog biskupa kijevsko-galičkoga iz Ukrajine mons. Stepana Susa, vikara za grkokatolike Austrije o. Yurija Kolasa te brojne svećenike Križevačke eparhije i Ukrajine. Liturgiju je pjevao kvintet crkve sv. Petra i Pavla iz Lavova i Zbor grkokatoličke katedrale Križevci pod ravnanjem Martina Pleša. Liturgiju, koja se služila na hrvatskom, ukrajinskom i staroslavenskom, prenosila je na svom prvom programu Hrvatska radio-televizija.

U svojoj homiliji vladika Milan Stipić, križevački biskup, osvrćući se na pročitani evanđeoski odlomak o uskrišenju sina udovice iz Naina, rekao je da Bog intervenira izvanrednim djelovanjem u redoviti tjek stvari kako bi pobudio vjeru i samilost u narodu. ''Ova udovica iz Naina slika je svih nas ljudi koji trpimo svoje boli gubitke i osobne i životne tragedije. Svi se  možemo naći u situaciji beznadnosti, tuge i izgubljenosti''. Vladika Milan se osvrnuo i na tri globalna pitanja koja su važna za vjernike današnjice i ljude uopće, a to su: obitelj i odgoj budućih naraštaja, dostojanstvo ljudskog života i pitanje ljudskog zdravlja odnosno pandemijsku krizu. ''Kršćanski pogled na svijet je kristocentričan, što znači da na

 
 
BJELOVAR (IKA) 09.10.2021. / 13:46

„Kanonsko pravo i Amoris laetitia: perspektive za pastoral braka i obitelji“ tema je XIV. međunarodnog simpozija crkvenih pravnika održanog 8. i 9. listopada u Bjelovaru u još uvijek u ograničavajućim okolnostima pandemije. Pod sponzorstvom Hrvatske biskupske konferencije, simpozij je organiziralo Hrvatsko kanonističko društvo u suorganizaciji Bjelovarsko-križevačke biskupije te Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Interdisciplinarnim pristupom te iščitavanjem posinodalne apostolske pobudnice Amoris laetitia iz perspektive kanonskog prava, a u živoj povezanosti s pastoralom, simpozij je dao doprinos upravo u Godini posvećenoj obitelji „Amoris laetitia“, koja je na poticaj pape Franje počela na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka 2021. godine. Stoga je osobito bilo značajno sudjelovanje ne samo crkvenih i civilnih pravnika na simpoziju, nego i stručnjaka iz drugih područja znanosti.

U subotu, 9. listopada 2021., u mjestu Bukovlje nadomak Slavonskom Brodu, u najstarijoj ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi u Hrvatskoj, vladika križevački Milan Stipić služio je arhijerejsku liturgiju povodom blagdana Pokrova presvete Bogorodice kojoj je tamošnja crkva posvećena. Uz vladiku Milana suslužili su župnik slavonsko-brodski o. Aleksandar Hmilj, župnik lipovljanski o. Nikola Stupjak, župnik mikluševački o. Roman Stupjak, studentski kapelan u Slavonskom Brodu don Robert Farkaš i đakon o. Livio Marijan. Crkva Pokrova presvete Bogorodice u Bukovlju sada je najstarija grkokatolička crkva koju su na teritoriju Hrvatske podigli doseljenici Ukrajinci još 1911. godine. Još ranije, 1908. osnovana je župa Sibinj koja je obuhvaćala područje oko Slavonskog Broda (od Nove Gradiške do Bukovlja) gdje su u novije vrijeme nastale tri župe: Gornji Andrijevci, Sibinj i Slavonski Brod. Tako je Bukovlje postalo filijalom župe Slavonski Brod. Prije crkve u Bukovlju postojala je stara crkva u Gornjim Andrijevcima koja je srušena 1950-tih godina pa je od tada crkva u Bukovlju najstarija. Za vrijeme uređenja grkokatoličke župne crkve i pastoralnog centra Uzvišenja sv. Križa u Slavonskom Brodu ova je crkvica ponovno poslužila za bogoslužna okupljanja. Na liturgiji koju je narod pjevao na starim ukrajinskim napjevima predvođen časnim sestrama bazilijankama, vladika Stipić je poručio vjernicima da budu

U nedjelju, 10. listopada 2021. u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, križevački biskup Milan Stipić služit će zahvalnu liturgiju povodom proslave 120. obljetnice doseljenja Ukrajinaca na područje Hrvatske. Na liturgiji, koju će na prvom programu prenositi Hrvatska radio-televizija, bit će nazočni predstavnici Republike Hrvatske i Republike Ukrajine, pjevači crkve sv. Petra i Pavla iz Lavova, koji će pjevati liturgiju, zatim vikar za grkokatolike Austrije o. Jurij Kolasa sa župnikom i mladima grkokatoličke župe sv. Barbare u Beču, svećenici i hodočasnici grkokatoličkih župa ukrajinske tradicije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osim zahvalne liturgije u križevačkoj katedrali, održavat će se i druge kulturne i društvene manifestacije u Zagrebu i drugim mjestima na kojima će se obilježiti obljetnica doseljenja.

Prvi Ukrajinci u većim skupnima naselili su se na ove prostore početkom 20. stoljeća,

FOTOGALERIJA:

U nedjelju, 3. listopada 2021. grkokatolička župa Pokrova presvete Bogorodice proslavila je po 185. put svoj crkveni god – naslovni blagdan župne crkve ili 'kirbaj'. Blagdan Marijina pokrova slavi se prema istočnoj tradiciji 1. listopada, no svečanija proslava ovoga blagdana već 51 godinu u župi Petrovci prenosi se na prvu nedjelju u listopadu.

Na uočnicu blagdana pjevano večernje služio je preč. Danijel Hranilović, ekonom Križevačke eparhije, a euharistijsko slavlje proslave Bogorodičina Pokrova predvodio je mitroforni protojerej doc. dr. sc. Taras Barščevski v.d. pročelnika Katedre Svetog pisma Novog Zavjeta KBF-a u Zagrebu uz koncelebraciju ekonoma Križevačke eparhije o. Danijela Hranilovića, srijemskih svećenika: dekana o. Romana Stupjaka, župnika u Mikluševcima i Berku, dekana o. Mihajla

Križevački vladika Milan Stipić u nedjelju, 3. listopada 2021., u pratnji kancelara o. Vladimira Simunovića, sudjelovao je na velikoj hodočasničkoj proslavi Bogorodice Klokočovske u slovačkom grkokatoličkom marijanskom svetištu Klokočovu koja se prvi put u povijesti održala kao blagdan Spomena čudotvorne ikone presvete Bogorodice Klokočovske, zaštitnice Zemplina (pokrajina istočne Slovačke koju su u povijesti uglavnom nastavali Rusini), a što je Kongregacija za Istočne Crkve u Rimu 20. studenoga 2020. godine potvrdila. Ikona presvete Bogorodice iz Klokočova je nedavno na putu u Rim boravila i u križevačkoj katedrali, a stajala je na papinoj misi kao marijanski lik u Rimu i na liturgiji po bizantskom obredu koju je papa Franjo predvodio u Prešovu na blagdan Uzvišenja sv. Križa 14. rujna ove godine. Svečana arhijerejska liturgija na kojoj se okupilo više stotina hodočasnika, održana je pred crkvom-svetištem u Klokočovu, a prvoslužitelj je bio metropolita Mađarske grkokatoličke Crkve nadbiskup Debrecena-Hajdudoroga mons. Fülöp Kocsis uz susluženje vladike Cyrila Vasila, nadbiskupa Košica, vladike Milana Stipića, biskupa križevačkoga iz Hrvatske i vladike Milana Chautura, umirovljenoga biskupa Košica. U propovijedi je vladika Milan Stipić rekao: ''Proučavajući povijest ove čudotvorne ikone, kao i burnu i nimalo laganu povijest grkokatolika u Slovačkoj, u Majci Božjoj, Bogorodici, vidimo zaštitnicu i pomoć bez koje danas, kao zajednica, ne bi postojali.

FOTOGALERIJA

FOTOGALERIJA

Na blagdan Pokrova presv. Bogorodice, 1. listopada, u Petrovcima kraj Vukovara obilježena je 30. obljetnica stradanja civila i branitelja u Domovinskom ratu. Toga dana iz pravca Starih Jankovaca u Petrovce je ušla postrojba JNA, a njezin ulazak popraćen je granatiranjem iste vojske po civilnim objektima i mještanima koji su prethodno pozvani izaći ispred svojih kuća. U tom granatiranju stradala je najmlađa petrovačka žrtva, petogodišnji Boris Vaselek. Selo je okupirano, a tih dana osim maloga Borisa stradalo je ili je pak mučki ubijeno još 14 civila. Od 15 stradalnika njih 14 bili su župljani grkokatoličke župe Pokrova presvete Bogorodice. U ratu su život izgubila i trojica hrvatskih branitelja rodom iz Petrovaca. Program obilježavanja obljetnice stradanja započeo je panahidom u župnoj crkvi koju je služio petrovački župnik i biskupski vikar o. Vladimir Sedlak, a nastavljen je polaganjem vijenaca, molitvom i prigodnim programom koji su pripravila djeca

 

U subotu, 2. listopada 2021., dalmatinski grkokatolici okupili su se u Kričkama kraj Drniša, kako bi svečano proslavili naslovni blagdan jedne od najstarijih grkokatoličkih župa u Dalmaciji – Pokrova (Plašt ili Zaštita) presvete Bogorodice kojem je posvećena župna crkva u Kričkama, a koji se svečano slavi svake prve subote u listopadu. Arhijerejsku liturgiju služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, zajedno s domaćim župnikom o. Janom Jakubovim te grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima i uz nazočnost brojnih otaca franjevaca sa Visovca i iz Drniša, časnih sestara te brojnih vjernika. Liturgiju je pjevao Zbor grkokatoličke katedrale iz Križevaca, a pjevanjem se uključila i klapa ''Drniš'' otpjevavši više marijanskih i drugih duhovnih pjesama. Uz domaće vjernike drniškoga kraja okupili su se i brojni hodočasnici iz Zadra, Splita, Šibenika, Jastrebarskog, Žumberka i Križevaca. Velebna grkokatolička crkva u Kričkama, sagrađena u klasicističkom stilu po nacrtu ing. Valentina Prisanija 1836. godine, rušena je i paljena i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu, sada se obnavlja i već je u fazi završnih radova. Vladika Milan Stipić na samom početku liturgije izmolio je molitve za očišćenje hrama od skrnavljenja i poškropio crkvu, dok će posveta završene crkve biti iduće godine. Na liturgiji je vladika Stipić dodijelio franjevcu provincije Presvetog Otkupitelja i župniku Gradca fra Ivanu Ćupiću počasni naslov arhimandrita s pravom nošenja križa (stavrofora) zbog njegove dugogodišnje pastoralne brige za

FOTOGALERIJA

S. Teodozija (Myroslava) Mostepaniuk, OSBM odžala je izlaganje na 6. Kongresu hrvatskih povjesničara u Rijeci u sekciji "Crkvena povijest". Sestra je prikazala djelovanje sestara bazilijanki (vasilijanki) na području današnje Bosne i Hercegovine u 20. st. Nakon kratkog osvrta na doseljavanje Ukrajinaca te uspostavljanje crkvene jurisdikcije za grkokatolike u BiH istaknula je boravak sestara u nekadašnjem studitskom samostanu u Kamenici (1927.-1932.) te se detaljnije osvrnula na bogati pastoralni rad sestara 1970.-1980.-ih godina. Naime, nakon poziva pojedinih župnika koji su prvi prepoznali potrebu za uključivanjem sestara u pastoral (o. Simeon Hromiš 1967., o. Ivan Barščevski 1973.), sestre kontinuirano katehiziraju u Bosni tijekom ljetnih mjeseci, polazeći iz Devetine i Prnjavora u okolne i udaljenije župe i filijale. Među vjeroučenicima sestara bili su mnogi budući svećenici i redovnice. Svojim požrtvovnim radom sestre su u suradnji sa svećenicima odgojile brojne generacije Ukrajinaca u BiH u ljubavi prema svome narodu, jeziku, istočnom obredu, ali također i u duhu suradnje i dijaloga s drugim kulturama. U raspravi bilo je postavljeno više pitanja o povijesti grkokatolika što pokazuje važnost ove teme za hrvatsku znanost te potrebu uključivanja novih istraživača. 6. Kongres hrvatskih povjesničara održava se od 29. rujna do 2. listopada 2021. na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu te Sveučilišta u Rijeci.