U četvrtak, 12.studenoga 2020. godine, na blagdan sv. Jozafata, biskupa i mučenika, istoimena grkokatolička župa u Rajevu Selu, proslavila je naslovnika crkve i župe, ove godine uz nešto manji broj kako svećenstva tako i vjernika, sukladno preporukama stožera civilne zaštite. Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga služio je vladika križevački mons. Milan Stipić, uz susluženje vikara slavonsko-srijemskog o. Vladimira Sedlaka, dekana srijemskog o. Romana Stupjaka, gvardijana Franjevačkog samostana u Dubravama fra Niku Josića, svećenika Zadarske nadbiskupije don Slavka Ivoša te domaćeg župnika o. Olega Zakaljuka. Vladika Milan u propovijedi je govorio o stradanju sv. Jozafata Polockog za jedinstvo vjere i Crkve, koji je kao dobri pastir položio život svoj život za svoje ovce upravo poput samoga našega Spasitelja Isusa Krista. ''To je zapravo kruna kršćanskoga života, biti ovjenčan slavom Nebeskoga kraljevstva.'' Naglasio je kako mi trebamo biti poput stada sljediti našega pastira, možda ne u muci do krvi kao sv. Jozafat, ali sigurno u pobožnosti i revnosti prema Kristu kako nam je i sveti biskup Jozafat pokazao.''  


 

''Kada dijelimo siromasima, ulazimo još više u Svetinju nad Svetinjama i prinosimo žrtvu na još višem oltaru kojega je sam Bog podigao, koji se sastoji od ljudske duše. Jer tijelo drugoga čovjek je uistinu tijelo samoga Krista"

TROPAR, glas 8.: Poput ognja zasjala je dobrota tvojih usta i obasjala je svemir. Svijetu steče ne od srebra blago, i nama pokaže poniznosti visinu. A ti, učeći svojim riječima, oče Ivane Zlatousti, moli Riječ, Krista Boga, da spasi naše duše.


 

TROPAR nedjeljni, glas 6.: Anđeoske sile pojaviše se na grobu Tvojem, a stražari kao mrtvi popadaše. Marija stajaše kod groba tražeći prečisto tijelo Tvoje.  Pokorio si pakao, koji Te nije mogao obmanuti, sreo si Djevu, dajući život. Uskrsnuo si iz mrtvih, Gospode, slava Tebi!

TROPAR bestjelesnima, glas 4.: Vođe nebeskih vojska! Molimo vas svagda mi nedostojni, da nas zaštitite svojim molitvama i očuvate nas pod okriljem vaše bestjelesne slave. Ponizno pred vama prostrti, kličemo: Izbavite nas od nevolja, vojskovođe višnjih sila!

KONDAK: Vojskovođe Božji, sluge božanske slave, načelnici anđela i vođe ljudi: Molite za nas ono što nam je od koristi i veliku milost, jer vi ste vođe bestjelesnih sila.


 

Emisija ''Izdvojeno:'' (LaudatoTV) 'Imamo li pravo u demokratski uređenoj zemlji ugrožavati nečiji život da dokažemo svoje protivljenje nekom zakonu?'

Pogledajte emisiju na linku: https://www.facebook.com/laudato.hr/videos/868501930354021 

Autor Laudato/M.D. Fotograf Laudato Objavljeno: 04.11.2020 21:01 

U posljednje vrijeme zapljusnuti smo valom neviđena nasilja nad kršćanima i crkvama, koji prijeti sve većom eskalacijom. Što se i zašto događa razgovarali smo s kancelarom Križevačke eparhije, o. Livijom Marijanom, koji budno prati sva zbivanja u svijetu i crpi informacije na izvorima te novinarom Goranom Andrijanićem, koji se nedavno s obitelji odselio u Poljsku, katoličku zemlju u kojoj hrabri vjernici moraju braniti crkve od tisuća nasilnih demonstranata. Otkad je počeo progon kršćana na Bliskom istoku,

 
VATIKAN/DUBROVNIK/RIJEKA (IKA) 04.11.2020. / 12:00

Papa Franjo imenovao je dosadašnjeg dubrovačkog biskupa Matu Uzinića riječkim nadbiskupom koadjutorom, objavljeno je na blagdan sv. Karla Boromejskog, 4. studenoga, istovremeno u Vatikanu i Hrvatskoj. Nadbiskup Uzinić je do sada gotovo deset godina služio, vodio i brinuo se o dubrovačkoj Crkvi, što će i nastaviti činiti dok se ne odredi njegov nasljednik.

Životopis

Nadbiskup Uzinić rođen je 17. rujna 1967. godine u Dubravi, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, gdje je završio osnovnu školu. Formacijski put ga dalje vodi u Split, u gimnaziju i Nadbiskupsko sjemenište. Nakon obavezne vojne službe u trajanju od godinu dana (1986./1987.) na poluotoku Prevlaka, upisuje Teološki fakultet u Splitu na kojem završava studij filozofije i teologije 1993. godine. Zaređen je za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije 27. lipnja 1993. godine. Nakon ređenja obnašao je pastoralnu službu

‘Svećenici moraju biti skromni, njihova je zadaća odgajati vjernike u slobodi savjesti, a ne opservacije o dnevnoj politici’

Foto: Tomislav Stipić

Drevna Križevačka eparhija za vjernike katolike istočnog obreda dobila je svog 14. po redu vladiku u osobi mons. Milana Stipića, dosadašnjeg apostolskog administratora. Vladika Stipić najmlađi je biskup u Hrvatskoj i deveti najmlađi u katoličkom svijetu. Razgovor smo vodili u njegovom uredu u eparhijskom ordinarijatu kojega je nakon više od 60 godina vratio u Križevce gdje je i sjedište eparhije. Otvoren, komunikativan, prijateljski nastrojen prema medijima rado je odgovarao na pitanja što možda nije svojstveno svim katoličkim biskupima u Hrvatskoj, ali je svakako osvježenje. Biskup Stipić progovorio je o odnosu grkokatolika i pravoslavnih, brojnim izazovima koji ne zaobilaze Hrvatsku, društvu i Crkvi, svom viđenju treba li se Crkva miješati u politiku, Vatikanskim ugovorima i Papinoj podršci gay parovima.

Poštovani vladiko, osim što ste najmlađi biskup u hrvatskom katoličkom episkopatu, deveti ste najmlađi biskup u svijetu. Tih osam koji su od Vas mlađi svi dolaze iz istočnih katoličkih crkava. Zašto su katolički biskupi istočnog obreda uvijek najmlađi, jesu li istočne crkve same po sebi mlađe vjernicima i svećenstvom, ili vas je malo pa je teže izabrati biskupe?

Nije nas baš tako malo kako se misli, istočnih katolika je u svijetu 25 milijuna. Istočne crkve imaju svoj Sinod koji autonomno izabire biskupe, papa ih samo potvrdi. To je praksa u Ukrajinskoj grkokatoličkoj crkvi i grkokatoličkim crkvama na Bliskom istoku. Inače je neka tendencija da se kod istočnih katoličkih crkava, ali i kod pravoslavnih biraju mlađe vladike. Spontano je to postala tradicija, na neki način. Tako da ni moj slučaj nije izuzetak. Makar, u našoj Križevačkoj eparhiji

U subotu, 24. listopada 2020., tijekom svoga boravka u Hrvatskoj, generalna poglavarica Sestara Reda svetog Bazilija Velikog časna majka Marcela Runcan, prethodno saslušavši mišljenje sestara, imenovala je predstojnicom Vice-provincije svetih Bazilija i Makrine sestara Bazilijanki u Hrvatskoj s. Anastaziju Pitka, članicu Provincije sestara vasilijanki svetog Arkanđela Mihaela sa sjedištem u Osijeku. S. Anastazija će svoju službu obnašati kao izaslanica Generalne uprave Reda tijekom jedne godine. U novu vice-provincijalnu upravu ušle su i s. Serafina Šapina, kao zamjenica predstojnice, i s. Magdalena Dorić, kao ekonoma. Sestre bazilijanke (vasilijanke) prisutne su u Hrvatskoj od 1915. kada su na poziv Križevačkog vladike Dionizija Njaradi došle iz Slovitskog samostana u Ukrajini u Križevce. Godine 1920. osnovan je novi samostan u Šidu kojem su pripadale sestre pretežno ukrajinskog i rusinskog podrijetla, dok su sestre Hrvatice ostale u Križevcima. Godine 1951. bazilijanski samostani diljem svijeta centralizirani su pod jednom Generalnom upravom u Rimu. Red Sestara Bazilija Velikog međunarodni je katolički istočni red Papinskog prava. U Hrvatskoj danas žive i djeluje oko 40 sestara u dvije veće jedinice: Vice-provincija svetih Bazilija i Makrine sa sjedištem u Križevcima (samostani u Križevcima, Sošicama, Zagrebu) te Provincija svetog Arkanđela Mihaela sa sjedištem u Osijeku (samostani u Osijeku, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Prnjavoru (BiH) i Kijevu u Ukrajini.


 

 

 
ZADAR (IKA) 26.10.2020. / 08:31

Na znanstvenom simpoziju „Mudrost u Bibliji“ na Sveučilištu u Zadru u subotu 24. listopada dr. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu izlagao je o temi „Mudrost Isusovih učenika“. Dr. Barščevski govorio je o mudrosti ili ne-mudrosti Isusovih apostola i učenika, a ne o Božjoj mudrosti općenito ili o Kristu kao utjelovljenoj mudrosti. Polazeći od pretpostavke da se mudrost može steći te da se osobu može mudrosti poučiti, predstavio je intelektualnu osnovu učenika, što učenici znaju, a što ne znaju. „Znanje još nije mudrost, ali odsutnost znanja ukazuje i na nedostatak mudrosti. Mudrost nije nadogradnja znanja. Čini mi se da mudrost učenika polazi od nekog urođenog znanja. No, to znanje mora biti kao raskrinkano, razotkriveno, demolirano, kako bi se došlo do nove spoznaje, do nove razine mudrosti“, rekao je dr. Barščevski, dodavši da Evanđelja više puta govore o znanjima učenika, što potvrđuje i sam Isus. „Učenici pokazuju znanje na obiteljskoj, društvenoj, čak i na religijskoj razini, pretendirajući da znaju Isusa zato što više ne govori u prispodobama i vjeruju da je izašao od Boga. Isus ne osporava znanje učenika kad je riječ o odnosima u obitelji, društvu ili čak poznavanju sudbine Mesije. No, jasno ističe da poznavanje objave koju je on donio još ne znači imati pravu vjeru koja podrazumijeva jedinstvo s Ocem i Sinom. Isus je došao prvenstveno da objavi Oca i navijesti evanđelje Kraljevstva, te da pozove ljude da se obrate i povjeruju“, rekao je dr. Barščevski. Kada Isus govori o stjecanju znanja kod sinoptika, to je u kontekstu iscjeljenja uzetoga kao dokaz njegove moći opraštanja grijeha. U Evanđelju po Ivanu govori da svijet treba spoznati da Isus ljubi Oca, da ga je Otac poslao i da ljubi učenike kao što je ljubio njega, a učenici su pozvani upoznati jedinoga istinskoga Boga i Isusa kojega je on poslao. Predavač je naveo konkretne primjere što učenici znaju, a što ne znaju. „Oni poznaju zakone prirode, znaju da je

Na Nedjelju Krista Kralja prema katoličkom kalendaru istočnog obreda, 25. listopada križevački vladika Milan Stipić prvi je puta kao biskup služio Božansku liturgiju za grkokatolike u crkvi Presvetog Otkupitelja franjevačkog klerikata u Splitu. U prostranoj crkvi za  vrijeme liturgije poštovale su se sve epidemiološke mjere s distancom i maskama. S vladikom su služili o. Zenjo Zastavni, župnik Radatovića i, kako je vladika objavio nakon liturgije, novoustanovljene župe Svetog Spasitelja u Splitu, zatim fra Ivan Ćupić, don  Ante Žderić i drugi rimokatolički svećenici te đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar. U homiliji se vladika Stipić osvrnuo na poruku Evanđelja ove za grkokatolike Nedjelje Krista Kralja i poručio okupljenima: “Kraljevstvo o kojem Krist govori započinje već ovdje na zemlji. Naime, kako u pojedinačnom tako i u obiteljskom i društvenom životu, ako živimo vrijednosti Kraljevstva Božjega: dobrotu, pravednost, ljubav, onda to kraljevstvo započinje već ovdje među nama, a dovršit će se i usavršiti u Kraljevstvu Božjemu kada Krist ponovno dođe. Isto tako ako živimo ‘vrijednosti’ Zloga, imat ćemo već ovdje u životu i obitelji i društvu pakao i prije nego dođe Sud Kristov. Zato živimo kraljevski, živimo vrijednosti Kraljevstva Kristova, molitvom, slušanjem Evanđelja, svetim tajnama (sakramentima) i dobrim djelima i imat ćemo već unaprijed predokus Kraljevstva nebeskoga i ono će se u našem životu očitovati” naglasio je vladika Stipić. Na kraju liturgije vladika se zahvalio svima na dobrodošlici, osobito splitskim franjevcima, kao i svima na čestitkama povodom njegovog biskupskog ređenja. U ime Zadrana vladiki Stipiću uručen je i buket cvijeća i dalmatinskog zelenila uz prigodnu čestitku. Vladika Stipić utemeljio je grkokatoličku župu Svetog Spasitelja u Splitu koja će svoj godišnji  blagdan slaviti na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega (Spasovo). Na liturgiji su se okupili grkokatolici i rimokatolici, među kojima i oni pridošli iz Zadra odjeveni u narodne nošnje te iz Šibenika.


 

U nedjelju 25. listopada 2020. vjernici osječke grkokatoličke župe Hrista Carja (Krista Kralja) proslavili su svoj župni i hramski blagdan. Svečanu liturgiju, zajedno sa župnikom o. Ljubomirom Sturkom, predslužio je i propovijedao o. Nikola Stupjak, župnik grkokatoličke župe Rođenja Presvete Bogorodice u Kaniži i dekan slavonski. Propovjednik je istaknuo suprotnosti koje u sebi ujedinjuje blagdan Krista Kralja. ''Vidjevši pred sobom osuđenog i ismijanog Isusa, Pilat ne može shvatiti o kakvom kraljevstvu se ovdje govori. To Kristovo Kraljevstvo, nije kraljevstvo nadmoći već služenja i pomirenja u ljubavi, što zapravo predstavlja svakodnevni izazov za sve nas kršćane'' baglasio je o. Nikola. Pridržavajući se epidemioloških uputa, liturgijskom slavlju bili su nazočni vjernici Ukrajinci, Rusini i Hrvati iz Osijeka i okolice, katolici istočnog i zapadnog obreda, kao i