Svečano liturgijsko slavlje svetkovine svetog Antuna Padovanskog po grkokatoličkom obredu, predvodio je u Antunovsko jutro u crkvi "sveca cijelog svijeta" u Podvinju slavonskobrodski župnik o. Aleksandar Hmilj. Božju Riječ navijestio je o. Nikola Stupjak, župnik grkokatoličke župe u Kaniži, a propovijedao je vlč. Josip Matanović, župnik župe sv. Dominika u Slavonskom Brodu. "Dok moliš sv. Antuna da ti pomogne pronaći izgubljene stvari, ne zaboravi moliti Ga da pronađeš i samog sebe", poručio je vlč. Josip. Suslavio je i vlč. Robert Farkaš, župnik župe sv. Leopolda Mandića. Liturgijsko pjevanje vodile su časne sestre Bazilijanke.


 

“U liku kruha daje ti se Tijelo, a u liku vina daje ti se Krv. Primajući Tijelo i Krv Kristovu postaješ njegov ‘sutjelesnik i sukrvnik’. Tako postajemo i kristonoše jer se njegovo Tijelo i Krv šire našim udovima. I tako postajemo dionici božanske naravi.” Sv. Ćiril Jeruzalemski


 

TROPAR, gl. 4.: Spomendan Tvoj, Kriste Bože naš, zasja svijetu kao svečani blagdan. Od Tebe ribari naučiše prinositi Tebi beskrvnu žrtvu u kruhu i vinu, i na taj način činiti božanski spomen na Tebe. Gospode, slava Tebi!

KONDAK, gl. 4.: Evo Krist je pred nama kao hrana svima. Dođite, i padnuvši na koljena poklonimo se Kristu Bogu, koji je u ovim tajnama na otajstveni način prisutan! Stoga puni pokajanja zavapimo njemu: Vladaru, nemoj nas opeći nedostojnom pričešću, već spali grijehe, i očisti duše naše!

STIHIRE: Čovjekoljupče, Ti si otkrio veliko otajstvo svojega utjelovljenja, kada si bio na večeri sa svojim učenicima i rekao im: Jedite kruh koji daje život, to je Tijelo moje i pijte Krv života vječnoga. 

Dođite danas slavitelji i radosno uzveličajmo spasonosnu svetkovinu Kruha koji život daje i Jaganjca Božjega koji oduzima grijehe svijeta. Svetkujmo danas ne u kiselosti stare zlobe, već u slasti čistoće i pravde. Očistivši se, postanimo dostojni dionici ovoga slavlja, da zadobijemo baštinu Kristova carstva vječnoga.


 

 

 

ZAGREB/ IKA 10. 06.  2020.Članovi Hrvatske biskupske konferencije održali su 60. plenarno zasjedanje Sabora HBK pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u Zagrebu 8. i 9. lipnja 2020. Priopćenje prenosimo u cijelosti. Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić podsjetio je kako je pandemija Covida – 19 omela i odgodila predviđene aktivnosti i događaje HBK poput redovitog zasjedanja HBK koje je trebalo biti održano u travnju, susreta Hrvatske katoličke mladeži u svibnju, susret HBK i Hrvatske redovničke konferencije te izvanredno zasjedanje HBK početkom lipnja, kao i druge brojne pastoralne planove i programe ne samo kod nas, već i diljem svijeta. Osvrnuo se i na razorni potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, te izrazio kršćansku solidarnost i bratsku blizinu zagrebačkom nadbiskupu i metropoliti kardinalu Josipu Bozaniću i apostolskom administratoru Križevačke eparhije mons. Milanu Stipiću, kao i svim župama i redovničkim zajednicama u Zagrebu, koji su osjetili i pretrpjeli posljedice potresa. Posebno je pozdravio nazočnog apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Linguu istaknuvši kako je u kratkom razdoblju svoje službe u našoj zemlji obišao

Na nedjelju Svih Svetih, 7 lipnja 2020., apostolski administrator pohodio je župu Krista Kralja u Vukovaru. Služio je liturgiju Nedjelje Svih Svetih u zajedništvu s vukovarskim župnikom o. Vladimirom Magočom. Grkokatolička Crkva, prema drevnoj kršćanskoj tradicji, slavi sve znane i ne znane svece u nedjelju poslije Duhova - Pedesetnice. ''Crkva tako od najstarijih vremena, još od drevne kršćanske Antiohije gdje se ovo slavljenje svetih u nedjelju po Duhovima vrlo rano uvriježilo, svjedoči da je svaka svetost plod Svetoga Duha. Kršćani su obilježeni Svetim Duhom i na krštenju i na miropomazanju, i nose u sebi ogromni potencijal da surađujući s Božjim Duhom u životu mogu činiti velika i dobra djela. A velika i dobra djela ne znači uvijek čini spektakularne stvari. Može to biti i jednostavan svakodnevni odnos život ljubavi i poniznosti prema bližnjima, vjerno vršenje Kristovih evanđeoskih zapovijedi, iskreni i smireni duhovni

Ordinarijat Križevačke eparhije
Franje Račkoga 32
48260 KRIŽEVCI


 

U nedjelju 7. lipnja 2020., svečanom liturgijom proslavljeno je godišnje proštenje u kapelici Presvete Trojice u Tomaševcima. Liturgiju je služio umirovljeni vladika Nikola Kekić, zajedno s o. Nenadom Krajačićem, župnikom Mrzlog Polja na čijem se području nalazi selo Tomaševci i kapelica posvećena Presvetoj Trojici. Poslije liturgije svi su počašćeni kod obitelji Dušana i Jadranke Rušnov.


 

U nedjelju poslije Pedesetnice - Silaska Svetoga Duha, Crkve bizantskog obreda slave Nedjelju svih svetih - spomen svih u kojima se Krist po Svetom Duhu proslavio.

 

KANON SVIM SVETIMA, Glas 8.

Pjesma 1.

Irmos: Uznesimo pjesmu čudesnomu Bogu našemu, ljudi, koji oslobodi Izraela iz ropstva, pjesan pobjedničku pjevajući i zazivajući: Pjevamo Tebi, jedinomu Vladaru!

Pripjev: Svi sveti, molite Boga za nas.

Družino proroka, zbore apostola i čete mučenika, molite Vladara sviju da spasi mene koji sam sapet brojnim grijesima.

Svetiteljski skupe, svi časni oci i pravednici, molite  se da polučimo vječna dobra mi koji vas vjerom blagoslivljamo.

Slava: Slavim sve redove svetih Tvojih, Gospode, jer po molitvama njihovim ozdravljaš duše naše, a budući da si Ti svjetlo nedodirljivo, vječnom svojm svjetlošću odgoniš tamu neznanja.

I sada: Presveta Djevo i  Majko, koja si prevsetu Riječ rodila, molimo ti se, posveti sve koji te sa svima svetima vjerom slave.

U subotu, 6. lipnja, prvi puta po ublažavanju mjera zaštite zbog COVID-a 19, u slavonsko-brodskoj grkokatoličkoj župi, točnije u filijali Bukovlje, okupili su se svećenici iz Slavonskog i Srijemskog dekanata na svoj redoviti susret pod predsjedanjem biskupskoga vikara za Slavoniju i Srijem mr.sc. Vladimira Sedlaka. Svećeničkom susretu se pridružio i mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, doživljavajući zajedništvo u različitosti kroz redoviti vid susreta svećenika ovih dviju dekanata. Svećenici su ponajprije u crkvi odslužili pjevani Moleben Kristu Čovjekoljupcu i izmolili posvetnu molitvu Srcu Isusovu, predavajući sebe, svoje svećeništvo, svoje obitelji i župe pod zaštitu Kristove ljubavi i milosrđa. Na sjednici koja je 

Davne 1853. godine, na blagdan Duhova snažan led potukao je polja, usjeve, nasade i voćnjake u ataru župe Bács Keresztúr (današnji Ruski Krstur), u županiji Bács-Bodrog, u Ugarskoj (današnja Bačka) i tada je odlučeno kako će u buduće na utorak po blagdanu Duhova biti Zavjetni dan. Dan kada će se iza blagdana Silaska Sv. Duha - Pedesetnice i blagdana Presvete Trojice dodatno suzdržavati od radova sa zemljom i u poniznosti promišljajući o Božjem stvorenju i stvorenome, u poniznosti i pokori prikazivati molitve Bogu i zagovoru presvete Bogorodice. Tako je nastalo zavjetno hodočašće u svetište Majke Božje na Vodici koje se nalazi na putu od Ruskog Krstura prema nekadašnjem njemačkom selu Filipovo. Od samih početaka ovaj su Zavjetni dan prihvatile sve župe rusinske tradicije, kako u Bačkoj tako i u Srijemu, a osnutkom novih župa početkom dvadesetog stoljeća tradicija Zavjetnoga dana prenosila se i dalje. Zavjetni dan „slavio se“ suzdržavanjem od poljodjelskih poslova, te hodočašćem u Marijansko svetište, u Vodicu, gdje bi se pobožan narod tom prigodom ispovjedio, sudjelovao na liturgiji i ophodnoj procesiji, a nakon odsluženog molebena u čast Presvete Bogorodice krenuo bi pješice ili na kolima natrag u svoja sela.