Detalji

Post ima dva vida ili naličja. Sveti oci govore o tjelesnom i duhovnom postu koji su neodvojivi i koji jedan bez drugoga nemaju smisla i ne funkcioniraju. Tjelesni post je Crkva propisala u kanonima, i to kako rekosmo kao ideal, kao sliku i okvir, unutar kojega trebamo naći svoju mjeru. Pitamo se: Zašto na prvom mjestu post od mesa, masnih i mliječnih jela? Suzdržavanje od mesa i svega što je životinjskoga podrijetla (mliječnih proizvoda i jaja) ima biblijski korIjen. Naime, u Knjizi Postanka čitamo da je Bog stvorio bilje i rekao da to bude za hranu čovjeku. A tek onda životinje. I sveti oci su na neki način uvijek gledali u životinjskoj hrani nekakvu vezu s palom naravi, s nižom prirodom, nekakav uzrok agresivnosti i otežalosti za ljudsko tijelo, i vezu s propadljivošću. Zato se kod istočnih monaha nikada ne jede meso. Zbog ljudske slabosti, Crkva je dozvolila da se jede hrana životnjskoga podrijetla i nije nikada donijela neki kanon koji bi to proglasio grijehom ili lošim po sebi, ali evo, zakonom posta itekako naglašava ovu misao o prvotnoj namisli da životnjska hrana nije prvotno namijenjena za čovjeka. I zato u istočnim obredima u svim godišnjim postovima, te srijedom i petkom, meso se ne jede. To je trajni podsjetnik, kao nekakva mjera opreza i odmaka od konzumiranja životinjskoga radi višeg, duhovnog cilja. Zanimljivo kako se u 20. st. upravo na temelju medicinskih i znanstvenih istraživanja došlo do spoznaje o štetnosti pretjeranoga konzumiranja mesa, o kancerogenosti i drugim posljedicama po ljudski organizam, i kako sve zdrave dijete liječnika redovito upućuju na to da se izbjegava meso.  Post je dobar za tijelo i dušu! Post je zdrav. Istočni kršćani su kroz povijest razvili i posebnu kulturu posne kuhinje. Začuđuje koja se sve jela može spraviti od tijesta, povrća, voća i žitarica, koja su hranjiva i dijetna, lagana i dobra za zdravlje. Možda bismo se trebali više njima pozabaviti u ovom vremenu posta.

Detalji

Na Prvu nedjelju Velikoga posta, 1. ožujka 2020., uoči sv. Liturgije u župi Petrovci, pred okupljenim crkvenim odborom i tutorima svečanu prisegu dao je novi zvonar g. Mihajlo Tirkajla. Tom prigodom od članova crkvenog odbora dati su mu ključevi crkve. Župnik o. Vladimir Sedlak  naglasio je tom prigodom da je služba zvonara i sakristana od davnina bila visoko cijenjena u Crkvi te da se nije davalo bilo kome u ruke ključeve svetinje i svega onoga što sveto mjesto čini svetim.

 

Detalji

 

BANJA LUKA (IKA/KTA) 02.03.2020. / 12:37

Nakon misnog slavlja, koje je u banjolučkoj Katedrali sv. Bonaventure u jutarnjim satima predvodio zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, u ponedjeljak, 2. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je XXII. redovito zajedničko zasjedanje članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Jednodnevnim zasjedanjem, koje će završiti istog dana u kasnim popodnevnim satima, predsjeda nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, zajedno s nadbiskupom zadarskim mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom HBK. Osim dvojice predsjednika i apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta, na zasjedanju sudjeluju još petorica nadbiskupa i biskupa iz Bosne i Hercegovine i 17 iz Republike Hrvatske. Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je kardinal Puljić posebno zahvalivši biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici, pomoćnom biskupu Marku Semrenu „i svima koji su uložili nemali trud da se u ovom lijepom gradu, u kojem su se dogodile i mnoge teške stvari, ugodno osjećamo“. Osvrnuo se ukratko i na stvarnost u Bosni i Hercegovini ističući da, radi nestabilne politike, proživljavamo trajnu napetost i nesigurnost na svim razinama života“. Podsjetio je da je na prošlim izborima većinom bošnjačkih glasova Hrvatima izabran predstavnik u Predsjedništvu što je urušilo „povjerenje u međunarodne strukture koje žele zanijekati jednaka prava sva tri konstitutivna naroda, ali i povjerenje među partnerima koji su izabrani i pozvani graditi ovu zemlju“.

Detalji

POVIJESNA POZADINA: Istinska i prava vjera, pravovjerje. "I ovo je pobjeda što pobjedi svijet: vjera naša" (1 Iv 5, 4). Nakon nesuglasica i razmirica za ili protiv štovanja svetih likova (ikona) Sedmi ekumenski crkveni sabor (ili Drugi nicejski) u Niceji 797. godine proglasio je istinu vjere da ikone svjedoče istinu da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1m 26) i preko obraćenja i preobražaja čovjek se posvećuje i ponovno u njemu uskrisava izvorni lik Božji. To što ova nedjelja pada na prvu nedjelju Velikoga posta je čista povijesna slučajnost jer je u tu nedjelju to pravovjerje izrečeno i prihvaćeno od crkvenih otaca. Zato se ta nedjelja zove "Nedjeljom pravovjerja" ili "Svetih ikona" i u mnogim crkvama se te nedjelje vrši ophod sa svetim ikonama ili pak dondose svoje kućne ikone u crkvu.

DUHOVNA TEMA: Prema izvornoj bizantskoj tradiciji Prva nedjelja Velikoga posta spomen je svetih proroka (poput Mojsija, Arona i Samuela) što se dobro vidi na stihovima na "aleluja" prije evanđelja i čitanjima. Čitanje iz Poslanice Hebrejima (11, 24-26, 32-12, 2) namijenjeno je bilo katekumenima kao kateheza o svetim muževima Staroga zavjeta koji su živjeli u vjeri danog im obećanja ispunjenja i spasenja, čije ispunjenje oni nisu vidjeli. Evanđelje (Ivan 1, 43-51) završava Isusovim obećanjem: »Stoga što ti rekoh: ‘Vidjeh te pod smokvom’, vjeruješ. I više ćeš od toga vidjeti!« I nadoda: »Zaista, zaista, kažem vam: gledat ćete otvoreno nebo i anđele Božje gdje uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega.« Kandidatima za krštenje (oglašeni, katekumeni) rane Crkve, kao i krštenima, govori se da će s vjerom vidjeti već unaprijed dolazak novoga svijeta, ispunjenje svih obećanja i proročanskih riječi, što će započeti Crkvom kao vidljivim znakom kraljevstva nebeskoga na zemlji, a koja je započeta Kristovim učovječenjem. 

TROPAR, gl. 2.: Klanjamo se prečistome Liku Tvome, o Predobri, moleći za oproštenje grijeha naših, Kriste Bože! Jer Ti si dragovoljno izvolio tijelom uzići na križ, da izbaviš od ropstva đavolskog one koje si sazdao. Stoga zahvalno kličemo Tebi: Sve si ispunio radošću, Spasitelju naš, koji si došao spasiti svijet!

KONDAK, gl. 8.: Neopisiva Riječ Očeva opisa se, Bogorodice, utjelovivši se po tebi. I okaljanu sliku Božju u  prvotni oblik vrati, spojivši je s božanskom ljepotom. Ispovijedajući spasenje, djelom i riječju, mi ga u slici izražavamo.

 

Detalji

VIDEO: PROPOVIJED PAPE FRANJE NA POČETKU SVETE ČETRDESETNICE (SRIJEDA PEPELNICA), 26. 02. 2020., Rim, Sv. Sabina

Klikni na sliku:

Spomeni se, čovječe, da si prah i da se u prah vraćaš. Mi smo slabi, krhki, smrtni. Mi smo pepeo u svemiru ali pepeo koji Bog ljubi. Mi smo dragocjen pepeo određen za vječnost. Mi smo tlo na koje je Bog spustio svoje nebo, prah koji sadrži njegove snove. Mi smo Božja nada, njegovo blago, njegova slava. Mi smo prah, zemlja, glina ali ako pustimo Bogu da nas oblikuje svojim rukama postajemo nešto čudesno. Za što ja živim? Ako živim za prolazne stvari ovoga svijeta, vraćam se u prah, niječem ono što je Bog učinio u meni. Ako živim samo da bih kući donio nešto novca i zabavio se, tražio određeni ugled, ostvario karijeru, živim od praha. Ako loše sudim o životu samo zato što drugi ne mare dovoljno za mene ili ne primam od drugih ono što smatram da zaslužujem, nastavljam biti zagledan u prah.

Detalji

Na Čisti ponedjeljak, 24. veljače 2020., grkokatolici su započeli Veliki i časni post svete Četrdesetnice, kako se u istočnom obredu naziva Korizma. Kao i u rimskom obredu, i u bizantskom korizmeno pokorničko vrijeme traje 40 dana i ulazi u svoj vrhunac u Velikom tjednu. Uz post i nemrs, osobito srijedom i petkom, tijekom ovoga svetog vremena vjernici su pozvani na pročišćenje duha molitvom i djelima ljubavi prema bližnjima. Tijekom Velikoga posta bizantski obred ima nekih vlastitosti: subotama se redovito vrši spomen pokojnih ("Zadušne subote"), Treće nedjelje Četrdesetnice se klanja sv. Križu (Križupoklonstvena nedjelja), a srijedom i petkom, kada su osobito posni dani, služi se u crkvama velikoposno bogoslužje "Liturgija pretposvećenih darova". Radi se o staroj carigradskoj Večernjoj s moljenjem psalama i svečanim kađenjem oltara čemu se pridodaje i služba pričesti s euharistijskim darovima koji su unaprijed posvećeni (obično prethodne nedjelje ili prethodnog dana). Za vrijeme velikoposnih službi i molitava koji se služe u tamnocrvenom ili ljubičastom liturgijskom ruhu, grkokatolici se na osobit način klanjaju "metanijama" tj. velikim poklonim do zemlje u znak poniznosti i pokajanja s "Molitvom sv. Efrema Sirijca": Gospode i Vladaru života mojega!

Detalji

U srijedu, 26. veljače 2020., mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, primio je u kurtoazni posjet veleposlanicu Republike Hrvatske u Ukrajini, Njezinu Ekselenciju Anicu Đamić, u pratnji g. Branka Hrga, saborskog zastupnika i g. Davora Vukmirića, zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Razgovaralo se o mnogih zajedničkim temama vezanim za Ukrajinu i Hrvatsku, a osobito o izazovima koje za Križevačku eparhiju predstavlja sve veći priliv radnika iz Ukrajine koji dolaze na rad u Hrvatsku.

Detalji

 

Slika: Grkokatolička crkva Prescete Trojice u Vrlici i župni dvor

U ponedjeljak, 10. veljače 2020., u prostorijama Grada Vrlike, održan je inicijativni sastanak o obilježavanju postojanja grkokatoličke crkve Presvete Trojice u Vrlici, koja je stajala u gradu do 1970. godine. Sastanku u nazočili: đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije u ime Ordinarijata Križevačke eparhije, ing. Ivo Mišur, inicijator obilježavanja, zatim gradonačelnik  Vrlike g. Jure Plazonić i zamjenik gradonačelnika ing. Nikola Uzun ispred Grada Vrlike te prof. Dijana Maras, direktorica Turističke zajednice Vrlika. Svi nazočni zaključili su da je potrebno obilježiti mjesto postojanja grkokatoličke crkve u Vrlici spomen-pločom kao i jednom godišnjom proslavom vjersko-kulturnog karaktera koja bi bila već ove godine u subotu između blagdana Presvetog Trojstva prema grkokatoličkom i rimokatoličkom kalendaru, a koja ove godine pada u subotu, 6. lipnja. U sklopu proslave koju će zajedno organizirati Grad Vrlike i Križevačka eparhije, održat će se svečana sjednica Gradskog vijeća te otkriti  spomen ploča na mjestu nekadašnje crkve, danas na zelenoj površini kraj dječjeg igrališta. Također, u vrličkoj rimokatoličkoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija, služit će se svečana grkokatolička liturgija. Uz kamenu postavit će se i informativna turistička ploča sa slikom crkve i podacima o njoj. Uz potomke vrličkih grkokatolika, u proslavi će sudjelovati KUD Milan Begović iz Vrlike, “Čuvari Kristova groba“ iz Vrlike, hodočasnici iz drugih grkokatoličkih župa, crkveni zbor te “Žumberački uskoci“. Proslavu će zajedno financijski poduprijeti Grad Vrlika i Križevačka eparhija. Grkokatolička župa u Vrlici ustanovljena je 1834. godine. U lipnju 1836. u posjet grkokatoličkim župama Baljcima, Kričkama i Vrlici po prvi put je došao grkokatolički križevački biskup Gabrijel Smičiklas, pod čiju su crkvenu jurisdikciju te župe spadale.

Fotogalerija i ostatak članka:

Detalji

Sveti otac Franjo imenovao je 25. veljače 2020. godine  mons. Giorgia Demetrija Gallara, grkokatoličkog biskupa Eparhije Piana degli Albanesi u Italiji (Sicilija) za novog tajnika Kongregacije za Istočne Crkve. Mons. Gallaro rođen je 1948. u Italiji, službovao je kao svećenik u SAD-u (Melkitksa eparhija Newton, eparhije Pittsburgh i Stamford), a od 2015. ordinarij eparhije Piana degli Albanesi u Italiji. Čestitamo!

 

Detalji

Na Siropusnu nedjelju, 23. veljače 2020., na liturgiji u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu okupili su Žumbečani iz Berka, Uskoci i brojni drugi, a u subotu prije održana su i vjenčanje i krštenje. Župnik o. Danijel Hranilović javlja: "Vikend pred Veliki post blagoslovio našu zajednicu prekrasnim trenucima gdje smo uz jučerašnje Sakramente krštenja i dva vjenčanja, osjetili radost, ali i ohrabrenje da naša brojčano manja zajednica, ali srcem velika, uz Božju pomoć ide naprijed... Stoga, hvala malenoj Riji, Marti, Matiji, Eriku i Đini na jučerašnjoj radosti.... Također hvala dečkima Mislavu Hraniloviću, Željku Hraniloviću, Milanu Radiću, Juri Milašinoviću, Perici Hraniloviću, Goranu Breškiju i o. Ivanu Radeljaku koji su se jučer pobrinuli za gulaš koji smo, uz nareske, žgance, kolače naših vrijednih župljanki i specijaliteta naših gostiju, danas blagovati... Hvala svima koji ste molitvom, trudom i požrtvovnošću utkali dio sebe u današnji susret naših Berčana iz Slavonije, naših Berčana i ostalih naših Žumberčana iz Zagreba i okolice. Svetu liturgiju predvodio je križevački biskup u miru Nikola Kekić, zajedno s o. dr. Tarasom  Barščevskim, o. Ivanom Radeljakom, o. Romanom Stupjakom i o. Danijelom Hranilovićem. Povod je susret naših ljudi, druženje između dviju župa, ali i zahvalnost našim Berčanima koji su svojom žrtvom i ljubavlju utkali sebe u našu Domovinu za vrijeme rata. U našoj crkvi na Gornjem gradu gdje su kao prognanici molili za svoje, za domovinu, gdje su se sastajali i gdje su vrata naše kuće bila otvorena njima u tim teškim trenucima, Svetu liturgiju smo namijenili za naše Berčane, naše branitelje iz Berka, kao i za ostale naše Žumberčane poginule u Domovinskom ratu. Do večernjih sati nastavljeno je druženje."
FOTO: