U ponedjeljak, 1. travnja 2019., u kapelici Bogoslovnog sjemeništa u Ljubljani, Slovenija, služena je Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog na staroslavenskom jeziku za tamošnje bogoslove i studente teologije. Uz glavnog služitelja o. Mihajla Hardija, grkokatoličkog župnika u Metliki i đakona Livija Marijana, kancelara Križevačke eparhije, suslužili su poglavari Bogoslovije preč. Peter Kokotec, rektor, vlč. Matjaž Celarec, prefekt i vlč. Vlado Bizjak, duhovnik. Posluživali su dvojica bogoslova, a liturgiju je pjevao Ekumenski zbor, muška pjevačka družina koja često sudjeluje na liturgijskim slavljima grkokatolika i vrlo lijepo i rado pjeva bizantsku liturgiju. Kapelica bogoslovije za ovu je prigodu bila lijepo uređena i prilagođena bizantskoj liturgiji, a svi nazočni su mogli pratiti iz posebno pripremljenih knjižica sa staroslavenskim i slovenskim tekstom liturgije. O. Mihajlo je propovijedao studentima i bogoslovima o uranjanju u misterij ili otajstvo Krista čitavim biće, nas što osobito poziva istočna liturgija, a đakon Marijan je uveo nazočne u posebnost euharistijskoga slavlja po bizantskom ili grčko-slavenskom obredu. Nakon liturgijskog slavlja uslijedilo zajedničko druženje oko bratskog stola (Foto: E. Nikšić-Zeltner i Janko Potisek).

Galerija:

Apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić sa svećenicima i vjernicima u Samoboru proslavio Zadušnu subotu

U subotu 30. ožujka 2019. u samoborskoj grkokatoličkoj župi Praoca Abrahama svečanom svetom liturgijom proslavljena je Zadušna subota. Na euharsitijskom slavlju kojeg je predslavio Apostolski aministrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić suslužili su mjesni grkokatolički župnik o. Daniel Vranešić, vikar samoborske župe sv. Anastazije vlč. Kristijan Tušek, stavrofor Milan Vranešić, zagrebački župnik o. Danijel Hranilović, prefekt franjevačkih postulanata fra Marin Grbešić te đakon Zagrebačke nadbiskupije Majk Rušec koji je đakonirao tijekom bogoslužja. Mnogobrojnim vjernicima prigodnu propovijed izrekao je vikar vlč. Kristijan Tušek. Propovjednik se posebno osvrnuo na važnost molitve za pokojnike koja se na poseban način očituje na Zadušnu subotu kada se Crkva prisjeća svih pokojnika. “Okupljeni danas u molitvi za sve naše pokojnike, kao vjernici znamo da život koji započinje rođenjem više nikada ne prestaje. On se doduše smrću mijenja ali on ne prestaje. Na tu nas činjenicu neprestano podsjeća blagdan Uskrsa kojemu se približavamo. Isus uskrsli pokazao nam je da je život taj koji uvijek pobjeđuje iako smrt kao takva uvijek ostavlja bol u svima nama. Zato imamo darovan od Boga dar molitve da kroz molitvu neprestano nadilazimo bol i tugu zbog rastanka sa našim bližnjima “- kazao je propovjednik. Prema tradiciji Istočne crkve na kraju bogoslužja čitana su imena svih pokojnika koje su vjernici zapisali na papiru.

SV. MARIJA EGIPĆANKA, ISPOSNICA – potraga za ljubavlju koja neće iznevjeriti

Jedan od najfascinantnijih kršćanskih svetačkih životopisa je onaj Marije Egipćanke (ili Egipatske), svetice koja je nadahnula mnoge živote, pjesnike i umjetnike, na kršćanskom Istoku i Zapadu, čija priča i danas vrlo snažno progovara. Poput Marije Magdalene, bila je žena lakog morala, koja je u potrazi za istinskom ljubavlju pronašla ljubav koja neće iznjevjeriti. Rođena je otprilike 344. godine, a preminula 421. Još u ranoj mladosti Marija je napustila svoj roditeljski dom i krenula za Aleksandriju. Aleksandrija je bila veliki grad te političko, trgovačko, sveučilišno i crkveno središte, kojega možemo u datom povijesnom kontekstu usporediti s današnjim svjetskim metropolama. U potrazi za nekakvim životom u takvom velegradu, posegnula je kao i mnogi mladi, za “alternativnim“ životom te postala prostitutkom. Sedamnaest godina živjela je takvim načinom života, provodeći dane i noći u razvratu. U ispovijesti svoga života sama je za sebe kazala da joj nije bilo toliko do novaca, koliko je zapravo bila nezainteresirana, nemarna i besciljna u životu. Kao takva se ukrcala i na brod za Palestinu na kojem je bilo mnoštvo mladića hodočasnika na putu za sveta mjesta o blagdanu Uzvišenja svetoga Križa, koji se osobito svečano slavio u Jeruzalemu 14. rujna svake godine. Marija je otišla iz zabave, avanturizma i s namjerom zavođenja novih “klijenata“ jer su  velika hodočašća okupljala mnoštvo ljudi odasvud. U Jeruzalemu je nastavila svojim nesmotrenim načinom života. Prigodom blagdana Uzvišenja svetog Križa, Marija se pridružila masi koja se kretala prema crkvi Svetog Groba i Uskrsnuća gdje su se čuvale relikvije Kristova križa kojega je stotinjak godina ranije čudesno pronašla Helena, majka cara Konstantina Velikoga. Marija nije puno marila za svetinje, već je sudjelovala “u svom stilu“, privučena masom koja se kretala u zajedničkom pravcu. I tada se zbio događaj koji će postati prekretnicom njezina života, ali i mnogih drugih života na koje je Marija na ovaj ili onaj način utjecala i zbog kojega i mi danas o njoj govorimo. Naime, prilikom pokušaja ulaska u baziliku, nešto kao da joj nije dalo ući, kao da ju je odbijalo i odvraćalo od praga.

Četvrte nedjelje Velikoga posta, 31. ožujka 2019., novoimenovani apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić pohodio je grkokatolike u Dalmaciji i služio Božansku liturgiju u crkvi Svetoga Duha u splitskom starom gradu, gdje se inače svake zadnje nedjelje u mjesecu na bogoslužje grkokatolici okupljaju. Uz mons. Stipća suslužio je fra Ivan Ćupić, župnik Mirlovića, a posluživao grkokatolički bogoslov iz Slovačke koji je na studiju u splitu čitač Jan Jakubov. Mons. Stipić je u homiliji tumačio duboki smisao i poruku ove velikoposne nedjelje na temelju Markova izvješća o izliječenju ospjednutoga mladića kojega je zloduh napadao te bacao u vatru i oganj, a što ima svoje dublje simboličko i poučno značenje za kršćanski život. "Zli koristi dvije krajnosti u našim životima, a koje možemo prepoznati u simbolici vatre i vode, da nas pokuša uništiti. Često se priklanjamo krajnostima i neumjerenostima u životu, a Krist nas uči upravo putu umjerenosti, suzdržavanja i duhovno-tjelesne ravnoteže. On nam želi dobro jer je Čovjekoljubac. Post i molitva su dva nezamjenjiva oruđa kojima pobjeđujemo zlo, neumjerenosti i krajnosti koje nas ruše i kao ljude i kao kršćane, a to su i dva jedina dara koja istinski možemo pokloniti Bogu na čast kao naše 'duhovno bogoštovlje', kako nas uči sveti Apostol. Iz tih darova i iz te naše žrtve rađaju se onda druga dobra: pomaganje bližnjima, bilo u materijalnom, bilo u duhovnom smislu, kada kao dobri, umjereni i zauzeti ljudi širimo oko sebe solidarnost, blagost i ljubav" - rekao je mons. Stipić. Ujedno je pozvao i sve dalmatinske grkokatolike da dođu u Križevce, u subotu 13. travnja, na njegovo svečano uvođenje u službu ordinarija. Vjernici koji su se okupili radosno su čestitali mons. Stipiću na promaknuću, ponosni što je upravo on bio godinama dušobrižnik za dalmatinske grkokatolike kao župnik Kričaka.


 

U nedjelju, 31. ožujka 2019., svečanom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj župi Blagovijesti presvetoj Bogorodici, u povijesnoj istoimenoj crkvici u Pribiću, proslavljeno je na vanjski i svečani način proštenje ove župe, uz prijenos liturgije na Hrvatskoj radio-televiziji. Liturgiju sv. Bazilija Velikoga, koja se inače služi nedjeljama tijekom Velikoga posta (Korizme) u grčko-slavenskom obredu, predslužio je umirovljeni vladika križevački Nikola Kekić, uz susluženje o. Željak Pajića, župnika Karlovca, o. Nenada Krajačića, župnika Pribića i Pećnog, o. Ivana Radeljaka, duhovnika Grkokatoličkog sjemeništa i o. Livija Marijana, đakona, eparhijskoga kancelara. Liturgiju je pjevao muški zbor Ćirilo-Metodova kora. U homiliji je vladika Kekić naglasio: "Vrijeme je Svete četrdesetnice ili korizme. To je sveto vrijeme u liturgijskoj godini koje traje 40 dana da se mi vjernici kroz to vrijeme obratimo, da se promijenimo na bolje, da svoju vjeru oživimo i učvrstimo, jednom riječju da u sebi obnovimo sliku Božju, da budemo prava ikona Božja. Svatko od nas mora raditi na sebi.

 

TROPAR, glas 4.: Svijetlu vijest o uskrsnuću saznavši od anđela učenice Gospodnje; i zbacivši sa sebe praroditeljsko prokletstvo, radujući se, apostolima govorahu: Pobijeđena je smrt, uskrsnu Krist Bog, dajući svijetu veliku milost.

KONDAK, gl. 4: Udostoj nas, Gospode, klanjati se Križu Tvome. U duhu i s vjerom približavamo se k Tebi, molimo Te i vapimo: Daj udijeli nam svima milost, da uzmognemo svetkovati Tvoje Uskrsnuće.

Isus liječi opsjednutoga zloduhom i naviješta svoju smrt i uskrsnuće (Mk 9, 17-31, zač. 40.)

U ono vrijeme pristupi Isusu neki čovjek i klanjajući mu se reče: »Učitelju, dovedoh k tebi svoga sina koji ima nijemoga duha. Gdje ga god zgrabi, obara ga, a on pjeni, škripi zubima i koči se. Rekoh tvojim učenicima da ga izagnaju, ali ne mogoše.« On im odvrati: »O rode nevjerni! Dokle mi je biti s vama? Dokle li vas podnositi? Dovedite ga k meni!« I dovedoše ga k njemu. Čim zloduh ugleda Isusa, potrese dječakom i on se, oboren na zemlju, stane valjati i pjeniti. Isus upita njegova oca: »Koliko je vremena kako mu se to događa?« On reče: »Od djetinjstva! A često ga znade baciti i u vatru i u vodu da ga upropasti. Nego, ako što možeš, pomozi nam, imaj samilosti s nama!« Nato mu Isus reče: »Što? Ako možeš? Sve je moguće onomu koji vjeruje!« Dječakov otac brže povika: »Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!« 

U organizaciji Bratovštine sv. Stjepana u Gorici, Herceg-Bosna, BIH, u petak, 29. ožujka 2019., kancelar Križevačke eparhije đakon Livio Marijan sudjelovao je na redovitoj korizmenoj tribini petkom s medijskom prezentacijom "Kršćani Bliskog Istoka - Isusovi zemljaci i njihova tragična sudbina". Predavanjem popraćenim slikama, povijesnim kartama, video zapisima, o. Livio je velikom broju okupljenih župljana prikazao povijest, obrede i današnje stanje kršćanskih Crkava na Bliskom Istoku, naglasivši da je njihova tragična sudbina u današnjem svijetu nepravedno prešićena od strane main stream medija. "Bliskoistočni kršćani su mali brojem, ali veliki značajem. Oni su povijesni temelj i kolijevka kršćanske civilizacije. Bliskoistočni kršćani je kulturološko-povijesni, a ne zemljopisni pojam. Progon i ubijanje kršćana na Bliskom Istoku nije primarno vjerska, nego civilizacijska tema. Postavlja se pitanje budućnosti kršćanstva u kolijevci kršćanstva. Mi smo pripadnici zapadne kršćanske kršćanske civilizacije. Dokad će naša civilizacija gledati to da maleni dječaci vise ili su djevojčice odrubljenih glava, poput sirijskih kršćana u okolici Mosula? Dokad ćemo nijemo gledati egzoduse i masovne sprovode kršćana koji se ne odriču svoje vjere, kao kod egopatskih Kopta?

POZIV KLERU I VJERNICIMA KRIŽEVAČKE EPARHIJE NA SVEČANO UVOĐENJE U SLUŽBU NOVOIMENOVANOG APOSTOLSKOG UPRAVITELJA KRIŽEVAČKE EPARHIJE MONS. MILANA STIPIĆA U KRIŽEVCIMA U SUBOTU, 13. TRAVNJA 2019.

Mons. Milan Stipić, kojega je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem Križevačke eparhije 20. ožujka 2019. srdačno poziva sav kler i vjernike Križevačke eparhije, prijatelje, suradnike i osobito drage građane Križevaca, da se pridruže slavlju njegova svečanog uvođenja u službu, koje će biti na Lazarovu subotu, 13. travnja 2019. godine, u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, s početkom u 10:30 sati, na Arhijerejskoj liturgiji koju će predslužiti umirovljeni vladika križevački mons. Nikola Kekić te se svima preporučuje u molitve za svoju novu službu i zaziva na sve Božji blagoslov.

Ordinarijat


 

 

U nedjelju, 31. ožujka 2019., Četvrtu Velikoga posta (Svete Četrdesetnice), mons. Milan Stipić, novoimenovani apostolski administrator Križevačke eparhije, služit će Božansku liturgiju sv. Bazilija Velikoga u Splitu, u crkvi Svetoga Duha, Domaldova ulica 7, s početkom u 18 sati. 


 

Svečani blagdansku Božansku liturgiju u župnoj crkvi Blagovijesti presvetoj Bogorodici u Pribiću, na blagdan Blagovijesti, u ponedjeljak 25. ožujka 2019., služio je novoimenovani apostolski upravitelj Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, uz susluženje svećenika iz susjednih grkokatoličkih i rimokatoličkih župa. Propovijedao je protojerej stavrofor Milan Vranešić, župnik Stojdrage i Grabra. Naglasio je kako je jedna od bitnih poruka ovoga blagdana i ta da život počinje začećem, i to je početak svakoga novoga života. Napomenuo je i da je s imenovanjem novog upravitelja Križevačke eparhije započeo novi zamah i novi pastoralni život za grkokatoličku zajednicu, a u tom smislu je značajna baš i ova crkva Blagovijesti koju je kao znak novog početka pastoralnog i duhovnog života sagradio tadašnji vladika Julije Drohobecki 1910./1911. kao znak zahvalnosti za obnovu crkvenog zajedništva u sjevernoj Hrvatskoj. Propovijednik je još istakao kako je kod blagoslova temeljca ove crkve kao dječak bio prisutan sa svojom obitelji blaženi kardinal Alojzije Stepinac, koji je kasnije postavši zagrebačkim nadbiskupom, postao ujednom i metropolitom grkokatolika Križevačke eparhije. Kasnije je u istu crkvu kao dječak dolazio i blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Proslava i ovoga blagdana spada u veliku devetnicu priprave za proslave 250. obljetnice Križevačke eparhije, dodao je protojerej Vranešić. Na kraju se svima obratio i novoimenovani apostolski upravitelj mons. Milan Stipić, naglasivši kako mu je čast i radost na samom početku nove službe služiti i u ovoj povijesnoj grkokatoličkoj crkvi u Pribiću gdje su boravili grkokatolički biskupi u jednom od najtežih povijesnih razdoblja ove zajednice, između stolovanja u Marči i Križevcima.