ORDINARIJAT KRIŽEVAČKE EPARHIJE

Broj: 106/2020.
Predmet: Odredbe i preporuke za Križevačku eparhiju gledom na specifične mjere o javnim skupovima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)

Svim župnim uredima i samostanima u Križevačkoj eparhiji

Uz Pismo biskupâ HBK, koje se n alazi u privitku ovog dopisa, a u vidu pomoći svećenicima u sprječavanja zaraze i zaštite zdravlja ljudi na temelju specifičnih mjera koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, donosim sljedeće odredbe i preporuke za Križevačku eparhiju:

  1. Neka se, koliko je moguće, vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve, i neka se kod ulaska u crkvu omogući vjernicima dezinficiranje ruku. Vjernici neka se drže razmaka od 2 metra, osim članova istoga kućanstva. Kod ulaska i izlaska u crkvu kao i kod dolaska na svetu pričest, neka se drži razmak od najmanje dva metra među vjernicima. Isto vrijedi i za pjevače.
  2. Ako se dogodi da svećenik ima simptome povišene tjelesne temperature, te uz to kašlje i ima poteškoća s disanjem, neka ne služi svetu liturgiju s narodom i neka ne dijeli svete Tajne. Također i pojci, pjevači i poslužitelji s navedenim simptomima neka se sudjeluju na svetim liturgijama.
  3. Neka se suzdrže od dolazaka na sveta bogoslužja:

Draga braćo svećenici i dragi vjernici!

Bolesti su uvijek bile i ostale sastavni dio ljudskoga života. I tako će biti do konca svijeta. Premda je napredak medicine i drugih znanosti olakšao i ubrzao liječenje mnogih bolesti, svjedoci smo kako nedovoljno poznati koronavirus stvara neizvjesnost i nesigurnost u mukotrpnoj borbi za očuvanje zdravlja. U toj borbi i brizi za zdravlje duše i tijela dužni smo koristiti raspoloživa naravna i nadnaravna sredstva. Tako Crkva od svoga postojanja svjedoči brižnost za bolesne i potrebite; osniva zdravstvene ustanove, promiče karitativno djelovanje, znanstvena istraživanja, ustrajno se i pouzdano obraćajući molitvom Gospodinu, u zahvalnosti za znakove njegove blizine. Na tome tragu, ni mi se prošlih tjedana kao vjernici nismo umarali u raznim prigodama i na više načina upravljati svoje molitvene vapaje. Naše su molitve posebice upućene Isusovoj i našoj Majci, Blaženoj Djevici Mariji, koja je Zdravlje bolesnih i „slika sigurne nade i utjehe“, kako molimo predslovljem svetkovine Velike Gospe. Obraćali smo se Njoj i drugim nebeskim zaštitnicima da nas „oslobode od opasnosti pandemije koronavirusa“.

Jedna od novijih pobožnosti ili duhovnosti, i ujedno vrlo raširenih, na kršćanskom Zapadu je pobožnost Božjem milosrđu. Papa sv. Ivan Pavao II. proglasio je nedjelju poslije Uskrsa Nedjeljom Božanskog milosrđa 2000. godine. Pobožnost Božanskom milosrđu izbjedrila je i krunicu Božanskom milosrđu. U toj krunici jedan od zaziva je upravo najčešća svagdana liturgijska i osobna molitva istočnih kršćana, tzv. trisaghion (grč. trisveto, trosveta pjesma): 'Sveti Bože, sveti Jaki, sveti Besmrtni, smiluj se nama' - zaziv upućen Presvetoj Trojici za milosrđe. Premda na kršćanskom Istoku ne postoji posebna molitva ili pobožnost Božanskom milosrđu, tema Božjega milosrđa i smilovanja je vrlo prisutna u liturgijskim, molitvenim i duhovnim tekstovima svim istočnih kršćanskih obreda.
Pored spomenute trosvete pjesme, poznato je da se u svim istočnim euharistijskim liturgijama i molitvama neprestance ponavlja zaziv Kyrie, eleison - Gospod(in)e, pomiluj, što je također zaziv Božanskom milosrđu. Molitveni završetci također često imaju završni uzglas milosrđu Božjem: Jer ti si milostiv i milosrdan Bog, i mi ti slavu iskazujemo… Psalam 51. 'Pomiluj me, Bože', u svim se istočnim časoslovima i molitvama svagdanom moli, nekada i više puta dnevno. Postoji i poseban molbeni hvalospjev 'Akatist Isusu milosrdnom'. Međutim, najdublju teologiju i najistančanije izraze o Božanskom milosrđu nalazimo kod velikog i nadaleko poznatog crkvenog oca sv. Bazilija Velikog (329. - 379.), kapadocijskog biskupa i autora jedne od najpoznatijih istočno-kršćanskih euharistijskih liturgija (anafora): Liturgije svetog Bazilija Velikog. Ova se liturgija u pravoslavnim i katoličkim Crkvama bizantskog obreda služi više puta kroz godinu (Božić, Bogojavljenje, Blagovijest, nedjelje Četrdesetnice (Korizma), na Veliki četvrtak i subotu.

VIDEO: https://www.facebook.com/22c3efcc-9a8e-4933-8243-9b332f372b1e 

(IKA, Zagreb) U grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima u nedjelju 26. travnja svetom je liturgijom svečano proslavljena nedjelja Mironosica. Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog je predvodio protojerej stavrofor o. Mihajlo Simunović, a prijenos je bio na portalu prigorski.hr, dok je kvartet Katedralnog zbora Križevci, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovića, pjevao liturgiju. U homiliji o. Mihajlo poručio je sljedeće: Čuli smo u Evanđelju kako su žene rano ujutro prvoga dana u tjednu, nakon subote, krenule na grob da bi dovršile ono što se prema židovskom običaju čini kod ukopa mrtvaca odnosno da ga pomažu sa miomirisima. Pošto su u petak predvečer Josip iz Arimateje i Nikodem skinuli Isusa sa križa, prema židovskom računanju vremena već je počeo sljedeći dan, subota, neradni dan na koji se prema židovskom zakonu ne smije ništa raditi,

TROPAR, gl. 2.: Ugledni Josip skine s drveta prečisto tijelo Tvoje, obavije ga čistom plaštanicom, pomaza ga mirisavim uljem, i položi u novi grob. Ali treći si dan uskrsnuo, Gospode, i dao svijetu veliku milost.

TROPAR, gl. 2.: Ženama mironosicama javi se anđeo kod groba i reče: Mirisno se ulje priliči mrtvacima, no Krist dade dokaz, da ne podliježe raspadanju. Mjesto toga kliknite: Uskrsnu Gospod i dade svijetu veliku milost.

KONDAK, gl. 2.: Uskrsnućem si svojim, Kriste Bože, mironosicama poručio da se raduju, i zaustavio si plač pramajci Evi. Apostolima svojim si naložio da propovijedaju: Spasitelj uskrsnu iz groba.

VIDEO: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/videos/2158091520893629/ 


 

Rodio se u Jeruzalemu oko 10. godine. Prema tradiciji u kući njegove majke u Jeruzalemu Isus je slavio Posljednju večeru. Bio je nećak Barnabe s kojim je pratio apostola Pavla na njegovom prvom misijskom putovanju. Napustio je Pavla i s Barnabom otišao na Cipar. Opet se pridružio Pavlu za njegova sužanjstva u Rimu, gdje je pratio i apostola Petra. U Rimu je oko 65. godine napisao evanđelje na temelju zabilježbi propovijedi sv. Petra za kršćanske zajednice obraćene s poganstva. Njegovo je evanđelje najstarije i najkraće od četiri evanđelja. Njime su se služili evanđelisti Matej i Luka. Petar ga je posvetio za biskupa i poslao u Egipat da Židovima i poganima navijesti evanđelje. U Aleksandriji je osnovao Crkvu. Završio je u tamnicu, a potom ga mučen i ubijen. Njegove moći Mlečani su 828. godine prenijeli u Veneciju i njemu u čast sagradili crkvu - monumentalnu baziliku sv. Marka. Postao je simbol venecijanske republike.. U ikonografiji se prikazuje s lavom.
U bizantskoj Crkvi mu pjevamo:
"Od prvaka Petra primio si nauk, i Kristov si apostol bio, poput sunca zasjao si po svijetu, a Aleksandrijcima bio si ures, o Blaženiče! Po tebi se Egipat oslobodio od prevare, evanđeoskim tvojim naukom sve si prosvijetlio kao svjetlo, stupe crkveni! Zbog toga časteći tvoj spomen, radujemo se, Marko, Božji glasonošo! Moli Boga kojega si navijestio, da dade oproštenje grijeha našim dušama." (tropar, glas 3.)
"S visine primivši milost Duha, raspleo si praznorječja poganskih govornika, o apostole! Propovjeđu Božjeg evanđelja ulovio si sve narode i priveo ih k svojemu Vladaru, slavni Marko!" (kondak, glas 2.)


 

U župnom Caritasu grkokatoličke župe Pokrova presvete Bogorodice iz Petrovaca i Općine Bogdanovci od 15. do 17. travnja 2020. realiziran je humanitarni projekt pomoći pod nazivom „65+“ u naseljima Bogdanovci, Petrovci i Svinjarevci. Ovaj zajednički projekt osmišljen je u namjeri pomoći starijoj i socijalno ugroženijoj populaciji u svim naseljima naše Općine kroz pomoć našeg župnog Caritasa. Kriteriji za dobivanje pomoći bili su: kućanstva socijalno zapostavljenijih i materijalno ugroženijih mještana starijih od 65 godina, kućanstva primatelja socijalne skrbi i kućanstva samohranih roditelja. U projektu suradnje Općina Bogdanovci ustupila je

Nalazimo se u vremenu svete Pedesetnice ili Pentekostara (grč. Πεντηκοστάριον, Pentekostárion; stsl. Цвѣтнаѧ Трїωдь, Cvjetni triod). Naziv se odnosi na liturgijsku knjigu iz koje se uzimaju službe za Božansku liturgiju i Časoslov u vremenu od Uskrsa do Duhova (Pedesetnice), dakle, kroz pedeset dana pashalnog ili uskrsnog vremena. Započinje sa službom Pashalne Jutrenje a završava s Devetim časom Nedjelje svih svetih (nedjelja poslije Duhova). Naziva ga se i Πεντηκοστάριον χαρμόσυνον, Pentekostárion Charmósynon ili Radosni triod u usporedbi s Posnim triodom svete Četrdesetnice.

Pashalno vrijeme je zapravo produženo slavlje Uskrsa, najveće svetkovine kršćanstva. U bizantskom obredu to se očituje prvenstveno u bogoslužnim tekstovima koji se iz Cvjetnog trioda uzimaju u dnevnom i tjednom krugu. Na samom početku tog vremena stoji svetkovina Uskrsa - Pasha - koja se produženo slavi sedam dana kroz čitav „Svjetli tjedan“ kao jedan veliki blagdan. Vrata ikonostasa ostaju stalno otvorena, a uskrsni tropar Hristos voskrese se ponavlja na brojnim mjestima na

TROPAR, glas 7.: Iako je grob bio zapečaćen, ti si, Kriste Bože, pun života zasjao iz groba. Na zatvorena vrata ukazao si se učenicima, Ti, koji si uskrsnuće svima. Po njima duh pravi obnovi u nama, po velikom milosrđu svojem.

KONDAK, glas 8.: Radoznalom desnicom Toma je ispitao životvorna rebra Tvoja, Kriste Bože. Jer, kad si na zatvorena vrata ušao, s ostalim apostolima klicaše Tebi:  Gospode moj i Bože moj!

Hristos voskrese! Voistinu voskrese!
Христос воскрес! Воістину воскрес! 
 
 
U nedjelju, 19. travnja, mnogi grkokatolici i drugi istočni katolici, kao i pravoslavni i staroistočni kršćani slave Uskrs (prema istočnom računanju). Danas, na Veliku subotu, poslije podne  jeruzalemski grkopravoslavni patrijarh Teofil, u nazočnosti predstavnika Katoličke, Armenske, Koptske i Siro-jakobitske Crkve iznio je novi blagodatni oganj iz Svetog Groba u praznoj Bazilica sv. Groba i Uskrsnuća u Jeruzalemu. Zbog mjera zabrane kretanja i izolacije uslijed pandemije Corokna-virusa, nazočno je bilo nekoliko snimatelja i čuvara sigrunosti.
Ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej I. u poruci kršćanima koji Uskrs slave prema julijanskom kalendaru 19. travnja, istaknuo je