Na blagdan Rođenja presvete Bogorodice (Mala Gospa), 8. rujna 2018., svečano je proslavljen župni "kirbaj" (naslovnik), svečanom svetom liturgijom koju su služili svećenici Križevačke eparhije i Egzarhata Srbije: biskupski vikar o. Jakim Simunović, župnik u mirovini, zamjenik biskupskog vikara o. Vladimir Sedlak, župnik iz Petrovaca, dekan srijemski, o. Vladimir Magoč, župnik iz Vukovara, o. Vladimir Mudri, župnik iz Vinkovaca, o. Oleg Zakaljuk, župnik iz Rajevog Sela, domaći župnik o. Roman Stupjak, rimokatolički župnik iz Berka Krešimir Aračić, i o. Janko Hološnjaj (Kanada). Iz Egzarhata su prisustvovali o. Vladislav Varga, župnik iz Srijemske Mitrovice, o. Vladimir Rac, župnik iz Kucure, o. Vladimir Režak, župnik iz Šida i o. Vladimir Edelinski Mikolka iz Berkasova. Svetu liturgiju je predvodio o. Vladimir Sedlak te je održao prigodnu propovjed. Nakon liturgije prema običaju uslijedio je ophod oko crkve sa čitanjem ulomaka iz evanđelja i blagoslovom te na kraju svima mnogoljestvije. Nakon liturgije druženje je nastavljeno u sali za zajedničkim stolom.


 

U četvrtak, 6. rujna 2018., u predvečerje blagdana sv. Marka Križevčanina, u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, vladika Nikola Kekićem zajedno s bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima, služio je svetu liturgiju na čast ovoga mučenika koji je životom svojim posvjedočio svoju vjeru u Krista, kako je istakao vladika Kekić u homiliji. Na liturgiji su zajedno pjevali Katedralni zbor i Pjevačko društvo "Kalnik" pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. Poslije liturgije održana je procesija sa svijećema iz katedrale do obližnje kapele sv. Marka Križevčanina. 


 

Ovih je dana sagrađen novi zid i postavljena nova ograda pred biskupskom rezidencijom i katedralom Presvete trojice u Križevcima.


 

Od 3. do 6. rujna 2018., u Križevcima, održane su godišnje vježbe klera Križevačke eparhije, na kojima je sudjelovao vladika Nikola Kekić zajedno sa svećenicima i đakonima eparhije. Duhovne vježbe je vodio don Ante Žderić, svećenik splitsko-makarske nadbiskupije, temeljeći svoja razmatranja o svećeništvu i poslanju na primjerima starozavjetnih patrijarha i sudaca. Dani su bili prožeti zajedničkom molitvom časoslova i svakodnevnom liturgijom u katedrali, predavanjima i razmatranjima te zajedničkim obrocima i druženjem. Održan je i zajednički sastanak vladike s klerom u konzistorijalnoj dvorani biskupske rezidencije na kojem je vladika Kekić kronološki izložio značajne momente svoga biskupskog mandata. Vladika i kler čestitali su o. Mihajlu Hardiju, župniku Metlike, 70. obljetnicu života i 40. svećeništva. Tijekom duhovnih vježni služena je i Panihida za pokojne biskupe, svećenike, đakone, bogoslove, redovnice i svećeničke supruge, a na koncu je odlsućeno i Blagodarenje (Zahvalna služba).


 

Staro prođe, sve je, eto, učinjeno novo
 
Konac je zakona Krist. On jednako odvodi od zakona koliko i privodi duhu. U njemu se naime nalazi dovršenje, jer je sam zakonodavac, kad je sve bilo izvršeno i ostvareno, preobrazio slovo u duh. Sve je u sebi sažeo. Milost je živjela po zakonu te je jedno podloženo, a drugo skladno povezano i složeno. Ono što bijaše vlastito jednome nije bilo izmiješano i sliveno s onim što je vlastito drugome, već ono što bijaše teško, ropsko i zarobljeničko promijenjeno je u ono što je lako i slobodno. Tako više ne robujemo prirodnim silama svijeta kako kaže Apostol, niti smo podložni jarmu ropstva slova zakona. To je naime vrhunac Kristovih dobročinstava prema nama; to je očitovanje otajstva i poniženje njegove naravi; Boga i čovjeka; to je pobožanstvenjenje prihvaćenog čovjeka. Doista je bio potreban slavni i nadasve odlični Božji dolazak ljudima, a tako i uopće neko uvođenje radosti iz kojega će proizići veliki dar našega spasenja. To je sadašnja svečanost, kojoj je početak rođenje Bogorodice, a završetak i kraj predodređeno sjedinjenje riječi s tijelom. Sada je rođena Djevica, koja se doji i oblikuje te se pripravlja da bude majkom Bogu, kralju svih vjekova. Otud nam je proistekla dvostruka dobit: uzdignuće k istini, a tako i izbavljenje iz robovanja slovu zakona. Na koji način i zašto? Očito, sjena je ustuknula pred dolaskom svjetla, a milost je donijela slobodu s obzirom na slovo. Ovaj blagdan jest međaš svega toga, On slikovitim znacima povezuje istinu koja nadolazi, a staro nadomješta novim. Neka dakle sve stvoreno pjeva i pleše, te pridonese štogod prikladno proslavi ovog dana. Danas neka je zajedničko slavlje za ono što je nebesko i što je zemaljsko, i neka skupa slavi svečanost što god je povezano na svijetu i iznad njega. Danas je naime Stvoritelju svega sagrađen stvoreni hram. I stvorenje na nov i dostojan način sprema Stvoritelju novo boravište (sv. Andrija Kretski, Govor 1; PG 97, 806-810).

Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, radost objavi svemu svijetu, jer iz tebe zasja Sunce pravde, Krist Bog naš. Ukinuvši prokletstvo, dade nam blagoslov, i uništivši smrt, darova nam vječni život (Tropar).

Po svetom rođenju tvojem, Prečista, Joakim i Ana oslobodiše se sramote neplodnosti, a Adam i Eva smrtne propasti. Tvoj narod, izbavljen od grešne krivnje, ovo svetkuje i kliče ti: nerotkinja rađa Bogorodicu i hraniteljicu Života našega (Kondak).


 

"Koliko je pogrešno misliti da je sve bilo bolje u prošlosti, toliko je apsurdno zatvarati oči pred onim što se događa danas. Budućnost ne pripada čovjeku koji neprestano traži umjetna i nova zadovoljstva, koji živi za vlastiti ego i zanemaruje svoga bližnjega, čovjeku koji gomila otpad ili nepravedniku i onome koji iskorištava slabe. Budućnost pripada pravdi i ljubavi, civilizaciji koja sudjeluje u solidarnosti i poštivanju cjelovitosti stvaranja", Bartolomej I, patrijarh carigradski


 

Prvi ekumenski sabor u Niceji (325.) odredio je da Crkvena godina ili Indikt počinje 1. rujna. Indikt je ciklus od 15 godina, a njegovo računanje započinje od 312. godine u Carigradu. Mjesec rujan bio je kod Židova početak nove građanske godine i mjesec kada su se brali plodove zemlje i Bogu prinosile zahvalnice, počinjući blagdanom Rosh hashana (Glava ili počelo godišta) .

Kondak, glas 2.: Kriste Kralju, koji živiš u visinama, ti si Stvoritelj i Začetnik svega vidljivoga i nevidljivoga. Ti koji si stvorio dane i noći, vrijeme i godine, blagoslovi i sada cijelu ovu godinu, štiti i čuvaj u miru svoju Crkvu i svoj narod, Mnogomilostivi.


 

Nakon požara koji je 25. kolovoza uništio zgradu grkokatoličke Biskupije Oradea u Rumunjskoj, biskup Virgil Bercea zahvalan je za iskazanu solidarnost grada, katolika, pravoslavnih, protestanata, istaknuvši kako ga je nazvao i pravoslavni patrijarh.
Članak: http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=202762 


 

Na blagdan Uznesenja presvete Bogorodice, 15. kolovoza 2018., u istoimenoj kapeli u Sopotima (župa Sošice) svečanom liturgijom je proslavljeno je godišnje proštenje.


 

Već je postalo tradicijom da u ljetnim mjesecima Duhovni centar u Prnjavoru (BiH) ozdvanja glasovima djece i mladih. I ove godine, u suradnji svećenika Grkokatoličkog vikarijata Križevačke eparhije u BiH na čelu s povjerenikom za mlade o. Orelom Zakaljukom te sestara Vasilijanki, uz potporu mnogih dobrotvora, mladi iz Bosne, Hrvatske i Slovenije proveli su u Prnjavoru lijepo, ispunjeno vrijeme. Krajem lipnja i početkom srpnja 2018. održane su trodnevne duhovne vježbe za djevojke i mladiće na temu "Budi svoj". Promatrajući biblijske likove žena i muškaraca, mladi ljudi pod duhovnim vodstvom svećenika i sestara učili su vrednovati i izgrađivati u sebi mudrost, jakost, pouzdanje u Boga.

Od 22. do 28. srpnja 2018. u Duhovnom centru održana je Ukrajinska ljetna škola "Andrej Šepticki" za djecu 7-12 godina. Dvadeset sudionika imali su priliku produbiti svoja znanja na satovima ukrajinskog jezika, povijesti i zemljopisa Ukrajine, razviti dublje odnose s Bogom kroz pouku vjeronauka te svakodnevno sudjelovanje u Svetoj Liturgiji i primanje Svetih Tajni. Bilo je vremena i za pjevanje, ples, igru, druženje kao i za umjetničke radionice. Škola je završila s prigodnim programom kojem su nazočili gosti, sudionici kulturno-umjetničkih ansambla iz Ukrajine.

Od 5. do 19. srpnja 2018. tridesetak mladih grkokatolika od 12 do 18 godina sudjelovali su u Ukrajinskoj ljetnoj školi za stariju grupu. Predavači (svećenici vikarijata, sestre Vasilijanke i profesori laici) vodili su djecu kroz nastavni program iz ukrajinskog jezika, povijesti i zemljopisa Ukrajine, također sudionici proučavali su ukrajinske pjesme i ples, imali su mogućnost sudjelovati u dramskoj i likovnoj sekciji, vježbati se u crkvenom pjevanju. Bitno obilježje ove Ljetne škole je naglasak na duhovnom odgoju: djeca i nastavnici počinju i završavaju svaki dan i svaku trpezu zajedničkom molitvom, svakodnevno aktivno sudjeljuju na Božanskoj Liturgiji i Večernjoj. Ljetna škola završila je svečanim programom kojem su nazočili gosti parohijalnog praznika Preobraženja Gospodnjeg u Prnjavoru: križevački vladika Nikola Kekić (koji je jedan od dobrotvora ovog projekta), predstavnici crkvenih i lokalnih vlasti, vjernici iz bosanskog vikarijata i inozemstva.

S. Teodozija Mostepaniuk