- Detalji
Ivanka Petrović (Slovo, br. 38, 1988.)
Članak: klikni na sliku
Nerijetko se može čuti da se glagoljanje kod Hrvata udomaćilo za vrijeme kneza Branimira. Izgledno je da se prvi susret dogodio i ranije, još 863. kada su se Solunska braća prema Moravskoj kretala morskim putem, preko bizantske Dalmacije. Snažniji poticaji stigli bi u Branimirovo vrijeme (nazivano i Branimirovom renesansom), 882. godine prilikom Metodova proputovanja Dalmacijom do Carigrada. O ovoj zanimljivoj temi više možete saznati u antologijskom radu zaslužne znanstvenice Staroslavenskog instituta akad. Ivanke Petrović "Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje srednjovjekovne kulture“. Moderna hrvatska historiografija i slavenska filologija 19. stoljeća izgradile su čitav niz teza i mišljenja o prvim mogućim susretima Hrvata s ćirilometodskom misijom ili tekovinama njihova djela na hrvatskom sjeveru i u kneževskoj Hrvatskoj. Nasuprot tome, od 20-ih do 70-ih godina našeg stoljeća razvija se, razrađuje i oblikuje, i danas uglavnom prihvaća, uvjerljivo mišljenje hrvatskih povjesnika da se hrvatsko glagoljaštvo primarno prihvatilo i ukorijenilo na području dalmatinskih biskupija i gradova, dakle, među Hrvatima u bizantskoj Dalmaciji, a ne u hrvatskoj kneževini.
- Detalji
Aleksandar Šmeman
- Detalji
11. svibnja
Rodili su se u obitelji Lava i Marije u gradu Solunu u 9. stoljeću. U gradu i okolici živjelo je tada dosta Slavena te su braća u mladosti naučila govoriti i slavenski. Nakon izučenih najviših škola u ono doba svaki je krenuo svojim putem. Metod je jedno vrijeme bio upravitelj bizantske pokrajine oko Strumice u Makedoniji, a onda se posveti kao monah na planini Olimp. Ćiril je bio u službi carigradskog patrijarha i profesor filozofije. Zajedno su išli u diplomatsku misiju Kozarima, a zatim kao blagovjesnici evanđelja Slavenima u Moravsku. Put ih je dalje vodio u Rim, gdje 14. veljače 869. Ćiril umre. Metod je kao panonski nadbiskup nastavio svoju pastirsku službu među Slavenima i upokojio se 6. travnja 885.
TROPAR, glas 4.: Vi ste istog duha kao i apostoli i učitelji ste slavenskih krajeva, o Bogom prosvijetljeni Ćirile i Metode! Molite Vladara sviju, da utvrdi sve slavenske narode u pravoj vjeri i jednodušnosti, i dade svijetu mir i spasi naše duše!
(Jako apostolov jedinoravniji i slavjanskih stran učitelije, Kirile i Metodije bogomudriji, Vladiku vsjeh molite, vsja jaziki slavjanskija utverditi v pravovjeriji i jedinomisliji, umirit mir, i spasti duši našja.)
KONDAK, glas 3.: Iskažimo čast svetoj dvojici naših prosvjetitelja! Prijevodima svetih knjiga oni nam namriješe vrelo Božje spoznaje, iz kojega crpimo u obilju sve do danas. Zato vas častimo, Ćirile i Metode, koji stojite pred prijestoljem Svevišnjega, prinoseći tople molitve za naše duše.
- Detalji
- Detalji
Budimo hrabri poput žene Samarijanke, koja „nije povjerovala lako, kao što nije prihvatila nepromišljeno ono što je on govorio, međutim, jer je tražila tako brižno pojasniti si i otkriti istinu, ipak ne bijaše ni nepoučljiva ni tvrdoglava, što dobro pokazuje njezin upit.“ (Ivan Zlatousti, Hom. na Ivanovo evanđelje, 32,2)
TROPAR, gl. 8.: Sredinom blagdana, o Spasitelju, napoj žednu dušu moju vodama pobožnosti! Jer ti si nam povikao svima: Tko je žedan, neka dođe k meni i pije! Izvore našega života, Kriste Bože, slava tebi.
KONDAK, gl. 8.: Došašvši vjerom na zdenac Samaritanka vidje u tebi vodu mudrosti. I napivši se nje obilno, nasljedova zauvijek kraljevstvo nebesko. Častan je njezin spomen.
U svakom čovjeku postoji žeđ za savršenijom spoznajom i za punijim življenjem života, to je u biti žeđ za neprolaznim vrijednostima, u svijetu koji nas draška i mami svojim obiljem, ali koji nas u konačnici ne zasićuje. Zato možemo reći da nas nosi njegova bujica kao rijeka do mjere da ne uspijevamo utažiti žeđ, premda smo u nju uronjeni. I dok živimo u bujnoj rijeci svijeta, ne uspijevamo donijeti vode do žednih usta. I što se više pojavljuje obilja oko nas, to se manje uspijevamo zasititi ostajući sve više i više žedniji i gladniji. U svojoj naivnosti ne shvaćamo da nas ovaj svijet želi prevesti žedne preko vode, pa se sve više u nj uranjamo, ali ne pronalazimo ono što bismo htjeli i trebali. Takvog ljudskog stanja bila je svjesna i grčka mudrost kad je u
- Detalji
Vijeće biskupskih konferencija Europske Unije objavilo je 6. svibnja na svojim službenim stranicama izjavu glavnog tajnika o. Manuela Barriosa Prieta, u kojoj je upozorio na ugrožavanje slobode vjeroispovijesti u kontekstu borbe protiv koronavirusa. „Sloboda vjeroispovijesti, uključujući slobodu bogoštovlja, temeljno je pravo i stvarna potreba mnogih ljudi“, izjavio je o. Manuel Barrios Prieto. „Ponovno otvaranje crkava, u skladu sa sanitarnim mjerama opreza, moraju biti provedene od civilnih vlasti na jasan i neproizvoljan način, s punim poštivanjem crkvenih vlasti i u dogovoru s njima“, nastavio je. Vijeće biskupskih konferencija EU-a (COMECE) ističe da je sada, kao i uvijek, razgovor Crkve, Europske Unije i državnih institucija ključan. Napominje da EU sve veću pažnju pridaje poštivanju temeljnih ljudskih prava i vladavini zakona, pa bi dio tog procesa trebalo biti praćenje poštivanja prava na slobodu vjeroispovijesti u borbi protiv koronavirusa. Europska komisija u Zajedničkom europskom planu za ukidanje mjera, koji je nedavno donijela, nije nijednom izričito spomenula vjerske službe. „To je razočaravajuće“ ustvrdio je o. Prieto „jer zanemaruje ključnu ulogu vjere u europskim društvima“. COMECE podsjeća da vjera nije samo privatna stvar, nego ima javnu i zajedničarsku dimenziju, kao što je to jasno navedeno u svim važnim tekstovima o ljudskim pravima, uključujući i Europsku povelju o ljudskim pravima. Također, Vijeće je ukazalo da je mogući uzrok marginaliziranju vjere u ovom kriznom trenutku posljedica agresivnog djelovanja pojedinih sekularističkih aktivista. Zato je podsjetilo da je Europska komisija u dokumentu o demokraciji, vladavini prava i ljudskim pravima u okviru krize uzrokovane koronavirusom, naglasila da je pravo na slobodu vjeroispovijesti „mjerilo suvremenih društava“ i pozvala vlasti da svako ograničenje bude „jasno propisano zakonom, u skladu s odgovarajućim ustavnim jamstvima i proporcionalno cilju kojem teži.“ Na kraju, Vijeće ponavlja kako je svako smanjivanje ljudskih prava u ovoj kriznoj situaciji nedopustivo. Stoga se ona, uključujući pravo na slobodu vjeroispovijesti, moraju u potpunosti što prije ponovno uspostaviti, piše na službenim stranicama COMECE-a.
- Detalji
Hrvatski katolički radio emitirao je u utorak 5. svibnja prijenos misnog slavlja osmog utorka iz crkve Sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Svetom Duhu u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu. Misno slavlje sedmog utorka u povodu pobožnosti Trinaest utoraka posvećenih sv. Antunu predvodio je apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, a u koncelebraciji bili su župnik župe i svetišta Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu fra Roko Bedalov, župni vikar župe i svetišta fra Ivan Marija Lotar te odgojitelj Provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Stjepan Brčina. Tijekom misnog slavlja mons. Stipić posebno je istaknuo i izrazio radost što nakon dugog vremena može vidjeti kršćansku zajednicu okupljenu na misnom slavlju. “Velika me radost obuzela
Opširnije: O. MILAN STIPIĆ PREDVODIO OSMI UTORAK NA ČAST SV. ANTI NA SV. DUHU U ZAGREBU
- Detalji
VIDEO:
Na obalama Jezera Michigan u Sjedinjenim Američkim Državama nalazi se Manastir (skit) Svetog Preobraženja u kojem mole, žive i rade grkokatolički monasi ''Bratstva sv. Ivana''. Manastir je započeo vrlo skromno: molitvom i borbom s nepodatnom prirodom i oštrom klimom, sakupljanjem bobica i pravljenjem džema za prodaju. Danas je to cvatuća zajednica koja je duhovno oživjela čitav taj kraj, živeći monaškim životom po pravilu sv. Benedikta i istočnih monaha, živeći duhovnost i služeći liturgiju bizantskog obreda. Web stranica: https://www.societystjohn.com/
- Detalji
Već nekoliko stoljeća, ali osobito u današnje vrijeme, učenja kršćanske Crkve vrlo često dolaze pod udar kritike akademske, medijske, političke ili filozofske 'elite' kao mitska, neznanstvena, prevladavana suvremenim tehnološko-znanstvenim, filozofskim ili društveno-gospodarskim spoznajama i dostignućima. Velika većina vjernika, kao uostalom i većina ljudi općenito, nemaju akademsko obrazovanje ili ne prate razvoj filozofije, sociologije, ali i ozbiljne medijske napise o tim temama, a mnogi jako slabo ili gotovo nikako dublje poznaju izvorna učenja Crkve. Zato je važno da odrasli kršćani poznaju barem osnove katekizma i povijesti Crkve, ali paralelno s time i društvena, znanstvena i misaona dostignuća svijeta u kojem žive. Uostalom svaki čovjek treba svoja uvjerenja graditi na nekoj spoznaji, na poznavanju argumenata i činjenica, a ne slijepo i olako prihvaćati spinove, mišljenja, naslove ili senzacionalne tvrdnje na tržištu medijskoga prostora danas. Ne možemo se zadovoljiti prihvaćanjem učenja Crkve samo zato što su nam tako rekli roditelji,
- Detalji
ORDINARIJAT KRIŽEVAČKE EPARHIJE
Broj: 106/2020.
Predmet: Odredbe i preporuke za Križevačku eparhiju gledom na specifične mjere o javnim skupovima koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Svim župnim uredima i samostanima u Križevačkoj eparhiji
Uz Pismo biskupâ HBK, koje se n alazi u privitku ovog dopisa, a u vidu pomoći svećenicima u sprječavanja zaraze i zaštite zdravlja ljudi na temelju specifičnih mjera koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, donosim sljedeće odredbe i preporuke za Križevačku eparhiju:
- Neka se, koliko je moguće, vrata crkve drže otvorenima da ih vjernici ne moraju dodirivati pri ulasku/izlasku iz crkve, i neka se kod ulaska u crkvu omogući vjernicima dezinficiranje ruku. Vjernici neka se drže razmaka od 2 metra, osim članova istoga kućanstva. Kod ulaska i izlaska u crkvu kao i kod dolaska na svetu pričest, neka se drži razmak od najmanje dva metra među vjernicima. Isto vrijedi i za pjevače.
- Ako se dogodi da svećenik ima simptome povišene tjelesne temperature, te uz to kašlje i ima poteškoća s disanjem, neka ne služi svetu liturgiju s narodom i neka ne dijeli svete Tajne. Također i pojci, pjevači i poslužitelji s navedenim simptomima neka se sudjeluju na svetim liturgijama.
- Neka se suzdrže od dolazaka na sveta bogoslužja:
- osobe sa simptomima povišene tjelesne temperature, kašlja i koji imaju poteškoća s disanjem, kao i osobe s kroničnom bolešću srca, krvožilnog ili dišnog sustava, šećerne i teške maligne bolesti;
- osobe koje su pod rizikom da su mogle biti u kontaktu s osobama pozitivnim na COVID-19 ili su pod sumnjom da bi mogle biti zaražene s COVID-19 ili su u samoizolaciji.
Stranica 15 od 25
Tražilica
Video
Najave
Voditelj: Prof. Ivica Svetec
mob. 099 841 7371
e-mail:
gmail.com