Vijest i slike: prigorski.hr

U subotu, 25. rujna 2021., održana je u Križevcima još jedna Likovna kolonija posvećena svetom Marku Križevčaninu. Likovna kolonija počela je okupljanjem slikara učesnika Kolonije, koju uz pomoć i domaćinstva Grkokatoličke eparhije organizira Križevački likovni krug. Ovogodišnja Kolonija okupila je 36 učesnika, 20 članova KLK i njihove goste iz Đurđevca, Zagreba, Delova, Ivanić Grada i ostalih gradova Hrvatske.

Nakon što su učesnici Kolonije prisustvovali liturgiji, o značenju Grkokatoličke katedrale, njenoj povijesti i umjetničkom blagu govorio je Zoran Homen, a u znak zahvalnosti za pomoć u organizaciji, Grkokatoličkoj eparhiji poklonili su svoje slike Katarina Sinjeri i Ana Budija.

FOTOGALERIJA:

POSLUŠAJTE EMISIJU NA OVOM LINKU: https://soundcloud.com/hrvatska-katolicka-mreza/od-krista-pozvani-250921?fbclid=IwAR02PaBbhhES-hH-AQBJDu-3kd-ujpHi5KCx7t_EDX7Aqji3gtmipxVZuVQ 

"Pozvani smo živjeti puninu svog kršćanskog poziva” ističe o. Mladen Mikulić član prvog monaškog Bratstva grčkog obreda na hrvatskom tlu. Odrastao je u tradiciji zapadnog obreda, a svoj put nasljedovanja Krista pronašao je u okrilju istočnog monaštva.

 / Svjetlana Đuran

Tko je monah? Iz čega proizlazi monaška duhovnost? Kako je zaživio monaški život u Grkokatoličkoj Crkvi na hrvatskome tlu? Po čemu je posebno monaštvo istočne tradicije i koji su stupnjevi monaštva? Kako je odrastajući u tradiciji rimskoga

U poruci pape Franje upućene bakama, djedovima i svim starijim osobama prigodom prvog svjetskog dana osoba treće životne dobi proslavljenog na četvrtu nedjelju mjeseca srpnja, više puta ponavlja se uvodni citat „Ja sam s vama u sve dane“ (usp. Mt 28,20). Papina poruka ističe blizinu Crkve osobama koje su na marginama suvremenog društva. Ohrabruje ih na njihovo poslanje molitve i svjedočenja u zajednici vjernika unatoč slabosti, bolesti, patnje i osamljenosti koju život u trećoj životnoj dobi nosi. Lik anđela/glasnika koji posjećuje stariju osobu, a ima oris ljudske osobe, kao i papina poruka kako je budućnost svijeta u savezu između mladih i starih, potakla je među grkokatoličkim svećenicima inicijativu posjeta svome umirovljenome biskupu mons. Nikoli Kekiću, koji od izbivanja pandemije umirovljeničke dane živi u sjeni sošičkog samostana sestara Bazilijanki, u mirnome Žumberku. S blagoslovom križevačkoga ordinarija vladike Milana Stipića, petnaestorici grkokatoličkih svećenika i đakona, zaređenima po molitvi i polaganju ruku biskupa Nikole Kekića,

Kako javlja agencija Vatican News (www.vaticannews.va), u četvrtak 23. rujna 2021., zvona svih armenskih katoličkih crkava diljem Libanona, Sirije i drugih zemalja svijeta, najavila su izbor novoga patrijarha Armenske katoličke Crkve, dosadašnjega nadbiskupa Rafaela Minassiana. Na poziv pape Franje, Sveti sinod Patrijarhata Cilicije katoličkih Armenaca sastao se u Rimu tijekom prošloga tjedna i izabrao dosadašnjega naslovnoga biskupa Cezareje Kapadocijske i ordinarija za armenske katolike istočne Europe nadbiskupa Rafaela Minassiana kao 21. katolikosa-patrijarha (sveopćeg poglavara). Novi je patrijarh uzeo ime Rafael Bedros XXI. Minassian, a naslijedio je pokojnog patrijarha Grgura Petra XX Ghabroyana koji je preminuo u svibnju ove godine. Novi patrijarh Rafael rođen je 24. studenoga 1946. u Beirutu, obrazovao se u patrijaršijskom sjemeništu u Bzommaru, Libanon i studirao filozofiju i teologiju na Papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu. Specijalizirao je psihologiju i pedagogiju na Papinskom salezijanskom sveučilištu. Zaređen je za svećenika 24. lipnja 1973., od 1973. do 1982. služio je kao župnik armenske katoličke katedrale u Beirutu i kasnije kao tajnik patrijarha Hovannesa Bedrosa XVIII. Kaspariana. Od 1984. do 1989. bio je zadužen za župni centar Sv. Križa u

Članak izašao u Glasniku Srca Isusova i Marijina, br. 9, rujan 2021.

Filmska industrija jedan je od najsnažnijih medija našega vremena, ako ne i najmoćnija kad ju sagledamo u širem kontekstu koji obuhvaća popularnost fimskih zvijezda i ikona čije izjave, način odijevanja i ponašanja utječe na milijune. Jedna izjava filmske ili glazbene ikone ima zasigurno veći i širi, pa i jači utjecaj na prosječnog čovjeka od bilo kakvih izjava i nastupa političara, crkvenih dostojanstvenika, akademika, pisaca. Izjava popularne pjevačice Madone: ''Uvijek sam znala  da je katolicizam potpuno seksistička, potisnuta religija zasnovana na grijehu i kazni'' ima veći utjecaj na percepciju katoličke Crkve i vjere u svijetu nego sve enciklike, poslanice, izjave i priopćenja iz crkvenih redova, koliko god one bile filozofski, teološki ili znanstveno utemeljene. Velika većina katolika i kršćana uopće, osobito djece i mladih, koji ''vise'' na društvenim mrežama i pred ekranima ''uče'' život, stječu ideološke stavove i oblikuju odnos prema životu i moralu koji je uglavnom posve suprotan onome što ih (ako ih uopće) uče roditelji, školski kurikulumi, nedjeljne propovijedi ili kateheze. Crkva, njezini mediji, tisak, pa i dokumenti, nedovoljno se ili nikako bave ovim fenomenom. Upravo taj fenomen snažno pridonosi sekularizmu i raskršćanjenju naše civilizacije. Katolički intelektualci, pisci i duhovnici slabo se ili nikako trude uopće iznositi stavove o medijskim, osobito filmskim sadržajima, pa čak i kad ti sadržaji iznose povijesne neistine koje nije teško opovrgnuti. Tako nove generacije uče nove, često posve lažne, povijesne narative i pomalo nesvjesno u sebi oblikuju uglavnom negativan odnos prema vjeri u kojoj su kršteni, prema crkvi kojoj pripadaju, prema kulturi i civilizaciji u kojima su se rodili.

U srijedu, 22. rujna 2021., na Općoj audijenciji srijedom, papa Franjo se osvrnuo na svoj apostolski pohod Mađarskoj i Slovačkoj. Između ostaloga spomenuo je i svoj doživljaj Božanske liturgije sv. Ivana Zlatoustoga kojoj je predsjedao u Prešovu na blagdan Uzvišenja svetoga i životvornoga Križa Gospodnjega 14. rujna:

Ovo putovanje bilo je hodočašće korijenima. U susretima s braćom biskupima, i u Budimpešti i u Bratislavi, imao sam priliku izravno se osvjedočiti u zahvalno sjećanje na korijene vjere i kršćanskog života, koji žive u sjajnom primjeru svjedokâ vjere, kao što su kardinal Mindszenty i Korec, kao što je blaženi biskup Pavel Peter Gojdič. Korijeni koji sežu duboko u deveto stoljeće, sve do evangelizacije svete braće Ćirila i Metoda, koji su pratili to putovanje kao trajna prisutnost. Snagu tih korijena osjetio sam u slavljenju božanske liturgije prema bizantskom obredu, u Prešovu, na blagdan Svetog Križa. U pjesmama sam osjetio kucaje srca svetog Božjeg naroda, oblikovanog mnogim patnjama podnesenim za vjeru. Više sam puta inzistirao na činjenici da su ti korijeni uvijek živi, puni životne snage Duha Svetog, te da se kao takvi moraju čuvati: ne kao muzejski izlošci, ne ideologizirani i instrumentalizirani za prestiž i interese moći, za jačanje

Crkva u Korintu u prvom stoljeću bila je pomalo slična mnogima crkvama danas. Njihov je grad bio vrlo živa i prometna luka, u kojem su se miješali različiti ljudi, jezici, ideje, stilovi života. Sveti Pavao je proveo 18 mjeseci među Korinćanima, propovijedajući evanđelje i izgrađujući Crkvu. Ali ljudi se ne mijenjaju preko noći. Mnogi su korintski kršćani donijeli u crkvenu zajednicu i svoje dotadašanje loše navike. Apostol im je stalno pisao kako bi ih odgojio, poučio i ispravio. Jedan od prigovora ticao se njihova ponašanja na zajedničkoj liturgijskoj euharistiji. Došli su blagovati od jednoga kruha, ali su se kod svetog stola neprekidno među sobom sukobljavali. I zato im Apostol piše: “Tko god jede kruh ili pije čašu Gospodnju nedostojno, bit će krivac tijela i krvi Gospodnje. Neka se dakle svatko ispita pa tada od kruha jede i iz čaše

U četvrtak 16. rujna 2021., u kasnijim večernjim satima, u župnom domu, doživjevši srčani infarkt, u 27. godini svećeništva i 66. godini života iznenada je preminuo grkokatolički svećenik eparhije sv. Nikolaja u Ruskom Krsturu, protojerej stavrofor, katedralni župnik i upravitelj Marijanskog svetišta Vodica, mr.sc. Mihajlo Malacko.

Životopis: Mihajlo rodio se 28. veljače 1955. godine u Ruskom Krsturu, u Bačkoj/Vojvodini. Roditelji su mu bili Joakim i Leona rođ. Segedi. U Ruskom Krsturu završio je osnovnu školu.Kao pitomac Ukrajinskog papinskog sjemeništa sv. Jozafata u Rimu i sjemeništarac Križevačke eparhije od 1969. do 1973. pohađao je gimnaziju/licej. Formaciju za