Erdogan i njegovi glavni ministri, s maskama zbog opreza pred Covidom-19, kleknuli su na plave tepihe ispred Aje Sofije na početku ceremonije koja označava povratak muslimanske molitve u nju. Muslimani su, uz razmak i nošenje maski, sjedili na molitvenim tepisima postavljenima na Trgu sultana Ahmeda. Potom se molitva nastavila unutar izvorno bazilike Svete Mudrosti. Kršćanske ikone pokrivene su bijelim zastorima, a na pod je postavljen plavi tepih, izvijestila je Hina. U sklopu otvaranja Aje Sofije kao džamije Kur’an će se recitirati neprestano 24 sata. Ubuduće će se u Aji Sofiji svakodnevno održavati 5 muslimanskih molitava, objavila je Al Jazeera.
 
Grčka je oštro kritizirala pretvaranje Aje Sofije iz muzeja u džamiju, a crkvena zvona diljem Grčke zvonila su u vrijeme muslimanske molitve u Aji Sofiji. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis nazvao je Tursku „kreatorom problema“, dok je pretvaranje Aja Sofije u džamiju nazvao „uvredom civilizaciji 21. stoljeća“.

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy poručio je 25. srpnja da je Grčka „još jednom pokazala svoje neprijateljstvo prema islamu i Turskoj pod egidom reagiranja na otvaranje džamije Aja Sofija vjernicima“. Ministarstvo je oštro osudilo izjave grčkih ministara i parlamentaraca, kao i

paljenje turske zastave u Solunu. Dodao je da je Aja Sofija otvorena „za molitvu kao džamija u skladu s voljom turskog naroda i pripada Turskoj, kao sva druga kulturna dobra u zemlji“.

Grčko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je priopćenjem, u kojem piše da je „međunarodna zajednica 21. stoljeća zapanjena kada vidi religijska i nacionalistička lutanja današnje Turske“, objavila je Hina.
Prethodno je zbog prenamjene Aje Sofije u džamiju papa Franjo izrazio svoje duboko žaljenje, a carigradski i drugi patrijarsi istočnih Crkava izrazili su protivljenje toj odluci kao i, među ostalima, SAD i Rusija.

Kaldejski patrijarh kardinal Louis Raphael Sako odluku turskih vlasti nazvao je „tužnom i bolnom“. Rekao je da je u ovo vrijeme „svijetu potrebna ljudska solidarnost kako bi se suočio s pandemijom, a ne daljnji sukobi i napetosti u području u kojem svaki dan umire mnogo ljudi“. Za pravoslavne kopte prenamjena Aje Sofije je „događaj koji je dirnuo kršćanske zajednice diljem svijeta, duboko ih ranivši“, objavio je Vatican News.

Američki katolički biskupi proglasili su zajedno s Grčkom pravoslavnom Crkvom u Americi 24. srpnja Danom žalosti. Na taj način su „prikazali svoje molitve da Aja Sofija opet bude mjesto molitve i razmišljanja za sve narode“. Također su biskupi i mitropoliti diljem SAD-a dali zajedničke izjave.

Nadbiskup Chicaga kardinal Blaise Cupich i mitropolit Chicaga Nathanael izrazili su uznemirenost „zbog nepoštivanja vjerskog pluralizma u Turskoj od strane Vlade“. Dodali su kako se pridružuju „svima koji oplakuju ovaj čin razdora“ i pozivaju „svijet da bdije nad zaštitom vjerskih manjina i vjerske slobode u Turskoj“.

Bostonski nadbiskup kardinal Seán O’Malley i mitropolit Methodios rekli su da prenamjena građevine u džamiju „mijenja status quo koji je postojao 85 godina i nanosi veliku bol mnogima diljem svijeta“. Istaknuli su da je Aja Sofija, dovršena 537., prije nego je prisilno prenamijenjena u džamiju nakon zauzimanja Carigrada 1453., „služila kao istaknuto mjesto kršćanskog bogoštovlja gotovo dvostruko duže nego kao džamija“ kasnije.

„Od prenamjene u muzej nebrojeni posjetitelji prošli su kroz njezina velika brončana vrata i cijenili su njenu jedinstvenu arhitekturu i povijesne mozaike“, izjavili su kardinal O’Malley i mitropolit Methodius. „Danas je ona inženjersko čudo koliko je bilo i kada ju je sagradilo Istočno Rimsko Carstvo. To je zaista jedinstvena građevina kojoj se cijeli svijet divi i poštuje ju.“ Pozvali su Erdogana da opet prenamijeni Aju Sofiju u muzej te su istaknuli kako bi to osnažilo sve vjerske zajednice u Turskoj.

Nadbiskup Atlante Gregory Hartmayer, OFM Conv. i mitropolit Atlante Alexios zatražili su od svih vjernika „ne samo da mole, nego da se i zalažu za Aju Sofiju“. „Svi moramo učiniti svoj dio, kako nam god bilo moguće, tražiti od naših izabranih zastupnika da vrše pritisak na tursku Vladu da nanovo potvrdi svoju predanost načelima vjerske snošljivosti i međusobnog poštovanja.

Dok su američki biskupi osudili odluku Turske, organizacija koja nastoji očuvati i zaštititi kršćane i kršćanstvo na Bliskom istoku „In Defense of Christians“ zajedno s „Hellenic American Leadership Council“ i „Armenian National Committee of America“ pozvala je na bojkot turskih proizvoda i usluga. „Kršćani na Bliskom istoku suočeni su s genocidom, uništenjem njihovih domovina i progonom iz Turske“, priopćili su dodavši: „Što je previše, previše je“, objavila je Catholic News Agency.

Primas Grčke pravoslavne Crkve u Australiji Makarios i predsjednik Australske konferencije katoličkih biskupa Mark Coleridge u zajedničkoj izjavi istaknuli su kako „put nacionalističke ideologije i političkih odluka koje zahtijeva, mogu dovesti samo do podjela, što nikada nije plod svete mudrosti koju sve religije traže.

Foto: Youtube/screenshot

 
Objavljeno: 25. srpnja 2020. bitno.net