Na Siropusnu nedjelju, 23. veljače 2020., na liturgiji u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu okupili su Žumbečani iz Berka, Uskoci i brojni drugi, a u subotu prije održana su i vjenčanje i krštenje. Župnik o. Danijel Hranilović javlja: "Vikend pred Veliki post blagoslovio našu zajednicu prekrasnim trenucima gdje smo uz jučerašnje Sakramente krštenja i dva vjenčanja, osjetili radost, ali i ohrabrenje da naša brojčano manja zajednica, ali srcem velika, uz Božju pomoć ide naprijed... Stoga, hvala malenoj Riji, Marti, Matiji, Eriku i Đini na jučerašnjoj radosti.... Također hvala dečkima Mislavu Hraniloviću, Željku Hraniloviću, Milanu Radiću, Juri Milašinoviću, Perici Hraniloviću, Goranu Breškiju i o. Ivanu Radeljaku koji su se jučer pobrinuli za gulaš koji smo, uz nareske, žgance, kolače naših vrijednih župljanki i specijaliteta naših gostiju, danas blagovati... Hvala svima koji ste molitvom, trudom i požrtvovnošću utkali dio sebe u današnji susret naših Berčana iz Slavonije, naših Berčana i ostalih naših Žumberčana iz Zagreba i okolice. Svetu liturgiju predvodio je križevački biskup u miru Nikola Kekić, zajedno s o. dr. Tarasom  Barščevskim, o. Ivanom Radeljakom, o. Romanom Stupjakom i o. Danijelom Hranilovićem. Povod je susret naših ljudi, druženje između dviju župa, ali i zahvalnost našim Berčanima koji su svojom žrtvom i ljubavlju utkali sebe u našu Domovinu za vrijeme rata. U našoj crkvi na Gornjem gradu gdje su kao prognanici molili za svoje, za domovinu, gdje su se sastajali i gdje su vrata naše kuće bila otvorena njima u tim teškim trenucima, Svetu liturgiju smo namijenili za naše Berčane, naše branitelje iz Berka, kao i za ostale naše Žumberčane poginule u Domovinskom ratu. Do večernjih sati nastavljeno je druženje."
FOTO:

Zahvalnim molebenom Presvetoj Bogorodici (pjevanim litanijama Majci Božjoj) koji su služili msgr. Milan Stipić, Apostolski administrator Križevačke eparhije i katedralni župnik, o. Mihajlo Simunović zatvorena je Godina križevačkog Katedralnog zbora u povodu 10. obljetnice njegova postojanja, u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Nakon marijanskog bogoslužja, svečanost se nastavila u dvorani Pokreta fokolara u dvorištu katedrale i biskupske rezidencije. Na početku su prisutni minutom šutnje odali počast počasnom članu Katedralnog pjevačkog zbora i počasnom građaninu Križevaca maestru Vladimiru Kranjčeviću. Protojerej stavrofor, otac Mihajlo Simunović kazao je kako zbor pjeva svečane liturgije u katedrali za značajnije blagdane i svetkovine, odlazi na pozive drugima i hodočašti u Hrvatskoj i inozemstvu. Zahvalio je svim pjevačima, onima koji ih podupiru, posebno pjevačima članovima Hrvatskog pjevačkog društva “Kalnik” s kojima surađuju. Msgr. Milan Stipić kazao je kako zbor obogaćuje katedralu, liturgiju, eparhiju, ali i duhovni i kulturni život ovog kraja. “Radujem se suradnji s vama, a posebnu zahvalnost bih iskazao dirigentu, maestru Ozrenu Bogdanoviću koji je puno truda uložio sa svim pjevačima i župniku, ocu Mihajlu koji uvijek otvara vrata emocionalno, duhovno, svojim pristupom, otvorenošću, jednostavnošću i načinom kako pristupa ljudima” – dodao je msgr. Milan Stipić. Dirigent Katedralnog pjevačkog zbora Ozren Bogdanović podsjetio je na rad zbora kroz 10 godina: “Od Ukrajine, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Italije,

Grkokatolička župa Uzvišenja sv. Križa Slavonski Brod dobit će obnovljeni liturgijski prostor i župni stan. Počeli su, naime, graditeljski radovi na rekonstrukciji crkve i izgradnji nove župne kuće na lokaciji u Cesarčevoj 39. Temelj i kupolu crkve blagoslovio je u nedjelju 23. veljače apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, uz nazočnost domaćeg župnika o. Aleksandra Hmilja i više desetaka vjernika. U početku se grkokatolička zajednica vjernika okupljala u crkvi u „Malom Parizu”, gdje su gotovo 10 godina jednom mjesečno slavili liturgiju dok 1979. tadašnji župnik nije kupio kuću u Cesarčevoj ulici. Tu su nekoliko godina služili liturgiju, a onda je 1985. izgrađena sadašnja crkva. Prošle godine srušena je stara kuća i započeti su radovi na novom župnom stanu i pastoralnoj dvorani. Ove godine obavit će se glavnina radova, a najkasnije do ljeta 2021. očekuje se završetak. Uz izgradnju župnog stana, obnovit će i crkvu. Cijeli projekt najvećim se dijelom realizira uz financijsku potporu Križevačke eparhije, a barem 10% ukupne investicije bit će darovi vjernika brodske grkokatoličke župe, dobrotvora i donacije Grada Slavonskog Broda.

FOTO:

 

Đakon Livio Marijan:

                                             TEOLOGIJA POSTA

Evo nas u onom razdoblju godine kada smo zasuti s jedne strane izjavama slavnih i poznatih osoba o tome čega se sve odriču u vrijeme Korizme, a s druge strane izloženi svagdanjom bogatom ponudom dijeta i specijalističkih prehrana “za zdrav i sretan život“. Mnogi će se kršćani zapitati što se dogodilo s postom u Crkvi, zašto se vrlo malo govori više o postu s propovjedaonica, je li to uopće više dio naše vjerske prakse ili se to sve jednostavno zamijenilo dobrim dijelima, kako se često može čitati ili čuti, pa i u našim crkvama. Često ćemo čuti među vjernicima i popularnu poštapalicu: “Nije važno što jedeš, bitno je da si dobar čovjek“. Mnogi će to potkrijepiti Isusovom riječju iz Evanđelja kada je kazao da čovjeka ne onečišćuje ono što ulazi na usta, već ono što izlazi na usta (usp. Mt 15, 10). Ispada da je i sam Isus bio protiv posta, zaključit će mnogi. Mlađi danas ne znaju koliko su prijašnja pokoljenja kršćana, od samih početaka, naglasak stavljali na post, da je post bio redoviti i bitni sastojak kršćanske kulture, askeze i duhovnosti, kao i to da druge kršćanske tradicije, osobito istočne vrlo jasno i ozbiljno naglašavaju post kao neizostavni dio kršćanskoga savršenstva i duhovnosti uopće. Sve nam može pomalo stvoriti pomutnju u glavi. U vremenu kada živimo u okruženju koje je sve manje kršćansko, što više i otvoreno nekršćanski usmjereno prema vjeri, ali i u vremenu kad se susrećemo s istočnjačkim religijama (islamom, hinduizmom, budizmom) i njihovim praksama koje imaju vlastite propise o ishrani, nije nevažno za današnjega katolika upoznati kako istočni kršćani poste i što sveti oci Crkve, ranokršćanska tradicija i baština istočnih kršćanskih Crkava uči i drži o postu.

Početak Velikog i časnog posta (svete Četrdesetnice)

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)

KONDAK, glas 1.: Nastavniče mudrosti, prosvjetitelju razuma, učitelju neukih i zaštitniče nevoljnih, okrijepi i prosvijetli srce moje, Vladaru. Podaj mi riječ, Ti Riječi Očeva, pa neću kratiti usnama svojim, da Ti vape: O Bože milostivi, sagriješih, pomiluj me.

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo. Vrijeme je to Posnog trioda (Triodion ili Tropjesnec) - liturgijski zbornik u kojem se nalaze svi tekstovi za Večernju, Jutrenju i Liturgiju u vrijeme Veligoa posta. Prema tradciji, tijekom Velikog posta ponedjeljak, utorak i četvrtak su "aliturgijski dani" (kada se ne služi Liturgija), srijedom i petkom služi se Liturgija pretposvećenih darova. Preko tjedna se navečer moli ili služi Veliko povečerje s Velikim pokajnim kanonom sv. Andrije Kretskoga koji je razdijeljen za svaki dan u tjednu. Na svim molitvama dodaje se Molitva sv. Efrema Sirskog i čini "metanije" (veliki, zemni pokloni). S velikoposnom Večernjom na Siropusnu nedjelju uvečer svijetla pokrivala na oltaru, proskomidikonu, tetrapodu i analoju poslije podne se zamjenjuju crvenima. Na svršetku Večernje obavi se Čin praštanja. Velikoposna večernja nedjeljom uvečer i sva ostala bogosluženja od ponedjeljka do petka uvečer služe se u crvenim ili drugim tamnim rizama. Zabranjeno vrijeme za svadbe.


 

 

 
Od 17. do 21. veljače 2020. godine, u sjedišti Djela Marijina (Fokolari) "Mariapoli Faro" u Križevcima, osamdesetak svećenika prijatelja Pokreta fokolara sudjeluje na godišnjim duhovnom vježbama s temom: "Isus u bratu". Svećenici rimokatolici i grkokatolici su iz Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine, a na poseban su način kao članovi ili duhovnici povezani s pokretom Djela Marijina koji u Hrvatskoj ima svoj centar u biskupskoj rezidenciji u Križevcima. U utorak, 18. veljače, svećenike je pohodio apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić te zajedno s njima služio Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice, a liturgiju koja se služila dijelom na talijanskom, hrvatskom, staroslavenskom, rumunjskom i grčkom  je pjevao Katedralni zbor Križevci. Bratsko okupljanje  svećenika iz različitih zemalja istočne Europa prigoda je za međusobno upoznavanje i razmjenu pastoralnih iskustava u zemljama koje su tranzicijske i u kojima vjera igra veliku ulogu u životu ljudi. Mons. Stipić ih je ohrabrio u njihovu svećeničkom poslanju i potakao ih na još veću zauzetost u službi bratu čovjeku koji je iznad svega uvijek potreban milosrdnog Krista i evanđeoskih načela za život dostojan čovjeka.

U utorak, 18. veljač 2020., mons. Prosper Balthazar Lyimo, pomoćni biskup Nadbiskupije Arusha iz Tanzanije, pohodio je križevce i križevačku grkokatoličku katedralu Presvete Trojice gdje ga je kao domaćin primio mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije zajedno sa župnikom o. Mihajlom Simunovićem. Biskup Lyimo je razgledao katedralu i biskupsku rezidenciju s knjižnicom i muzejem te se zadržao kratko na susretu svećenika prijatelja Fokolara iz više zemalja istočne Europe koji se ovih dana održava u Križevcima. Predstavio je svoju nadbiskupiju i teško stanje u svojoj zemlji te silne potrebe, među kojima je više puta istaknuo kuće za prihvat siročadi, napose maloljetnih djevojčica, koje su često žrtve poligamije. Iako je njegova biskupija do sada sagradila i gradi brojna sirotišta, bolnice i škole, uslijed velikog siromaštva potrebe uvelike premašuju mogućnosti. Mons. Stipić i biskup Lyimo razgovarali su o mogućnosti pomoći nadbiskupiji Arusha u Tanzaniji.


 

Mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije boravio je od 11. do 13. veljače 2020. u Loppianu pokraj Firence na susretu biskupa i ordinarija prijatelja Djela Marijina - Fokolara. Na susretu je sudjelovalo 130 biskupa i ordinarija i 4 kardinala. Tema susreta bila je zajedništvo među biskupima svijeta te razvoj novih modela evangelizacije zasnovanih na otvorenosti i ljubavi. U Križevcima, sjedištu Križevačke eparhije, već više od 30 godina djeluju pokret Djela Marijina - Fokolara, gdje je ujedno i središte pokreta za Srednju Europu. Mons. Milan Stipić također je sudjelovao na proslavi blagdana Preminuća sv. Ćirila , apostola slavenskih naroda, na svečanom misnom slavlju u Bazilici sv. Klementa gdje je sv. Ćiril pokopan. Koncelebrirao je zajedno sa pomoćnim ljubljanskim biskupom mons. Antonom Jamnikom, zatim apostolskim egzarhom za grkokatolike Bjelorusije i brojnim drugim svećenicima koji su se okupili na ovom misnom slavlju. Na grobu sv. Ćirila pomolio se posebno za Križevačku eparhiju i kršćansko zajedništvo svih naroda ćirilo-metodske baštine. Prigodom pohoda Rimu, mons. Stipić je imao na susret s kardinalom Leonardom Sandrijem, prefektom Kongregacije za Istočne Crkve. 


f

U žumberačkoj župi Mrzlo Polje u subotu 15. veljače svetom liturgijom koja je služena za sve pokojne obilježena je Prva zadušna subota u Žumberačkom vikarijatu. Liturgijsko slavlje predvodio je biskupski vikar o. Daniel Vranešić uz susluženje žumberačkog dekana o. Nenada Krajačića, stavrofora Milana Vranešića i stavrofora Željka Pajića. Okupljenim vjernicima u homiliji govorio je vikar ističući važnost molitve za pokojne koja se tradicionalno održava na Zadušne subote. “Draga braćo i sestre, danas nas je u ovoj našoj mrzlopoljskoj crkvi okupila ljubav prema dragim pokojnicima. Okupili smo se da bi kao Crkva zajedno molili za sve one koji su u vječnosti. To je naša sveta dužnost i obveza koja nikada ne prestaje nego se prenosi iz generacije u generaciju. Sveta liturgija je most koji povezuje našu zemaljsku i našu nebesku crkvu. Liturgija nas spaja sa našim preminulima. Tradicija je Crkve da se u liturgiji traži od Boga milosrđe za duše koje trebaju pomoć kako bi došle u potpuno zajedništvo s Trojedinim Bogom.

KANON MESOPUSNE NEDJELJE - RAZMIŠLJANJE O POSLJEDNJEM I PRAVEDNOM SUDU 
Glas 6.

Pjesma 1.

Irmos: Pomoćnik je on i zaštitnik moj - jer mi posta izbaviteljem: on je Bog moj! Njega ću slaviti: on je Bog Oca moga; njega ću veličati, jer se slavno proslavi.

Pripjev: Slava Tebi, Bože naš, slava Tebi!

Kada dođeš, Bože, sa tisućama tisuća nebeskih anđeoskih Počela, tada učini i mene bijednika dostojnim u visinama Te susresti, Kriste!

Ne uđi sa mnom na sud, Ti koji nosiš moja djela, koji iziskuješ opravdanje i ispravljaš težnje, nego po dobrostivosti svojoj zaboravi moje zlo i spasi me, Svemogući.

Slava: Užas me hvata i strah pred neugasivim ognjem paklenim, gorkim crvom i škrgutom zubi, ali oprosti mi i otpusti, Kriste, i daj da budem među izabranicima Tvojim.

I sada: Shrvan mnoštvom napasti i opakih djela, prigibam se duhovno i tjelesno pred tobom, Prečista, i usrdno tebi vapijem: ti me podigni!