U srijedu, na blagdan Blagovijesti, 25. ožujka 2020. godine u KBC sestre milosrdnice preminuo je u 55. godini života i 29. godini svećeništva preč. Stjepan Rožanković, dekan Jastrebarskog dekanata i župni upravitelj Župe sv. Nikole biskupa iz Jastrebarskog. Rođen je 11. rujna 1965. godine u Gornjoj Bučici od oca Branka i majke Marije r. Rožanković. Nakon završene osnovne škole u Bučici i Interdijecezanske srednje škole za spremanje svećenika u Zagrebu upisuje Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu po završetku kojeg je zaređen za đakona 21. srpnja 1989. godine, a za svećenika 23. lipnja 1991. godine po rukama zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Svoju svećeničku službu započinje kao župni vikar u Župi sv. Vida u Brdovcu od 1. rujna

25. ožujka 2020.

Danas je početak našega spasenja i otkrivenje vječnoga otajstva. Sin Božji postaje Sinom Djevice, a Gabrijel radosno naviješta milosnu vijest. Zato i mi zajedno s njime kliknimo Bogorodici: Raduj se, milosti puna, Gospod s tobom (Tropar, glas 4.)

Blagdanom Blagovijesti presvetoj Bogorodici slavimo utjelovljenje Krista, Sina Božjega, koji se po Duhu Svetom učovječio u krilu presvete Bogorodice Marije, a kalendar nam ga donosi upravo devet mjeseci prije Božića - blagdana Kristova rođenja.  Toga blagdana najprikladnije je da izmolimo AKATIST PRESVETOJ BOGORODICI, koji također molimo i ove subote Velikoga posta, 28. 03., na tzv. Akatistovu subotu. Molimo presvetu Bogorodicu u ovim vremenima kušnje u svojim obiteljima, koje su uvijek i naše obiteljske, kućne crkve. Stanimo pred ikonu ili lik naše Bogomajke i hvalimo je i molimo zajedno sa Sinom Njezinim, Spasiteljem našim Gospodom Isusom Kristom, pravim Bogom i pravim čovjekom.

Akatist u PDF-U: KLIKNI NA SLIKU

Ili: TEKST AKATISTA ovdje:

AKATIST PRESVETOJ BOGORODICI

 

ORDINARIJAT KRIŽEVAČKE EPARHIJE
Broj: 77/2020
Zagreb, 23. ožujka 2020.

 

PASTIRSKO PISMO

SVEĆENICIMA, REDOVNICAMA, MONASIMA I MONAHINJAMA I SVIM VJERNICIMA KRIŽEVAČKE EPARHIJE

“Premda smo fizički razdvojeni komunicirajmo međusobno putem elektronskih medija Facebooka, WhatsAppa i ostalih, pratite i interesirajte se jedni za druge, neka nitko ne bude u ovoj situaciji osamljen ili zaboravljen.“

Predraga braćo i sestre u Kristu,

            Na Četvrtu nedjelju Velikoga posta u svetom Evanđelju slušamo Kristove riječi koje opominju učenike kako je s vjerom u Njega sve moguće, osobito pobijediti napasti i djelovanje Zloga. Krist nas upućuje na način borbe protiv Zloga, a to je post i molitva. Ovo je veoma jednostavan i dostupan način kojom kršćanin pobjeđuje zlo u sebi, ali i u svijetu. Post je odricanje od hrane, ali prije svega odricanje od zla i od grijeha, odricanje od oholosti i sebeljublja te žrtva za svoga bližnjega.

U vremenu kada se svijet bori protiv pandemije Corona virusa i kada nas je pogodila strašna vijest o potresu u Zagrebu nema nam drugog načina nego se obratiti Kristu kroz post i molitvu. Mnogi naši sugrađani i naši vjernici pogođeni su ovim tragedijama, mnogi su bez krova nad glavom, neki su i povrijeđeni, a većina je uplašena. U potresu je naše Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu pretrpilo oštećenja, a također i konkatedrlna crkva svetog Ćirila i Metoda i kurija Ordinarijata na Kaptolu. Svaki križ i nevolju trebamo gledati kao spasonosnu i ne očajavati, nego se pouzdati u Božju providnost te učiniti sve kako bi svojoj braći pomogli, osobito onima koji su u teškom položaju. Pozivam sve svećenike i vjernike naše eparhije da otvore svoja srca za one koji su u potrebi i nevolji. Pokažimo u praksi ono što nas kao kršćane i vjernike uči Krist u svome Evanđelju. Premda smo razdvojeni, a neki se možda osjećaju usamljeni i izolirani, ne zaboravimo: Crkva je jedna velika obitelj! Pozivam sve da ostvarujemo to zajedništvo ne samo molitvom i postom, već i zajedničkom komunkacijom i pozivima. Premda smo fizički razdvojeni komunicirajmo međusobno putem elektronskih medija facebooka, WhatsAppa i ostalih, pratite i interesirajte se jedni za druge, neka nitko ne bude u ovoj situaciji osamljen ili zaboravljen. Praćenjem naše web-stranice, facebook stranica, i osobito bogoslužja i poruka koji se preko njih prenose možete pratiti liturgijski život naše Crkve. Vjerojatno nećemo moći slaviti sveto Kristovo Uskrsnuće svi zajedno na bdijenjima i svetim liturgijama, ali ga možemo proslaviti svojim kršćanskim životom i ljubavlju koje ćemo pokazati u najtežim trenutcima prema bližnjima oko sebe.

Draga braćo i sestre, ovi događaji bude u nama osjećaje beznadnosti i nesigurnosti, stoga vas pozivam na obraćenje, molitvu i post. Bog nas neće ostaviti niti u jednom trenutku našega života, ali smo pozvani uzdignuti k Njemu svoje ruke u molitvi. Za sebe, svoje obitelji, za cijeli naš narod i za sav svijet. 

Dragi vjernici, znajte da u najtežim trenutcima, a osobito u ovakvima, koji su trenutno naša svakodnevica, bez obzira na sve teške okolnosti vaši grkokatolički svećenici svakodnevno uznose Bogu molitve za vas. Kad ste u bilo kakvom teškom položaju, znajte da postoje vaši duhovnici u čijim ste mislima i molitvama. Mnogima je teško što ovih dana ne mogu sudjelovati na bogoslužjima, a osobito na svetoj Liturgiji. Nema ničega na ovome svijetu što može zamijeniti ljepotu i radost svete Liturgije, a osobito pričesti. Međutim cijeli naš kršćanski život treba biti jedna velika liturgija koja se sastoji od proslavljanja Boga i služenja svome bližnjemu. Stoga  u ovim danima, slavimo braćo i sestre svetu liturgiju svojim životom i svojim djelima.

Ovom prigodom pozivam sve svećenstvo i čitav redovnički stalež kao i vjernike naše Eparhije da svi koji su u mogućnosti, svake srijede i petka poste o kruhu i vodi u znaku našega zajedničkog pokajanja te da svakoga dana izmolimo Psalam 50. (Pomiluj me, Bože) i učinimo, tko može, deset poklona ili metanija na nakanu prestanka virusne pandemije i za Božju pomoć u ovim teškim trenutcima za našu domovinu i sav svijet.

Dobri Bog koji je otac i stvoritelj svih ljudi i svega stvorenoga sigurno će za sve nas učiniti najbolje te nam u ovim nimalo lakim trenutcima udijeliti svoj blagoslov i svoju pomoć.

Neka vas sve prati Božji blagoslov kao i molitve presvete Bogorodice i svih svetih.

Neka se po mogućnosti ova poslanica prenese vjernicima.

Krist među nama! Hristos posredje nas!

U manastiru Kričke,
na Četvrtu nedjelju Velikoga posta,
22. ožujka 2020.

Milan Stipić, apostolski administrator


 

Spomen sv. Ivana Ljestvenika - pisca Ljestvice duhovnog uspona (579. - 649.)

PRIJENOS LITURGIJE SV. BAZILIJA VELIKOG IZ JASTREBARSKOG NA: https://www.facebook.com/%C5%BDupa-Preobra%C5%BEenja-Gospodnjeg-Jastrebarsko-110802210554225/?modal=admin_todo_tour 

Isus liječi padavičara i navješćuje svoju smrt i Uskrsnuće

Evanđelje po Marku 9, 17 - 31

U ono vrijeme pristupi k Isusu neki čovjek i klanjajući mu se reče: »Učitelju, dovedoh k tebi svoga sina koji ima nijemoga duha. 18Gdje ga god zgrabi, obara ga, a on pjeni, škripi zubima i koči se. Rekoh tvojim učenicima da ga izagnaju, ali ne mogoše.« 19On im odvrati: »O rode nevjerni! Dokle mi je biti s vama? Dokle li vas podnositi? Dovedite ga k meni!« 20I dovedoše ga k njemu. Čim zloduh ugleda Isusa, potrese dječakom i on se, oboren na zemlju, stane valjati i pjeniti. 21Isus upita njegova oca: »Koliko je vremena kako mu se to događa?« On reče: »Od djetinjstva! 22A često ga znade baciti i u vatru i u vodu da ga upropasti. Nego, ako što možeš, pomozi nam, imaj samilosti s nama!« 23Nato mu Isus reče: »Što? Ako možeš? Sve je moguće onomu koji vjeruje!« 24Dječakov otac brže povika: »Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!« 25Vidjevši da svijet odasvud grne, Isus zaprijeti nečistomu duhu: »Nijemi i gluhi duše, ja ti zapovijedam, iziđi iz njega i da nisi više u nj ušao!« 26Zloduh nato zaviče, žestoko strese dječaka te iziđe, a on osta kao mrtav te su mnogi govorili da je umro. 27No Isus ga dohvati za ruku, podiže ga i on ustade. 28Kad Isus uđe u kuću, upitaše ga učenici nasamo: »Kako to da ga mi ne mogosmo izagnati?« 29Odgovori im: »Ovaj se rod ničim drugim ne može izagnati osim molitvom i postom.«
Otišavši odande, prolažahu kroz Galileju. On ne htjede da to itko sazna. 31Jer poučavaše svoje učenike. Govoraše im: »Sin Čovječji predaje se u ruke ljudima. Ubit će ga, ali će on, ubijen, nakon tri dana ustati.« 

Tropar nedjeljni, glas 8.: S visina si sišao, Milosrdni, da nas oslobodiš od muka, prihvativši trodnevni ukop, Živote i uskrsnuće naše, Gospode, slava Tebi.

Kondak Posnog trioda, glas 4.: Udostoj nas, Gospode, klanjati se Križu Tvome. U duhu i s vjerom približavamo se k Tebi, molimo Te i vapimo: Daj udijeli nam svima milost, da uzmognemo svetkovati Tvoje Uskrsnuće.

Sveti Ivan Ljestvenik (Klimak) o molitvi: "Molitva je zbog svoje naravi razgovor i sjedinjenje čovjeka s Bogom i zbog svoje djelatnosti ona je djelatna te uzdržava svijet i donosi pomirenje s Bogom. Ona je majka i kćerka suza, umilostivljavanje radi grijeha, most preko napasti, zid protiv nevolja, razbijanje sukoba, djelo anđela, hrana svih duhovnih bića, buduća sreća, nevidljivo napredovanje, hrana duše, prosvjetljenje uma, sjekira za očaj, iskaz nade, riznica samotnjaka, umanjenje bijesa, ogledalo napretka, ostvarenje budućnosti, znak slave. Za onoga tko istinski moli, molitva je sudište, sudnica i sud Gospodnji prije nego što sud dođe.“


 

MOLITVA ZA IZBAVLJENJE U VRIJEME PRIJETNJE CORONAVIRUSA

Gospode, Bože naš, koji si bogat milosrđem i koji mudrošću svojom upravljaš našim životima, poslušaj našu molitvu, primi naše pokajanje za grijehe, okončaj  ovu novu zaraznu bolest, ovu epidemiju, kao što si odmaknuo kaznu od svog  naroda u vrijeme kralja Davida.
Ti, liječniče naših duša i tijela, povrati zdravlje svima koji su zahvaćeni ovom bolešću, podigni ih iz njihovih bolesničkih ležajeva kako bi te slavili, Milosrdni Spasitelju, i sačuvaj zdravima sve koji nisu zaraženi. Po svom velikom milosrđu, Gospode, blagoslovi, osnaži i sačuvaj sve koji iz s ljubavlju i požrtvovnošću brinu o bolesnima, bilo u njihovim domovima ili u bolnicama.
Odagnaj sve bolesti i patnje od svoga naroda i pouči nas da cijenimo život i zdravlje kao tvoje darove. Daruj nam mir svoj, Bože, i ispuni srca naša nepokolebljivom vjerom u tvoju zaštitu, u tvoju pomoć i ispuni ih ljubavlju prema tebi i bližnjemu.
Jer ti nas miluješ i spašavaš, Bože naš, i tebi uzdižemo slavu: Ocu i Sinu i Svetomu Duhu, sada  i vazda i u vijeke vjekova. Amin.


 

Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.

1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima.

2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.

3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.

4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.

5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima:

a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti;

b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra;

c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja.

6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.

7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera.

8. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija.

9. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom.

10. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

11. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.

Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama.

Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).

Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.

Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.

BISKUPI HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Zagreb, 19. ožujka 2020.

IZVOR: http://hbk.hr/odredbe-biskupa-hbk-u-vezi-sa-sprjecavanjem-sirenja-bolesti-covid-19/?fbclid=IwAR2-EH9a9BYrQ0tcUXnHDppKzQn20QlAL-vvt5lcp13GROezsrQIiOdPFCU


 

PDF: https://drive.google.com/file/d/0B3ND72wxdm5icks0Y2FveVBfOVk/view?usp=sharing 

Kondak 1.

Iz dubine mraka i očaja vapijem tebi, Gospode, koji si visio na križu posred mraka. Iz jame boli i zbunjenosti, uzdižem ti ovu molitvu i svim srcem ti kličem: Isuse, svjetlo u tami, slava tebi!

Ikos 1.

U dan moje nevolje tražim te, Gospode, i u noći mi se ruka neumorno pruža k tebi. Oči mi ne prestaju suze roniti i od silne potresenosti ne mogu govoriti. Ipak, dok mi noću duh razmišlja, uzdižem ti ovu pjesmu:

Isuse, spasitelju napuštenih. Isuse, nado očajnih. Isuse, zvijezdo vodiljo izgubljenih. Isuse, radosni povratku izgnanih.

Isuse, pobjedo neočekivana. Isuse, proslavo vječna. Isuse, blještava zoro nakon beskrajne noći. Isuse, vječna svjetlosti carstva nebeskoga.

Isuse, obriši suze moje. Isuse, smiri uznemirenost srca moga. Isuse, kliktaju onih što ih strah sapinje. Isuse, radosti onih što ih tuga razapinje.

Isuse, svjetlo u tami, slava tebi.

Dođite, vjerni, poklonimo se svetom drvu na kojem je Stvoritelj svega bio uzdignut! Ono je sada pred nama; ono posvećuje one koji mu tijelom i dušom dolaze, čisteći sve koji s vjerom poste od oskvrnuća grijehom, dok pjevaju vazda u slavu Krista jedinoga Čovjekoljupca!

Dok prolazimo sredinom Velikog posta, po snazi križa proslavimo silnoga Boga i Spasitelja koji bî podignut posred zemlje! Dok to promatramo, Učitelju, pokaži nam i svoje spasonosno uskrsnuće, podavši nam očišćenje i obilje milosti!

Ukrotimo tjelesne požude odričući se jela i ostavljajući ugodnosti. Poljubimo drvo križa s vjerom jer ono nam se po klanjanju otkriva i sve posvećuje božanskom milošću! Zapjevajmo, stoga, Gospodu: Hvalimo te, Dobrostivi, jer ti po križu spašavaš duše naše!

Klanjajući se križu, zavapimo: Raduj se, drvo života! Raduj se, sveto žezlo Kristovo! Raduj se, nebeska slavo ljudska! Raduj se, veličanstvo vjere! Raduj se, nepobjedivo oružje! Raduj se, zatiraču neprijatelja! Raduj se, velika slavo mučenika! Raduj se, snago svetaca! Raduj se, svjetlosti anđela! Raduj se, križu prečasni!

Bezbroj sam puta obećao činiti pokoru za svoje grijehe, Prečista, ali me loša navika ne ostavlja. Vapijem zato tebi i klanjajuć ti se molim: Izbavi me, Vladarice, od takvih muka i uputi me k spasonosnom dobru.


 

 'Sinko, otpuštaju ti se grijesi'

Druge nedjelje Velikoga posta čitanja nas upućuju na Božji dar oproštenja. “Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskoga. Ali, oprosti nam, Stvoritelju svijeu, da primio neuvele vijence!“ – pjeva kondak te nedjelje. Iz Poslanice Hebrejima čitamo upozorenje da nipošto ne zanemarimo toliko spasenje, tj. nezasluženu blagodat oproštenja koju nam je darovao nitko drugi do li sam Bog u Sinu svome Gospodu Isusu Kristu. Na nama je da taj dar slobodno i s ljubavlju prihvatimo. Jer da je po goloj pravdi, tko bi se spasio!? Ali Gospod je u svojoj ljubavi sišao i pripravio nam spasenje kao dar. Postao je za nas čovjekom, uzeo na sebe našu ljudsku narav i svu njenu bijedu i krhkost da ju preobrazi i spasi od Zloga i vlasti smrti. U Evanđelju po Marku kojega slušamo ove nedjelje vidimo to na djelu. U Kafarnaumu Gospod liječi sve koje su mu donosili. Daruje iscjeljenje svima kao nezasluženi dar ljubavi. Međutim, u tom evanđeoskom odlomku vidimo da se čovjek mora potruditi doći do Gospoda svojom slobodnom voljom i sa sviješću o svojoj grješnosti. Toliko svatko može napraviti. Nema toga što čovjek ne bi napravio da ozdravi od neke smrtne tjelesne bolesti. U ovom evanđelju vidimo kako se četvorica vrlo smiono i dovitljivo snađoše dovesti svoga bolesnoga prijatelja do Gospoda Isusa spustivši ga kroz krovni otvor. Vjerovali su i nadali se u gotovo nemogućim uvjetima.

Sam Gospod to vidi i cijeni: “Vidjevši njihovu vjeru, kaže Isus uzetome: 'Sinko, otpuštaju ti se grijesi'“. Grijeh je bolest, ne samo duše, već i čitavoga čovjeka jer je po grijehu neposluha na ljudski rod došla smrt kojoj vodi svaka ljudska bolest. Zato nas Gospod poziva na cjelovito ozdravljenje, na ozdravljenje cijeloga našega bića i duha, i duše i tijela. A to počinje pokajanjem i primanjem dara oproštenja. Veliki post nas poziva upravo na to. Snađimo se, porušimo zidove i barijere do Boga u svom životu, dođimo pred Gospoda poput ovoga bolesnika i primimo dar ozdravljenja, dar spasenja. Pomozimo i drugima doži do Gospoda Isusa, kao što su ova četvorica svom uzetom prijatelju.  I “ustanimo, uzmimo svoju (bolesničku) postelju i pođimo kući“, tj. vratimo se svom izvornom domu, a koje je Carstvo nebesko, i onoj izvornoj slici na koju smo stvoreni, a to je ikona Božja. Neke Crkve bizantskoga obreda spominju ove nedjelje i sv. Grgura Palamu, nadbiskupa solunskoga, koji je govorio o spasenjskom otajstvu svjetla, o nestvorenom Božjem svjetlu kojim nas Gospod obasjava i kojim dariva one koji se kaju i preobražavaju u svoju izvornu bogolikost. 

Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo! Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence! (Kondak, glas 4.)