Gospode, Bože vječni, Svjetlosti koja nema početka ni kraja, Stvoritelju svega stvorenoga, izvore milosrđa, more dobrote, nedokučiva dubino čovjekoljublja: Ti dopuštaš da nas svjetlost tvoga lica obasjava i da sja u našim srcima. Ti nam, Duhovno Sunce pravde, ispunjaš srca svojom radošću. Pouči nas da neprestano razmatramo tvoje zapovijedi, da po njima živimo i trajno ispovijedamo tebe, našega Vladara i Dobročinitelja. Upravljaj djelima naših ruku po svojoj volji. Nadahnjuj nas da pod tvojim vodstvom činimo tebi ugodna i prihvatljiva djela. Tako ćemo, premda nedostojni, moći slaviti tvoje presveto ime, Oca, Sina i Svetoga Duha, jedno Božanstvo i jedno Kraljevstvo, kojemu pripada svaka čast, slava i klanjanje, sada i u vijeke. Amin.

Ti zapovijedaš svjetlosti i ona svijetli. Ti činiš da sunce obasjava pravedne i nepravedne, dobre i zle. Ti donosiš svanuće dana i svemu svijetu svjetlost darivaš. Prosvijetli i naša srca, Svevladaru, i udijeli nam milost da ti ovoga dana omilimo. Čuvaj nas od svakoga grijeha i svakog zlodjela. Izbavi nas od svih strijela što lete danju i od svake neprijateljske sile, po molitvama prečiste naše Bogorodice, tvojih bestjelesnih služitelja i nebeskih sila, i svih svetih koji ti omilješe  kroz sve vjekove. Jer tebi pripada da nam se smiluješ i da nas spasavaš, Bože naš, i tebi iskazujemo slavu, Ocu i Sinu i Svetomu Duhu, sada i vazda i u vjekove vjekova. Amin. (Horologion – Časoslov, Međučasje Prvog časa)


 

Intervencija pomoćnog biskupa Los Angelesa (SAD) Roberta Barrona na Biskupskoj sinodi za mlade u Rimu

Brojna istraživanja i studije posljednjih deset godina potvrđuju da mladi ljudi često navode intelektualne razloge kada ih pitaju za razlog njihova napuštanja Crkve ili gubitka povjerenja u nju. Glavni među razlozima je uvjerenje da religija stoji u suprotnosti sa znanošću ili da ne može izdržati racionalnu provjeru, da su joj vjerovanja zastarjela i presotala iz nekih primitivnih vremena, da je Biblija nepouzdana, da religijska uvjerenja potiču nasilje i da Bog predstavlja opsasnost ljudskoj slobodi. Mogu posvjedočiti, na temelju moje dvadesetogodišnje službe na području internetske evangelizacije, da su ti prigovori ključni kameni spoticanja za prihvaćanje vjere kod mladih ljudi. Danas je živo potrebna obnovljena apologetika i kateheza, kao bitan aspekt brige o mladima. Kad kažem apologetika, ne mislim na prozelitizam... Nadam se da je jasno da inteligentno, uvažavajuće i kulturološki osjetljivo izlaganje vjere (“davanje razloga za nadu koja je u nama“) je svakako poželjno. Među pastoralcima postoji opće slaganje da je na Zapadu posljednjih pedeset godina kateheza u krizi. Da vjera nije učinkovito prenošena potvrdila je i posljednja studija Religious Landscape Study (http://www.pewforum.org/religious-landscape-study/) ... Među svim religijama upravo je katolicizam pretposljednji na popisu po pitanju prenošenja svopjih vjerskih tradicija na mlađe. Zašto se dogodilo da su posljednjih desetljeća i u našim katoličkim srednjim školama mladi učili Shakespeara u nastavi književnosti, Homera u nastavi latinskog, Einsteina u nastavi fizike, ali prečesto tek površne tekstove u nastavi vjeronauka? Vojska naših mladih koji tvrde da je religija iracionalna je plod ovog neuspjeha u obrazovanju.

U nakladi Književnog kruga Split i Hrvatskog restauratorskog zavoda u svibnju je objavljena studija dr. sc. Zoraide Demori Staničić ''Javni kultovi ikona u Dalmaciji''. Autorica po prvi put sustavno obrađuje korpus ikona u Dalmaciji nastalih od 13. do 19. stoljeća i znanstveno interpretira njihovu ulogu u vjerskom i kulturnom životu. Riječ je o svetim slikama „visokog statusa čašćenja“ koje su služile kao materijalna uporišta osobnom i javnom vjerskom životu kroz duga stoljeća srednjeg vijeka, a kao najdragocjeniji simboli svake zajednice, ikone postaju još važnije u vrijeme obnove katoličke Crkve nakon Tridentskog koncila. Prostor Dalmacije bogat je raznim tipovima ikona visoke umjetničke kvalitete pa knjiga pruža jasna obrazloženja tipova bizantskih i postbizantskih ikona i njihovih dalmatinskih inačica. Knjiga je pisana na osnovu terenskog istraživanja te uvida u arhivsku građu i relevantnu objavljenu literaturu i odlikuje se razumijevanjem pojedinačnih umjetničkih djela koja se rasvjetljavaju primjenom stilske i ikonografske analize, dok se predložene interpretacije i sinteze temelje na istraživanju povijesnog i društvenog konteksta. Ono što je posebno zanimljivo jest slika koju čitatelj stječe o životu u prošlosti uz iščitavanje običaja darivanja nakita, kruna, srebrnih pokrova ikona, različitih votivnih darova, lampada i prijestolja za izlaganje i nošenje; takvi materijalni dokazi čašćenja ikona govore o njihovoj javnoj funkciji i sustavnoj brizi zajednice za svoje svete slike.

Maja Petrinec, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, Članak u: Starohrvatska prosvjeta III. serija - svezak 41/2014

 
Bizantski križ (enkolpion), Crkva sv. Križa, Nin, Dalmacija

U radu se razmatraju pojedini arheološki nalazi (relikvijarni i pektoralni križevi, naušnice, ogrlice, aplike i privjesci) bizantske provenijencije koji pripadaju razdoblju 10. i 11. stoljeća. Na osnovi analize navedenih nalaza pokušava se odrediti položaj Hrvatske i susjednih joj istočnojadranskih sklavinija u odnosu na prostor koji je D. Obolensky označio kao Byzantine Commonwealth.

Članak: https://hrcak.srce.hr/file/242539 ili klikni na sliku (https://drive.google.com/file/d/1TSBum1lpFAoP4EMk5lcXcWQhYNhRLeD9/view?usp=sharing )


 

Akademija i otkrivanje ploče u spomen na Mihovila Nikolića i Jovana Hranilovića 

KLIKNI OVDJE: https://www.youtube.com/watch?v=B0UIfQtEPlw 


 

 

Na prvu nedjelju mjeseca listopada 2018., u župi Pokrova presvete Bogorodice u Petrovcima, proslavljen je naslovni blagdan župe, blagdan Marijine zaštite – Pokrov presvete bogorodice. Arhijerejsku liturgiju predvodio je Nikola Kekić, vladika križevački, a sasluživala su osmorica svećenika iz Križevačke eparhije i susjednog Apostolskog egzarhata Srbije (Vojvodina). Slavlju se tradicionalno priključio i rimokatolički župnik iz Starih Jankovaca, a domaći je župnik o. Vladimir Sedlak bio ceremonijar slavlja.

"Obitelji svećenika imaju posebno poslanje danas, kada je sam ideal obitelji u pitanju"

Papa Franjo primio je 6. listopada u Vatikanu oko 1300 hodočasnika Grkokatoličke Crkve u Slovačkoj koji su došli u Rim prigodom proslave 200. obljetnice osnivanja eparhije Prešov, prenosi Vatican News. Pozvao ih je da čuvaju tradiciju, brane obitelj, ne popuštaju svjetovnosti i neplodnom klerikalizmu te rekao da u njima vidi oduševljeno i odano lice Crkve koja je čvrsta u vjeri, svjesna svojeg dostojanstva i ponosna na svoj crkveni identitet. Naglasivši poslanje katoličkih zajednica istočnog obreda koje stoljećima žive uz katolike latinskog obreda, Sveti Otac istaknuo je da se Grkokatolička Crkva u Slovačkoj može smatrati izrazom ljepote različitih oblika crkvenog života, različitosti koja ne samo da ne šteti jedinstvu Crkve, nego ga pokazuje. Obrativši se biskupima i metropolitu Janu Babjaku, papa Franjo ih je potaknuo da budu voditelji i oci naroda po primjeru mučenika. Slijedite blistav primjer blaženih biskupa mučenika Petera Pavola Gojdiča i Vasila Hopka.

Na godišnjoj proslavi blagdana sv. Šimuna Bogonosca u Zadru, u ponedjeljak 8. listopada 2018., sudjelovali su predstavnici Dalmatinskog grkokatoličkog vikarijata Križevačke eparhije protojerej o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i Kričaka i đakon o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eprarhije i biskupski tajnik, koji je vršio službu đakona na misnom slavlju kojega je predvodi zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Zadarska nadbiskupija darovala je relikviju sa neraspadnutog tijela sv. Šimuna koje se čuva u Zadru grkokatoličkoj župi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom 2013. godine, gdje se od tada čuva i časti.


 

Blagdan je to drevne carigradske Crkve u spomen na viđenje monaha Andrije i Epifanija koji su 911. godine u vrijeme noćnog bdjenja u crkvi Blaherne ugledali Bogorodicu kako prostire svoj “pokrov” (plašt) preko grada koji je bio u opasnosti opsade neprijateljskih snaga. Blagdan se od tada slavi u čast Bogorodice Marije kao zaštitnice kršćana i Crkve. Svečanu liturgiju u ruševinama istoimene grkokatoličke crkve u Kričkama predslužio je o. Marjan Jeftimov, župnik Sošica i Kašta, a suslužili su o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i Kričaka, o. Ivan Radeljak, duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa, fra Ivan Čupić, župnik Mirlovića i don Ante Žderić, župnik Gospe Fatimske u Splitu koji je propovijedao. Istaknuo je kako i na kršćanskom Istoku i na Zapadu vjernici se oduvijek stavljaju pod zaštitu Bogorodice Marije baš kao što se djeca u opasnostima utječu majci, bježeći pod njezin pokroviteljski plašt. Đakonirao je o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije, a pjevanje su predvodili bogoslovi.

U nedjelju, 7. listopada 2018., u Sošicama je proslavljena 480. obljetnica trećeg doseljenja na Žumberak, koja je okupila brojne domaće sudionike kao i goste, u organizaciji Žumberačke udruge "Uskok", Matice hrvatske Jastrebarsko i župe sv. Petra i Pavla u Sošicama. Uz sudjelovanje i nastup više kulturno-umjetničkih društava, na obilježavanju su se nazčnima obratili i Zdenko Šiljak, načelnik Općine Žumberak, upravitelj Parka prirode Žumberak Kristijan Brkić, član Matice hrvatske Jastrebarsko Nino Škrabe, župnik Jastrebarskog i dalmatinski vikar o. Milan Stipić, predsjednik Udruge "Uskok" Milan Radić i drugi. Na vatrogasnom domu u Sošicama postavljena je i spomen ploča koju je blagoslovio o. Milan Stipić. Foto: Milan Duniskvarić; Foto album Nike Goleša: https://web.facebook.com/media/set/?set=a.2326122057416971&type=3https://web.facebook.com/media/set/?set=a.2326066357422541&type=3