Detalji

U žumberačkoj župi Mrzlo Polje u subotu 15. veljače svetom liturgijom koja je služena za sve pokojne obilježena je Prva zadušna subota u Žumberačkom vikarijatu. Liturgijsko slavlje predvodio je biskupski vikar o. Daniel Vranešić uz susluženje žumberačkog dekana o. Nenada Krajačića, stavrofora Milana Vranešića i stavrofora Željka Pajića. Okupljenim vjernicima u homiliji govorio je vikar ističući važnost molitve za pokojne koja se tradicionalno održava na Zadušne subote. “Draga braćo i sestre, danas nas je u ovoj našoj mrzlopoljskoj crkvi okupila ljubav prema dragim pokojnicima. Okupili smo se da bi kao Crkva zajedno molili za sve one koji su u vječnosti. To je naša sveta dužnost i obveza koja nikada ne prestaje nego se prenosi iz generacije u generaciju. Sveta liturgija je most koji povezuje našu zemaljsku i našu nebesku crkvu. Liturgija nas spaja sa našim preminulima. Tradicija je Crkve da se u liturgiji traži od Boga milosrđe za duše koje trebaju pomoć kako bi došle u potpuno zajedništvo s Trojedinim Bogom.

Detalji

KANON MESOPUSNE NEDJELJE - RAZMIŠLJANJE O POSLJEDNJEM I PRAVEDNOM SUDU 
Glas 6.

Pjesma 1.

Irmos: Pomoćnik je on i zaštitnik moj - jer mi posta izbaviteljem: on je Bog moj! Njega ću slaviti: on je Bog Oca moga; njega ću veličati, jer se slavno proslavi.

Pripjev: Slava Tebi, Bože naš, slava Tebi!

Kada dođeš, Bože, sa tisućama tisuća nebeskih anđeoskih Počela, tada učini i mene bijednika dostojnim u visinama Te susresti, Kriste!

Ne uđi sa mnom na sud, Ti koji nosiš moja djela, koji iziskuješ opravdanje i ispravljaš težnje, nego po dobrostivosti svojoj zaboravi moje zlo i spasi me, Svemogući.

Slava: Užas me hvata i strah pred neugasivim ognjem paklenim, gorkim crvom i škrgutom zubi, ali oprosti mi i otpusti, Kriste, i daj da budem među izabranicima Tvojim.

I sada: Shrvan mnoštvom napasti i opakih djela, prigibam se duhovno i tjelesno pred tobom, Prečista, i usrdno tebi vapijem: ti me podigni!

Detalji

VIDEO PRILOG LAUDATO TV: https://www.youtube.com/watch?v=PwEejg4EQmE 

Znanstveni kolokvij „Život i djelo Andrije Segedija (1862.-1920.)“ u povodu 100. obljetnice njegove smrti održan je u četvrtak 13. veljače na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Križevačke eparhije, Grkokatoličkog sjemeništa i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na početku je sve sudionike pozdravio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izrazivši im dobrodošlicu i poželjevši izlagačima uspješan rad u istraživanju i prezentiranju životnog puta i stvaralačkoga doprinosa poznatog grkokatoličkoga svećenika Andrije Segedija. U svojstvu suorganizatora prisutne su pozdravili ravnatelj Grkokatoličkog sjemeništa dr. Robert Rapljenović i predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog prof. dr. sc. Jure Zečević, koji su potom predsjedali radom znanstvenog kolokvija.

- nastavak i fotogalerija:

Detalji

TROPAR, gl. 8.: U svojoj nedokučivoj mudrosti i ljubavi prema ljudima, Ti, jedini Stvoritelju, svima upravljaš i na korist svima obraćaš! Ti, Gospode, daruj pokoj dušama slugu svojih, jer oni staviše sve ufanje svoje u Tebe, Stvoritelja i Začetnika i Boga našega.

KONDAK: Sa svetima daruj, Kriste, pokoj dušama slugu svojih, tamo gdje nema ni muke ni boli ni vapaja, nego je život bez kraja.

BOGORODIČAN: Tebe, Bogorodice i Djevice, imamo kao stijenu i pristanište, i kao moćnu zagovornicu kod Boga kojega si rodila. Ti si spasenje vjernima.

 

Detalji

U organizaciji Križevačke eparhije, Grkokatoličkog sjemeništa i Instituta za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak, 13. veljače 2020., u 17 sati u dvorani I KBF-a bit će održan znanstveni kolokvij “Život i djelo Andrije Segedija (1862.-1920.)“
u povodu 100. godišnjice smrti.

Program:

Detalji

Božanskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustoga u nedjelju 2. veljače 2020. godine u grkokatoličkoj konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu obilježen je Dana života. Međunarodni dan života dan je u crkvenoj godini kojim se naglašava vrijednost i potiče zaštita svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Njegovo obilježavanje predložio je sv. papa Ivan Pavao II u svojoj enciklici Evangelium Vitae iz 1995. godine, a u Hrvatskoj se od 1996. godine obilježava prve nedjelje u veljači. I ove godine ovu proslavu su zajedno organizirali Podružnica “Branimir Richter” Zagreb i Sekcija farmaceuta i medicinskih biokemičara Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD), Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara (HKDMST) te Inicijativa “40 dana za život”. Liturgiju je predvodio o. Danijel Hranilović, župnik grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem gradu, koji je po završenom obredu povodom blagdana Svijećnice obavio i blagoslov svijeća. Na kraju bogoslužja okupljene su pozdravili predsjednica Podružnice “Branimir Richter” Zagreb HKLD-a prof. dr. sc. Danica Galešić-Ljubanović, predsjednica HKDMST-a sestra Slavica Janković te predstavnici Inicijative “40 dana za život” koji su pozvali na nastavak zajedničkog zalaganja za očuvanje svakog začetog života. Uz to, prof. Galešić-Ljubanović zahvalila je o. Danijelu na gostoprimstvu i predvođenju liturgije kojom su nazočni mogli upoznati različitost, ali i bogatstvo grkokatoličke liturgije istočnog obreda. Nakon liturgije uslijedilo je zajedničko druženje članova svih nazočnih udruga (doc. dr. sc. Rok Čivljak, predsjednik HKLD-a)

 

Detalji

KANON NEDJELJE O CARINIKU I FARIZEJU - MOLITVA ZA OPROŠTENJE, ISKRENOST I PONIZNOST
U nedjelju, 2. veljače, uz blagdan Susreta u Hramu, također je bila i Nedjelja o carinku i farizeju, prva od četiriju nedjelja pred Veliki i časni post. 

S Nedjeljom o cariniku i farizeju zakoračili smo u vrijeme neposredne priprave za Veliki i časni post - Svetu četrdesetnicu i hod prema Pashi. Vrijeme je to najbogatije duhovnim temama i molitvenim tekstovima koja se tiču svakoga kršćanina i koji su svakom kršćaninu, ali i čovjeku kao takvom, itekako potrebni za zdrav psihički i duhovni život. Kanon je rukovet od tri, osam ili devet pjesama posvećen jednoj evanđeoskoj ili duhovnoj temi, blagdanu ili svecu. Svaka pjesma kanona ima: početni "irmos" (tropar koji sabire biblijsku pjesmu), zatim nekoliko tropara i zaziva s temom kanona (ovdje na temu carinika i farizeja) i završni bogorodičan. Kanon se moli tako da se najprije izmole uobičajene uvodne molitve (Načalo), zatim redom kanon i na kraju uobičajeno završetak: Slava Ocu, I sada, triput "Gospode, pomiluj" i "Molitvama Bogorodice i svetih otaca naših, Gospode Isuse Kriste, Sina Boga živoga, pomiluj nas". Ovaj molitveni kanon je posebno prigodan za ovu nastupajuću nedjelju i tjedan koji joj slijedi, ali i u svako drugo doba, kao molitva za oproštenje, iskrenost i poniznost.

KANON CARINIKA I FARIZEJA, glas 6., monaha Jurja

Pjesma 1 (Mojsijeva)

Irmos: Prošavši hodom dubinu morsku kao po suhu, Izraelci gledahu progonitelja faraona kako se utapa i glasno klicahu: Zapjevajmo Bogu pjesmu pobjedničku!

Detalji
 
U sklopu devetnice pred blagdan blaženoga Alojzija Stepinca, u ponedjeljak 3. veljače 2020., u Župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog, zajedno s žumberačkim biskupskim vikar o. Danielom Vranešićem, žumberačkim dekanom o. Nenadom Krajačićem, zatim o. Željkom Paićem, župnikom Karlovca, o. Mihajlom Hardijem, župnikom Metlike i velečasnim Ivanom Vučakom, župnikom Krašića. Liturgiju su pjevali grkokatolički svećenici i bogoslovi, a sudjelovale su i sestre Bazilijanke. Osvrćući se na blagdan sv. Blaža (Vlaha), biskupa i mučenika čiji spomendan u rimskom kalendaru pada upravo 3. veljače, mons. Stipić je kazao kako je svetac kao i blaženi Alojzije Stepinac bio svjedokom  vjere svoga vremena. "Nije se odrekao svoje vjere u Isusa Krista, bez obzira na mučeništvo koje je zbog toga morao podnijeti.

Detalji

Vijest i fotogalerija:

U nedjelju, 2. veljače 2020., u grkokatoličkoj župi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, gdje se čuvaju relikvije sv. Starca Šimuna, svečano je proslavljen blagdan Susreta ili Prikazanja Gospodnjega u Hramu, u kojem ovaj ima posebno mjesto. Svečanu liturgiju, zajedno s brojnim grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima, služio je apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, a propovijedao je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup mons. Giorgio Lingua. U dupkom ispunjenom hramu liturgiju je pjevao sav narod predvođen župnim pjevačima, a nazočio je i gradonačelnik Jastrebarskog gosp. Zvonimir Novosel te zamjenik gradonačelnika Stipe Bučar. Relikvije sv. Šimuna Bogoprimca poklonila je Zadarska nadbiskupije župi Jastrebarsko 2013. godine i od tada se u ovoj crkvi one posebno časte, a blagdan Susreta ili Prikazanja u Hramu uvijek okuplja mnoštvo vjernika. Apostolski nuncij Lingua i prvi tajnik nuncijature mons. Janusz Blachowiak svečano su dočekani na vratima crkve s križem i kadionicom te je zajedno s mons. Stipićem i svećenstvo svečano ušli u raspjevanu crkvu. U homiliji mons. Lingua je kazao: “ Riječ 'susret' je ključna riječ ovog događaja Mariju i Josipa, dakle, pokreće Zakona, a Šimuna i Anu, potiče Duh. Duh i Zakon dovode ih do susreta. Duh i Zakon vode nas do susreta s Bogom. Između Zakona i Duha nema suprotnosti. Ponekad možemo pomisliti da je zakon protiv slobode i da slobodan duh ne podliježe zakonu. Ali zakon nije protiv slobode i sloboda nije odsutnost zakona! Marija i Josip obdržavali su Zakon, ali istovremeno bili su poslušni Duha. Šimun i Ana bili su potaknuti Duhom, ali u isto vrijeme bili su vjerni Zakonu. Ako ste vjerani Zakonu, iskusit ćete slobodu koju daruje duh. U vršenju Božje volje, Zakon i Duh se susreću. Stoga je u Njegovoj volji naš mir! Isus kaže da nije došao da dokine Zakon, nego ga dopuniti i u ljubavi vidi ispunjenje zakona, kao što sveti Pavao piše Rimljanima: "Ljubav bližnjemu zla ne nanosi: punina dakle Zakona jest ljubav“(Rim 13.10).

Detalji

U četvrtak, 30. siječnja 2020., u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, svečanom liturgijom koju je služio apostolski administrator Milan Stipić, proslavljen je blagdan sveta Tri svetitelja Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustog, zaštitnika Križevačke eparhije. S apostolskim administratorom Stipićem služili su svećenici Križevačke eparhije i rimokatolički svećenici Križevaca, a liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. Svaki od ove trojice velikih crkvenih otaca, naučitelja i biskupa ima svoj vlastiti blagdan i u grčkom i u rimskom kalendaru. Bizantska Crkva ih slavi i jednim godišnjim zajedničkim blagdanom 30. siječnja koji je ustanovljen u 11. stoljeću, u vrijeme cara Alekseja Komnena, a na temelju viđenja euhaitskog biskupa Ivana. Ova tri sveta oca spadaju u sam vrh kršćanske patristike i teologije jer su svojim bogoslovljem i himnografijom položili temlje kršćanskog bogoslovlja o Presvetoj Trojici, Kristovu bogočovještvu i trećoj božanskoj osobi Svetom Duhu. Međutim, kao što je istakao mons. Stipić "oni su ujedno bili i veliki pastoralci, crkveni pastiri i navjestitelji vjere.