U grkokatoličkoj župi Preobraženja Gospodnjeg u Prnjavoru, BIH, 18. i 19. rujna 2020., održane su duhovne vježbe za svećenike grkokatoličkog bosansko-hercegovačkog vikarijata Križevačke Eparhije koje je predvodio novoimenovani vladika križevački mons. Milan Stipić. Tema duhovnih vježbi je bila "Identitet svećenika u 21. stoljeću". Sudjelovale su i časne sestre Bazilijanke. U prvom dijelu mons. Stipić je govorio o svećeničkom zvanju kao Božjem, a ne ljudskom pozivu. ''Pošli smo s ljubavlju, otvorena srca u nešto što do kraja ne poznamo, poput apostola Petra i Andrije kad su pošli za Isusom u Kafarnaumu. Oni su, kao i mi, imali samo oduševljenje i nisu zapravo znali što ih čeka. To je zapravo tek prvi korak u svakom duhovnom pozivu'' naglasio je mons. Stipić. U drugom dijelu razmatranja mons. Stipić je govorio o razvoju svijesti o pozivu i unutarnjem prihvaćanju svećeništva kao dio svog života. ''Svećeništvo je bitno utkano u naše biće i ono nas uvijek prati. Svijest o pozivu raste skupa s nama kao ljudima. Mi svećenici svojim primjerom, ponašanjem i govorom svjedočimo ljudima samoga Isusa Krista u svakom trenutku života. Isus Krist našim vjernicima izgleda onako kako mi izgledamo. Zato mi ne možemo biti polovični u svom zvanju ili svećenici 'na određeno vrijeme'' istaknuo je mons. Stipić, naglasivši kako se svećenici moraju vladati, ponašati i svoje svagdanje obaveze izvršavati prvenstveno s ljubavlju kako bi bili svjetli primjer Kristove prisutnosti uvijek i svugdje. Za vrijeme duhovnih vježbi odvojili svećenici su se molitvenom službom spomenuli pokojnih vladika, svećenika, monaha i monahinja iz bosansko-hercegovačkog vikarijata i eparhije. Duhovne vježbe završile su bratskim ručkom na kojem su bili predstavnici Rimokatoličke te Srpske pravoslavne Crkve kao i predstavnici lokalne vlasti. ekumenski.   

Foto:

U četvrtak, 17. rujna 2020., mons. Milan Stipić, novoimenovani vladika križevački, gostovao je na predstavljanju knjige ''Preobraženi' - starokršćanska teologija Kristova preobraženja na gori'' autora fra Jana Dominika Bogataja, slovenskog franjevca u atriju Franjevačkog samostana u Ljubljani. Uz mons. Stipića i autora knjige, na predstavljanju su govorili doc. dr. Miran Špelič OFM i doc. dr. David Movrin. Knjiga je plod istraživačkoga rada mladog franjevačkog znanstvenika i njegovih proučavanja arhiva u Rimu i Jeruzalemu, a bavi se prikazom liturgijskog, teološkog i duhovnog poimanja Kristova Preobraženja na Taboru polazeći od grčkih, latinskih i sirskih crkvenih otaca i obrednih predaja.  Mons. Stipić je govorio o liturgijskom i teološko-duhovnom poimanju teme Preobraženja u bizantskoj crkvenoj tradiciji, kao i o prikazu tog evanđeoskog događaja u bizantskoj ikonografiji. ''Kristovo preobraženje je poziv svakom čovjeku da se uključi u proces preobraženja vlastitoga života i tako postupno vrati izvornu ljepotu ikone Božje na koju je stvoren'' - između ostaloga rekao je mons. Stipić.


 

 

PROMIŠLJANJA MONS. MILANA STIPIĆA, NOVOIMENOVANOGA BISKUPA »DRUGOGA PLUĆNOGA KRILA KATOLIČKE CRKVE« »Želim da u svakom većem gradu postoji duhovni centar za katolike istočnoga obreda«

»Želja mi je kao ordinariju eparhije, dok bude volja Božja da obavljam ovu službu, maksimalno učiniti za pastoral i razvoj naše partikularne Crkve. Važno je da ljudi u našoj Križevačkoj eparhiji mogu naći duhovno utočište i da im mi koji smo u Crkvi nudimo Krista i njegovo evanđelje.«

U episkopatu Hrvatske biskupske konferencije najmlađi je član postao novoimenovani biskup Križevačke eparhije mons. Milan Stipić. Na čelu je Križevačke eparhije, dakle Katoličke Crkve istočnoga obreda, kojoj je nedavno vratio sjedište u Križevce. Naslijedio je na službi episkopa (biskupa) mons. Nikolu Kekića.

Rođen je 28. prosinca 1978. Pri HBK-u dobio je, još dok je donedavno bio apostolski upravitelj Križevačke eparhije, službu voditelja pastorala za »osobe lišene slobode«.

O teškoćama na terenu, posebno u brakovima istočnoga i zapadnoga obreda, mons. Stipić kaže: »Postoje slučajevi asimilacije gdje se u miješanim brakovima grkokatolička obredna tradicija izgubi, ali postoje i slučajevi gdje se ta tradicija čuva ili čak u našu eparhiju dođu mnogi ljudi koji su grkokatolici samo po podrijetlu, ili čak i nisu obiteljski vezani uz istočni obred, nego

U župi Pokrova presvete Bogorodice u Petrovcima, na nedjelju pred Uzvišenjem časnoga Križa, 13. rujna 2020., na redovitoj nedjeljnoj liturgiji, služen je zaziv Duha Svetoga, te izmoljen blagoslov nad učenicima i studentima početku nove školske i akademske godine. Na ovom blagoslovu već devetu godinu uz učenike tradicionalno sudjeluju i učitelji i profesori koji pripadaju našoj župnoj zajednici. Istoga dana obilježen je i jubilej 10 godina župničkog služenja mr.sc. Vladimira Sedlaka, koji je upravo na nedjelju pred Uzvišenjem časnoga Križa 2010. godine uveden u dušebrižničku službu u Petrovcima. Zahvaljujući na zajedničkom iskustvu vjerničkoga hoda kroz izazove koje je postavljala svakodnevica proteklih godina, o. Sedlak preporučio je Marijinom Pokrovu (zaštiti i zagovoru) petrovačku duhovnu obitelj - župu. „Lijepi su se projekti i ostvarenja na duhovnom i drugim poljima nizali proteklih godina u našoj župi, no mnogi su izazovi, a i nove okolnosti koji otvaraju prostora da milosti Božjoj otvoreni i zagovorom Majke Božje praćeni svoje mjesto kao plodna smokva u vinogradu Gospodarevom nalazimo“ – istakao je župnik Sedlak u svojoj zahvalnoj riječi župljanima. Na koncu liturgijskog slavlja, upriličen je kratki trenutak čašćenja domaćim kiflicama - salenjacima. Kiflice je ispekla svećenička obitelj kao znak poštovanja i ljubavi prema župljanima kroz ove brojne godine, a članovi crkvenog odbora su iste razdijelili među vjernicima svjedočeći suradnju i zajedništvo vjernika sa svojim župnikom (V. Sedlak).


 

U nedjelju, 13. rujna 2020., svečanom Božanskom liturgijom sv. Ivana Zlatorustoga, koju je služio mons. Milan Stipić, novoimenovani biskup Križevačke eparhije, grkokatolička zajednica u Hrvatskoj uključila se u proslavu Godine obilježavanja 100. obljetnice rođenja za nebo krčkoga biskupa Antuna Mahnića (Zagreb 1920. – Krk 2020.) koja se održava po geslom: Više svjetla! U slavlju su sudjelovali grkokatolički hodočasnici s više strana. Na liturgiji su susluživali mons. Ivica Petanjak, biskup krčki, brojni rimokatolički svećenici krčke biskupije, o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik križevački te đakon o. Mladen Mikulić, a pjevali su zajedno Katedralni zbor iz Križevaca i Pjevačko društvo Kalnik iz Križevaca pod ravnanjem prof. Ozrena Bogdanović. Obljetnica biskupa Mahnića odvija se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije i Ureda predsjednika Republike Hrvatske, zbog svoje važnosti na općoj društvenoj razini. Biskup Mahnić je rođen u Sloveniji, ali je toliko zavolio hrvatski narod da je svojim zalaganjem u svemu nadišao granice krčke biskupije i postao neumornim radnikom za spasenje svakog čovjeka, ocem Hrvatskog katoličkog pokreta i Katoličke akcije Hrvatske i Slovenije. Glas o njegovoj svetosti javio se još za njegova života, a očitovao se nakon njegove smrti, stoga je 2013. godine pokrenut postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Mons. Stipić je u propovijedi govorio najprije o križu kao znaku spasenja, budući da se ova nedjelja prema grkokatoličkom kalendaru obilježava kao nedjelja ''prije Uzvišenja svetoga Križa''.  ''Križ je bilo sredstvo i znak sramotne smrti,

UZVIŠENJE ČASNOGA I ŽIVOTVORNOGA KRIŽA GOSPODNJEGA - 14. rujna

Na blagdan Uzvišenja časnoga i životvornoga Križa Gospodnjega slavimo pronalazak časnoga Križa Isusova na Golgoti i povratak Križa iz Perzije u Jeruzalem. Obilazeći Svetu zemlju, sveta carica Helena odluči da potraži križ na kojemu je bio  raspet naš Gospodin Isus Krist. Crkvena predaja kaže kako je neki starac Židov imenom Juda otkrio da je taj križ zakopan pod poganskim hramom božice Venere, koga je na Golgoti podigao rimski car Hadrijan. Poganski hram je srušen i kopajući u dubinu nađoše tri križa. No kako znati križ na kojemu je Krist bio raspet? Mimo toga mjesta prolazila je povorka s mrtvacem. Patrijarh Makarije zaustavi povorku i naredi da na mrtvaca stave jedan po jedan od nađenih križeva. Kada stave treći križ, mrtvac oživi. Po tome spoznaše da je to Isusov križ. Metnuše taj isti križ i na jednu bolesnu ženu koja odmah ozdravi. Tada je patrijarh visoko uzdigao križ da ga sav narod vidi. Narod u suzama zapjeva «Gospode, pomiluj!» Carica Helena napravi kovčeg od srebra i u njega položi časni križ. U 7. stoljeću perzijski car Hozroj osvojio je Jeruzalem i mnoge Židove odveo u ropstvo, a uz plijen odnese u Perziju i drvo Križa Gospodnjega. Nakon 14 godina, 628., bizantski car Heraklije pobjedi Hozroja i vrati Križ u Jeruzalem. Car je na svojim leđima unosio Križ u grad. No neka sila zaustavi ga i nije mu dala naprijed. Patrijarh Zaharija vidje anđela koji je cara sprečavao da u raskošnom carskom odijelu nosi Križ putem kojim je Gospod, bos i ponižen, hodio noseći Križ na Golgotu. To viđenje priopći patrijarh caru. Tada car svuče carske haljine i obuče skromne i bosonog dalje ponese Križ na Golgotu i položi u crkvu Uskrsnuća na radost i utjehu cijeloga kršćanskog svijeta.

TROPAR, glas 1. : Spasi, Gospode, narod svoj i blagoslovi baštinu svoju. Podaj Crkvi svojoj pobjedu nad neprijateljima, i čuvaj križem svojim puk svoj.

KONDAK: Uzašao si dragovoljno na križ, Kriste Bože. Narodu svome novome, imenom tvojim nazvanim, podaj milosti svoje. Silom svojom razveseli svetu Crkvu i daj joj pobjedu nad neprijateljima, jer samo od tebe ima ona pomoć, oružje mira i sigurnu pobjedu.


 

 

KRIŽEVCI (IKA) 10.09.2020. / 20:59

U Ordinarijatu Križevačke eparhije u četvrtak 10. rujna biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju 47. sjednicu. Priopćenje sa susreta objavljujemo u cijelosti. Uz mons. Milana Stipića, imenovanoga vladiku križevačkog, koji je u svome sjedištu organizirao sjednicu, a pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski. Sjednica je bila u ozračju prekjučerašnjega imenovanja novoga križevačkog vladike (8. rujna, na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije), mons. Stipića, a nije ostala neprimijećena providnosna podudarnost da je puno ranije određeno da ta sjednica bude upravo u Križevcima, što je dalo lijepu mogućnost za izražavanje čestitaka i metropolijskoga zajedništva. Pozdravljajući biskupe imenovani je vladika istaknuo neka obilježja eparhije i njezin suodnos s drugim mjesnim Crkvama, kao i specifične pastoralne okolnosti u kojima se nastoji sačuvati liturgijska baština i jačati grkokatolički identitet. Osim poteškoća s kojima se eparhija susreće, mons. Stipić izdvojio je i duhovne dragocjenosti, posebice u Križevcima, kamo je, nakon šezdeset godina, vraćen ured Ordinarijata. U svome čestitarskom uvodu kardinal se nadovezao na vladikine riječi, naglasivši eparhiju kao biskupiju sui generis koja je prostorno velika, a s malim brojem vjernika, što zahtijeva i snagu i strpljivost u traženju, jačanju i okupljanju vjernika. U tim nastojanjima Križevci imaju iznimnu simboličku snagu, a Gospodin uvijek blagoslivlja napor u izgradnji Crkve. U središnjemu dijelu sjednice biskupi su

U biskupskoj rezidenciji u Križevcima, u četvrtak 10. rujna 2020., održana je 47. sjednica biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine, kojom je predsjedao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić. Okupljene biskupe na samom početku zasjedanja pozdravio je novoimenovani vladika Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, koji je zahvalio biskupima na upućenim čestitkama povodom njegova imenovanja novim vladikom, a koje je objavljeno 8. rujna, na blagdan rođenja Presvete Bogorodice.
-Naša Križevačka eparhija brojem je mala, a povijesno, duhovno i liturgijski veoma značajna za život Katoličke Crkve u našoj domovini Hrvatskoj. Ona je ujedno kao partikularna crkva kamenčić u mozaiku mnogih partikularnih crkava istočnog obreda Katoličke Crkve u svijetu. Naša liturgijska osebujnost i način doživljavanja evanđeoske poruke u duhu Bizantske crkve osobito su obogaćenje za Katoličku Crkvu na ovom prostoru. -istaknuo je mons. Stipić.
-Mi grkokatolici u Hrvatskoj smo otvorena vrata za Katoličku Crkvu, za duševno i za bogotražitelje, koji će Boga upoznati, prihvatiti i zavoljeti preko naše duhovne baštine, koju živimo i svjedočimo diljem Eparhije. Budući da smo kao zajednica mali, suočavamo se s brojnim poteškoćama u pastoralnom radu, osobito s asimilacijom vjernika u pojedinim župama. U takvoj situaciji puno nam znači

"Ja se iskreno nadam da ćemo uspjeti puno toga postići, da naša mala zajednica bude stvarno jedan iskreni i svijetli znak u svijetu, posebice ovdje u Hrvatskoj, da poslužimo Bogu da može preko nas izgraditi dobre stvari ovdje na ovom svijetu" (mons. Milan Stipić, novoimenovani vladika križevački, 8. rujna 2020.)


 

FOTOGALERIJA I VIDEO:

Video: PRILOG U DNEVNIKU, HTV 1:
https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/videos/969207900256375/

Video: ZAHVALNA SLUŽBA U KATEDRALI: 
https://www.facebook.com/livio.marijan.5/videos/3635938936430307/UzpfSTI5MTgwMzQzMTAwNDQ0MzoxNDQ1NzM3NDA4OTQ0MzY3/

Video: MNOGOLJEĆE: 
https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/videos/989739468140847/

Video: IZJAVA MONS. STIPIĆA NA LAUDATO TV: 
https://www.youtube.com/watch?v=2cPQ_UPrIaw

Video: KATEDRALNA ZVONA NAJAVLJUJU OBJAVU IMENOVANJA:
https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/videos/989739468140847/

Na blagdan Rođenja presvete Bogorodice, u utorak 8. rujna 2020. godine, u 12 sati, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup mons. Giorgio Lingua, u Konzistorijalnoj dvorani biskupske rezidencije u Križevcima, objavio je da je Sveti Otac Franjo imenovao protojereja stavrofora Milana Stipića biskupom grkokatoličke Križevačke eparhije. Vijest je istovremeno objavljena I u 12 sati u Rimu. Svečanoj objavi su nazočili uz nuncija, mons. Milan Stipić, velečasni Alfred Rayan D’Souza, tajnik nuncijature, đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar i o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik. Nakon molitve nuncij Lingua je pročitao objavu a za to vrijeme zvonila su sva zvona sa katedralnog tornja. Mons. Stipić je izrekao zahvalno slovo te je potpisan zapisnik o objavi. U zahvalnoj riječi prvenstveno se zahvalio Svetom Ocu na povjerenju i pozvao sve na molitvu za njegovu službu. Nakon svečane objave svi su sišli u katedralni hram gdje je o. Simunović s đakonom Marijanom služio ''Blagodarenije'' (zahvalno bogoslužje) nakon kojega je otpjevano 'Mnogoljeće' papi Franji, apostolskom nunciju Lingui, novoimenovanom biskupu Milanu te svim svećenicima, đakonima, monasima, redovnicama, bogoslovima i vjernicima Križevačke eparhije. U katedrali su se spontano okupili članovi pokreta Fokolara koji borave u katedralnom kompleksu u Križevcima i dočekali novoimenovanoga biskupa pljeskom. Nakon službe mons. Stipić i apostolski nuncij Lingua