GRKOKATOLIČKA VRLIKA, Ivo Mišur, Zagreb 2020.

Iz tiska je izašla knjiga Grkokatolička Vrlika. Autor je Ivo Mišur koji već nekoliko godina istražuje povijest dalmatinskih grkokatolika. Knjiga prati povijest župe Svete Trojice u Vrlici koja je osnovana 1834. godine kada je nekoliko stotina pravoslavaca iz Vrlike i okolice pristupilo Katoličkoj crkvi. Župa je bila dio Dalmatinskog vikarijata Križevačke eparhije. Istoimena crkva je izgrađena 1843., a posvećena 1844. Vrlički grkokatolici su bili vjerska manjina u mjestu s većinskim rimokatoličkim stanovništvom te značajnom pravoslavnom populacijom. U specifičnim okolnostima opstala su preko stotinu godina. Župnici su dolazili iz sjeverne Hrvatske. Najpoznatiji je bio don Ilija Malić. Knjiga otkriva grkokatoličke korijene poznatog književnika Milana Begovića te njegovu zagubljenu pjesmu napisanu u čast križevačkog biskupa. Grkokatolika je u Vrlici bilo sve do polovice 20. stoljeća. Nakon toga crkva postupno propada. U velikom potresu koji je zadesio Vrliku 1970. godine značajno je oštećena, a srušena je dinamitom u veljači 1971. godine. Knjiga je pisana znanstvenim stilom uz pomno navođenje referenci. Okosnicu teksta čine tekstovi dvaju izvornih znanstvenih članaka koji su objavljeni prije nekoliko godina nadopunjeni novim izvorima te fotografijama (izvor: historiografija.hr)


 

 
Iz Rasprave o savršenom životu kršćanina, svetoga Grgura Nisenskoga
 
Apostol Pavao je dublje od svih znao tko je Krist, te je u skladu s onim što je sam činio, proglasio kakav ima biti čovjek koji je dobio ime po Kristu: toliko ga je naime brižno nasljedovao da je u sebi vidljivo očitovao samoga Gospodina, tako te se činilo da ovdje ne govori on, Pavao, već Krist, kao što sam reče, dobro znajući što ima u sebi: Tražite, veli, dokaz od onoga koji u meni govori, od Krista. I opet: Živim, ali ne više ja, nego Krist živi u meni. Ovdje nam je dakle pokazao i kakvu snagu ima to Kristovo ime, jer za Krista kaže da je Božja sila i Božja mudrost, a zove ga također samim mirom ili nepristupačnim svjetlom u kojem prebiva Bog, pomirenjem i otkupom, velikim svećenikom i Vazmom, utjehom duša, sjajem slave, slikom biti i tvorcem vjekova, hranom i duhovnim pićem, stijenom i vodom, temeljem vjere, ugaonim kamenom; i slikom Boga nevidljivoga, i velikim Bogom, glavom tijela Crkve, prvorođencem novog stvorenja, prvencem onih koji usnuše,

U nedjelju, 21. lipnja 2020., na svečanoj misi proslave 50. obljetnice proglašenja svetim prvog hrvatskog sveca franjevca mučenika Nikole Tavelića, koju je predvodio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u RH, uz druge hrvatske biskupe sudjelovali su i mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije te mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.


 

U samoborskoj grkokatoličkoj župi u subotu 20. lipnja 2020. godine, na blagdan naslovnika župe ''Muke presvete Bogorodice'', ordinarij mons. Milan Stipić služio je svetu liturgiju zajedno sa župnikom o. Danielom Vranešićem i župnikom Stojdrage o. Milanom Vranešićem u tamošnjoj župnoj crkvi. Također je tom prigodom održana i godišnja molitva za zdravlje. U homiliji je apostolski administrator Stipić govorio o patnjama Bogorodice koje je ona proživjela gledajući smrt vlastitog Sina. “Blagdan Muka presvete Bogorodice za sve nas prilika je da u sebi promišljamo o istinskim Bogorodičinim patnjama koje je ona proživjela, po proročkim riječima starca Šimuna koji joj je na dan prikazanja njezina sina Isusa u Hramu nagovijestio da će joj u budućnosti mač boli probosti srce. Mislimo danas i na sve majke koje se moraju suočiti sa patnjama zbog gubitka vlastitog djeteta. Zato je današnji blagdan

U petak, 12. lipnja, u prijepodnevnim satima, provincijalna poglavarica Vasilijanki provincije sv. Arkanđela Mihovila u Osijeku, s. Darija Fina, zajedno sa s. Anastazijom Pitkom, posjetile s ured Slavonsko-srijemskog vikarijata i tom prigodom vikaru o. Vladimiru Sedlaku predstavile razrađeni hodogram proslave 100. obljetnice od dolaska sestara Vasilijanki, ponajprije u Srijem (biskupska rezidencija i dobro u Šidu), a zatim i Slavoniju (Osijek), koja bi se imala proslaviti u sjedištu provincijalne uprave u Osijeku 18. srpnja 2020. godine. Sestre Vasilijanke su u proteklih 100 godina dali neizmjeran doprinos u pastoralnom radu naših župa: Šid, Mikluševci, Osijek, Vukovar, Slavonski Brod, Petrovci, kao i u župama Bosanskoga vikarijata. Stoga u znaku zajedništva, u službi Kristova poslanja, pažljivo saslušajući, o. vikar Sedlak zajamčio je sestrama kako će svećenici Križevačke eparhije, osobito oni s područja Slavonsko-srijemskog vikarijata, dati svoj doprinos u proslavi stavljajući se na raspolaganje u duhovnom i liturgijskom segmentu organizacije služenjem bogoslužja, raspolaganjem za sv. ispovijed i drugo što već bude potrebno (V. Sedlak).

Na II. nedjelju po Duhovima, 14. lipnja 2020., mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, u zajedništvu sa župnikom o. Nikolom Stupjakom, služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u grkokatoličkoj župnoj ckvi Rođenja presvete Bogorodice u Kaniži kod Slavonskog Broda. Ujedno je toga dana u župi bila i prva pričest kojoj je pristupilo šest prvopričesnika - tri dječaka i tri djevojčice. U homiliji je mons. Stipić govorio o presvetoj Euharistiji - Tajni Tijela i Krvi Kristove. ''Euharistija je naš najizvrsniji način života s Kristom, od njegova Uzašašća do ponovnog dolaska. Naša krv se miješa s njegovom Krvlju i naše tijelo se spaja s njegovim Tijelom. Ne može biti kršćanina a da mu to nije bitno, dapače to nam treba biti najbitnija pobožnost, molitva i temelj našeg crkvenog i kršćanskog života. To je uzvišena i sveta Tajna - Otajstvo naše vjere. Imati Boga tako blizu, tako intimno i tako pristupačno je čudesni dar kojega je Krist nama slabima i smrtnima ostavio da bismo i mi živjeli božanskim životom i ostali sjedinjeni s njim. Zato je prevažno kako se odnosimo prema toj svetoj Tajni i kao Crkva i kao pojedinci'' - rekao je mons. Stipić. 

Fotografije: 

Svečano liturgijsko slavlje svetkovine svetog Antuna Padovanskog po grkokatoličkom obredu, predvodio je u Antunovsko jutro u crkvi "sveca cijelog svijeta" u Podvinju slavonskobrodski župnik o. Aleksandar Hmilj. Božju Riječ navijestio je o. Nikola Stupjak, župnik grkokatoličke župe u Kaniži, a propovijedao je vlč. Josip Matanović, župnik župe sv. Dominika u Slavonskom Brodu. "Dok moliš sv. Antuna da ti pomogne pronaći izgubljene stvari, ne zaboravi moliti Ga da pronađeš i samog sebe", poručio je vlč. Josip. Suslavio je i vlč. Robert Farkaš, župnik župe sv. Leopolda Mandića. Liturgijsko pjevanje vodile su časne sestre Bazilijanke.


 

“U liku kruha daje ti se Tijelo, a u liku vina daje ti se Krv. Primajući Tijelo i Krv Kristovu postaješ njegov ‘sutjelesnik i sukrvnik’. Tako postajemo i kristonoše jer se njegovo Tijelo i Krv šire našim udovima. I tako postajemo dionici božanske naravi.” Sv. Ćiril Jeruzalemski


 

TROPAR, gl. 4.: Spomendan Tvoj, Kriste Bože naš, zasja svijetu kao svečani blagdan. Od Tebe ribari naučiše prinositi Tebi beskrvnu žrtvu u kruhu i vinu, i na taj način činiti božanski spomen na Tebe. Gospode, slava Tebi!

KONDAK, gl. 4.: Evo Krist je pred nama kao hrana svima. Dođite, i padnuvši na koljena poklonimo se Kristu Bogu, koji je u ovim tajnama na otajstveni način prisutan! Stoga puni pokajanja zavapimo njemu: Vladaru, nemoj nas opeći nedostojnom pričešću, već spali grijehe, i očisti duše naše!

STIHIRE: Čovjekoljupče, Ti si otkrio veliko otajstvo svojega utjelovljenja, kada si bio na večeri sa svojim učenicima i rekao im: Jedite kruh koji daje život, to je Tijelo moje i pijte Krv života vječnoga. 

Dođite danas slavitelji i radosno uzveličajmo spasonosnu svetkovinu Kruha koji život daje i Jaganjca Božjega koji oduzima grijehe svijeta. Svetkujmo danas ne u kiselosti stare zlobe, već u slasti čistoće i pravde. Očistivši se, postanimo dostojni dionici ovoga slavlja, da zadobijemo baštinu Kristova carstva vječnoga.


 

 

 

ZAGREB/ IKA 10. 06.  2020.Članovi Hrvatske biskupske konferencije održali su 60. plenarno zasjedanje Sabora HBK pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020. Priopćenje prenosimo u cijelosti. Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić podsjetio je kako je pandemija Covida – 19 omela i odgodila predviđene aktivnosti i događaje HBK poput redovitog zasjedanja HBK koje je trebalo biti održano u travnju, susreta Hrvatske katoličke mladeži u svibnju, susret HBK i Hrvatske redovničke konferencije te izvanredno zasjedanje HBK početkom lipnja, kao i druge brojne pastoralne planove i programe ne samo kod nas, već i diljem svijeta. Osvrnuo se i na razorni potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, te izrazio kršćansku solidarnost i bratsku blizinu zagrebačkom nadbiskupu i metropoliti kardinalu Josipu Bozaniću i apostolskom administratoru Križevačke eparhije mons. Milanu Stipiću, kao i svim župama i redovničkim zajednicama u Zagrebu, koji su osjetili i pretrpjeli posljedice potresa. Posebno je pozdravio nazočnog apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Linguu istaknuvši kako je u kratkom razdoblju svoje službe u našoj zemlji obišao