Ispis

 

 

JAVORIV (IKA) 18.10.2021. / 11:30

Od 14. do 17. listopada vicekancelar Križevačke eparhije o. Mladen Mikulić, provincijalna poglavarica sestara bazilijanki u Hrvatskoj s. Darija Fina te izaslanica generalne uprave za hrvatsku vice-provinciju s. Anastazija Pitka nazočili su svečanom obilježavanju 400. obljetnice samostana sestara bazilijanki u ukrajinskom Javorivu.

Slavlje je počelo zahvalnom Božanskom liturgijom koju je predvodio metropolit lavovski Igor Voznjak. U sklopu programa održane su međunarodna znanstvena konferencija, svečana akademija te razna kulturno-umjetnička događanja. U kulturnom programu svečano su izložene zastave svih zemalja gdje djeluju sestre bazilijanke, uključujući i Hrvatsku, te je izvedena pjesma na hrvatskom jeziku.

Samostan u Javorivu bilježi svoje postojanje od 1621. godine te jedan je od najstarijih u Ukrajini. Tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća sestre su se posebno istaknule odgojno-obrazovnom djelatnošću. Srednju školu sestara bazilijanki u Javorivu u razdoblju 1847.–1934. završilo je više od 4 tisuće učenica. Godine 1906. tamo je bila osnovana i prva ženska učiteljska škola, među 2 tisuće njezinih polaznica bile su i brojne djevojke iz Križevačke eparhije (Žumberka, Slavonije, Vojvodine) koje su u Ukrajinu na školovanje slali tadašnji križevački biskup Julije Drohobeczky i njegov nasljednik biskup dr. Dionizije Njaradi.

Početkom 20. stoljeća bazilijanke iz Javoriva osnovale su nove zajednice u današnjoj Poljskoj i SAD-u, a neke od njih bile su i među utemeljiteljicama zajednica bazilijanki u Hrvatskoj. Tako je s. Marija Dolžicka, koja je radila kao učiteljica u Javorivu, godine 1917. došla u Križevce, a od 1920. bila je zamjenica poglavarice i odgojiteljica u Šidu, dok je s. Vasilija Sivč (učenica, a kasnije i učiteljica Javorivske škole) godine 1949. postala poglavarica samostana u Osijeku, te nakon ujedinjenja Reda imenovana prvom provincijalnom poglavaricom Europske provincije sestara baziljanki sa sjedištem u Osijeku.

Sestre Reda svetog Bazilija Velikog kao katoličke redovnice istočnog obreda dale su ogroman doprinos odgoju i obrazovanju djece i mladih. Bile su među prvima koje su prepoznale obrazovanje djevojki kao goruću potrebu vremena. Njihov odgojno-obrazovni rad dotaknuo je i Križevačku eparhiju u kojoj su sestre nakon dolaska 1915. godine sve do kraja II. svjetskog rata vodile konvikt u Križevcima, sirotište u Šidu, internat za srednjoškolke u Osijeku, dječji vrtić u Mikluševcima, a u drugoj polovici 20. stoljeća aktivno su pastoralno djelovale u Vikarijatu Križevačke eparhije u BiH.