Sjedište Ekumenskog patrijarhata Carigrad, 16. travnja 2018.

Prigodom posjete predsjednika Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića, kao i predsjednika Makedonije Gjeorga Ivanova ekumenskom carigradskom patrijarhu Bartolomeju 10. travnja 2018., a glede novonastale situacije u odnosima Bugarske i Makedonske pravoslavne Crkve, patrijarh Bartolomej je kazao: “Crkva majka svih balkanskih naroda je Carigrad. To je jednostavno povijesna istina“. Patrijarh je primio i delegaciju studenata kojima je kazao da dolaze u Carigrad: “Mi vas volimo i pozivamo da dođete kad god možete u ovaj lijep i povijesni grad, gdje su dvori Crkve majke od koje ste i vi, narodi Balkana, kao i Rusija, primili krštenje i svjetlo kršćanstva“ (izvor: https://www.ecupatria.org/2018/04/16/ecumenical-patriarch-the-mother-church-of-all-balkan-peoples-is-constantinople/)


 

Vatikan: Nova knjiga o Istočnim Katoličkim Crkvama

Oriente Cattolico – trotomna knjiga o Istočnim Katoličkim Crkvama iznosi jasno da te Crkve doprinose kršćanskom jedinstvu time što jednostavno jesu to što jesu, što postoje i što čuvaju svoju liturgijsku, duhovnu, teološku i disciplinsku baštinu (CNS). Piše: Cindy Wooden, Catholic News Service, 5. travnja 2018.

RIM – Povijest kršćanske obitelji sadrži i priče o tome kako su se njezine istočne i zapadne grane odvojile, otuđile jedne od druge, pokušale pomiriti, ranjavali jedni druge i kako danas pokušavaju zajednički djelovati na dobrobit sadašnje svoje djece i budućih pokoljenja. Međutim, to je i povijest herojske vjere, nepokolebljivosti i čežnje za jedinstvom pred opasnostima i progonima, kao i suvremena priča o izazovima i uspjesima što ih donosi postojanje različitosti i baštine što prije obogaćuju, nego dijele čitavu obitelj. Sve te priče, ispričane s gledišta istočnih katolika, skupljene su u djelu od 1200 stranica u tri toma, nazvanim Oriente Cattolico (Kršćanski Istok), u izdanju Kongregacije za Istočne Crkve. Trebalo je 14 godina da se obiteljsko stablo pokupi i istraži obiteljska povijest, a u čemu je sudjelovalo tucet znanstvenih strtučnjaka, biskupa i poglavara Istočnih Katoličkih Crkava. Zadnje što je Kongregacija izdala je knjiga o svim tim crkvama zajedno još 1974. godine.

Radom je rukovodio redovnik Reda sv. Pavla o. Ronald G. Roberson, pomoćni ravnatelj Sekretarijata za ekumenska i međuvjerska pitanja Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država. Prije nego se je prihvatio ovog velikog projekta Vatikana, napisao je djelo Istočne Katoličke Crkve: Kratki pregled, koje je kao popravljeno izdanje sedam puta tiskano.  Rad na engleskom izdanju još je u početnoj fazi. Skori prijevod na engleski nije tako skoro za očekivati, kazao je autor, ali će svakako trajati manje nego što je trajalo pisanje talijanskog izdanja.  “Trajalo je dugo zbog same metodologije koju smo koristili u izradi tekstova“ - rekao je. “Kao prvo, tražili smo stručnjaka da izradi radni predložak, onda smo to slali drugom stručnjaku na doradu i recenziju, zatim opet poglavarima dotičnih Crkava kojih se tiče i na koncu Kongregaciji  na završnu recenziju i dozvolu tiskanja.“

U velikoj obitelji Katoličke Crkve, obitelji koja ima oko 1.3 bilijuna pripadnika, Istočne Katoličke Crkve čine oko 17.7 milijuna, prema vatikanskoj statistici koju Oriente Cattolico koristi. Ukrajinska Katolička Crkva je brojem najveća s oko 4.5 milijuna pripadnika, a za njom blizu slijedi Siro-malabarska Katolička Crkva s preko 4,2 milijuna. Najmanje crkvene zajednice predstavljene u knjizi jesu Apostolski Egzarhati bizantskog obreda Grčke i Turske, koji zajedno broje tek oko 6 tisuća pripadnika, kao i Ruska Katolička Crkva s oko 3 tisuće.

Novo izdanje predstavlja povijest i sadašnje stanje istočnih Crkava, prema redu svoga ustroja, pa tako imamo:

-  Šest “patrijarhijskih Crkava“, to jest onih koje imaju patrijarha i visoki stupanj autonomije premda u jedinstvu s papom. To su Koptska, Sirska, Melkitska, Maronitska, Kaldejska i Armenska Katolička Crkva.

- Četiri Crkve na čijem čelu je veliki nadbiskup, a koje imaju uglavnom veliki dio autonomije koje imaju i patrijarhijske Crkve. To su: Ukrajinska, Siro-malabarska, Siro-malankarska i Rumunjska Katolička Crkva.

- Četiri “metropolitanske Crkve“ na čijem je čelu nadbiskup. To su Istočna Katolička Crkva Etiopije i Eritreje, zatim Rutenska metropolija u SAD-u, Slovačka Katolička Crkva i Mađarska Katolička Crkva.

- Devet je Istočnih Katoličkih Crkava koje su eprahije ili apostolski egzarhati, slične biskupijama i apostolskim vikarijatima u Latinskoj Crkvi. To su: Italo-albanske eparhije u Italiji, Križevačka eparhija u Hrvatskoj, Rutenska eparhija Mukačevo u Ukrajini, Bugarski egzarhat u Sofiji, Grčki i Turski egzarhati, Makedonski, Češki i Srpski egzarhati te Egzarhatski manastir sv. Marije Grottaferrata u Italiji.

- Tri Istočne Katoličke zajednice bez svoje hijerarhije: Bizantsko-ruski katolici, Bjeloruski katolici i Istočni Katolici južne Albanije.

Pišući predgovor za Oriente Cattolico, kardinal Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Crkve, kazao je da je knjiga napravljena tako da katolici sa sigurnošću “upoznaju, poštuju i prigrle Crkve Istoka koje su u punom zajedništvu s Rimskom Apostolskom Stolicom“, zatim da bude izvor za promišljanje i svjetovanje glede Istočnih Katoličkih Crkava i na koncu da se oda “priznanje Crkvama kršćanskoga Istoka – i katoličkim i pravoslavnim – i njihovim brojnim mučenicima i svjedocima vjere“. Nažalost, napisao je, “danas se ponavljaju slične tragedije i kršćani Istoka plaćaju visoku cijenu zbog mržnje koja se sručila na kršćane ili zbog podjele među njima samima.“

Podjele i posebno napori da ih se prevlada zauzimaju osobito mjesto u ovim tomovima, i to ne samo na razini međunarodnog dijaloga Katoličke s Pravoslavnim i Staroistočnim Crkvama. Tako knjiga ima i posebno poglavlje o ekumenizmu i Zakoniku Kanonskog prava Istočnih Crkava, naglašavajući čvrsto stajalište Zakonika gledom na obveze svih katolika da djeluju i mole za jedinstvo. Knjiga priznaje da je bilo brojnih pokušaja “latinizacije“ Istočnih Crkava u jedinstvu s Rimom, da bi izgledale što sličnije i bile “bliže“ ostaloj katoličkoj zajednici. Međutim, Zakonik upravo inzistira na tome da Istočne Katoličke zajednice pridonesu taženju kršćanskog jedinstva tako što će biti baš ono što jesu, vjerne svojim vlastitim izvornim liturgijskim, duhovnim, teološkim i disciplinarnim predajama, koje sadržavaju i obje prakse – neoženjenog i oženjenog svećenstva.

Zadnjih 50 godina pape su inzistirale na tome da je zadatak liječenja rana podjele u kršćanskoj obitelji upravo to da se polazi od poštovanja i uvažavanja identiteta i baštine Istočnih Crkava i koje treba pokazati sliku ponovne uspostave punog jedinstva bez žrtvovanja identiteta malih zajednica zbog brojčano većih.

Preveo: đakon Livio Marijan


 

U Biskupskom ordinarijatu u Sisku, u utorak, 17. travnja 2018. godine, održana je trideset i osma sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, na kojoj su - pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita, kardinala Josipa Bozanića - sudjelovali svi biskupi Metropolije: domaćin susreta, mons. Vlado Košić, biskup sisački, zatim mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Nikola Kekić, vladika križevački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački te zagrebački pomoćni biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

U svom je pozdravu mons. Košić istaknuo radost zbog ponovnog susreta biskupa u Sisku i to povodom početka radova na postavljanju kipa bl. Alojzija Stepinca, akademskog kipara Tomislava Kršnjavog, ispred sisačke katedrale. Sam lik bl. Alojzija predstavljen je s križem i dvoje djece, kako bi ga se povezalo s akcijom spašavanja djece u Sisku tijekom Drugog svjetskog rata, što se u javnosti često prešućuje ili se o tome govori i piše neistinito. Spomenik će biti blagoslovljen 8. svibnja ove godine, na spomen 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija i 20. obljetnice njegove beatifikacije. Biskup Košić podsjetio je da se ove godine spominjemo i 425. obljetnice Bitke kod Siska. Spomen-slavlje bi će u Sisku, znanstveni skup 20. lipnja, a svečano euharistijsko slavlje 22. lipnja, pri čemu će sudjelovati i članovi Prvostolnog Kaptola zagrebačkog i Stolnog Kaptola sisačkog. Treći se spomen ove godine tiče tužnog događaja prije 75 godina kada su partizani uništili župu Zrin. Biskup je izrazio nadu da će ove godine 8. rujna biti blagoslovljena crkva koja će biti izgrađena pokraj temelja razrušene crkve.

U odgovoru na pozdrav Kardinal je očitovao ponos što svaki put kada biskupi dođu u Sisak susretnu neko novo ostvarenje Sisačke Crkve koja ide prema desetoj obljetnici svoje obnovljene uspostave. Osobito je priznanje izrazio sisačkom biskupu Košiću za njegovu gorljivu zauzetost. U toj zauzetosti posebno je važna osjetljivost za očuvanje spomena. Premda živimo u vremenu s puno medijskih sredstava danas se vidi i zaboravnost, Crkva promiče oproštenje, ali čuva spomen, što je važno u Sisku, a u svjetlu povijesti u kojoj i Zrin i bl. Alojzije Stepinac imaju bitno mjesto, pri čemu je bl. Alojzije Stepinac simbol hrvatskog katoličkog identiteta. U prisutnosti medijskih djelatnika Kardinal je pozvao medije da svojom službom pomognu u promicanju vrjednota na dobro društva.

Biskupi su razmotrili i život Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemeništa koji je predstavio njegov rektor, preč. gosp. Anđelko Košćak. Na sjednici je odlučeno da će 3. listopada 2018., povodom 20. obljetnice beatifikacije i 120. obljetnice rođenja bl. Alojzija Stepinca, svećenici Zagrebačke crkvene pokrajine hodočastiti u Krašić. Biskupi su razmotrili aktualna pitanja u hrvatskom društvu, naročito nakon prošlotjednih rasprava u hrvatskoj javnosti.


 

Poglavari kršćanskih Crkava u Siriji osudili su zračne napade koje su 14. travnja 2018. godine izvele Sjedinjenje američke države zajedno sa Velikom Britanijom i Francuskom. U zajedničkoj izjavi od 14. travnja 2018. godine, naveli su da se radi o nelegalnom i brutalnom činu agresije koji je pokrenut bez ikakvih valjanih dokaza te da je protivan svim UN-ovim poveljama. Kako u izjavi navode, ova “brutalna agresija” uništava mogućnost mirnog razrješenja krize te vodi u eskalaciju sukoba. Također su naveli da  ovakva situacija pogoduje teroristima koji dobijaju vrijeme za nastavak terorizma. Izjavu su potpisali  patrijarsi Grko-pravoslavne Crkve, Sirsko-pravoslavne Crkve te Melkitsko-grkogatoličke Crkve. Papa Franjo i patrijarh Kiril proveli su vrijeme u telefonskom razgovoru kako bi došli do zajedničkog stava. Patrijarh Kiril je nakon razgovora pred novinare iznio kako je i papa Franjo vrlo zabrinut zbog događanja u Siriji gdje zbog napada pate mnogi nevini ljudi: “Moramo razmisliti kako mi kao kršćani možemo utjecati na situaciju u Siriji da zaustavimo nasilje i rat” (izvor: CATHOLIC WORLD REPORT: http://www.catholicworldreport.com/2018/04/15/syrian-patriarchs-condemn-unjust-aggression-of-friday-allied-airstrikes-ask-for-prayers/ IPA: https://ipaprkc.org/2018/04/16/poglavari-krscanskih-crkava-sirije-osudili-zracne-napade-amerike-velike-britanije-i-francuske)

30706865_1946335152057369_1115228974696366080_n


 

 

U povodu obilježavanja Godine obnove krsnog zavjeta u subotu 14. travnja 2018. godine održano je veliko grkokatoličko hodočašće u hrvatsko Marijansko prasvetište u Solinu. Tim povodom na Gospin otočić u Solin pristigli su hodočasnici iz Zagreba, Samobora, Jastrebarskog, Križevaca, Žumberka, a vjernicima sa sjevera Domovine pridružili su se i dalmatinski grkokatolici iz Splita i okolice. Hodočasnici iz Žumberačkog vikarijata u Solin su donijeli novoizrađenu repliku Lika Gospe hrvatskog zavjeta koja je izrađena upravo povodom Godine obnove krsnog zavjeta. Prije početka euharistijskog slavlja na platou ispred crkve Lik Gospe je blagoslovio upravitelj dalmatinskih grkokatoličkih župa protojerej Milan Stipić. Nakon blagoslova Bogorodičin lik su na svojim ramenima u procesiju ponijeli pripadnici povijesne postrojbe Žumberačkih uskoka. Nakon blagoslova i procesije veliko mnoštvo vjernika okupilo se u crkvi na euharistijskom slavlju. Svečanu svetu liturgiju u najstarijem hrvatskom Marijanskom svetištu predvodio je katedralni dekan Križevačke eparhije o. Daniel Vranešić a susulužili su o. Milan Stipić župnik u Jastrebarskom i upravitelj dalmatinskih grkokatoličkih župa, o. Mihajlo Simunović župnik katedralne župe u Križevcima, o. Milan Vranešić župnik u Stojdragi i Grabru, o. Ivica Radeljak duhovnik Grkokatoličkog sjemeništa iz Zagreba, fra Ivan Čupić svećenik Šibenske biskupije i don Ante Žderić svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije. Na svečanoj liturgiji služio je đakon Livio Marjan kancelar Križevačke eparhije, a slavlju su prisustvovali i eparhijski bogoslovi. Svečanost su svojim pjevanjem uzveličali članovi Katedralnog kora iz Križevaca pod ravnanjem dirigenta Ozrena Bogdanovića. Okupljenim vjernicima prigodnu propovijed izrekao je don Ante Žderić koji je u svojoj homiliji istaknuo važnost ispravnog razumijevanja uskrsnog događaja koji je među ljudima trajno uklonio temeljni strah od smrti. “Grobni kamen nakon Isusovog uskrsnuća više ne predstavlja strah za čovjeka, on sada znači da smrt nema posljednju riječ i da je Isus pobijedio smrt svojim uskrsnućem”- među ostalim je u nadahnutoj propovijedi istaknuo don Žderić. Na kraju liturgijske svečanosti sve okupljene svećenike i vjernike pozdravio je katedralni dekan koji je zahvalio vjernicima na velikom odazivu na grkokatoličko hodočašće u Solin tu gdje teče rijeka Jadro “hrvatski Jordan” u kojem su Hrvati istočnog i zapadnog obreda primili kršćanstvo i izvršili svoj krsni zavjet. Posebno su pozdravljeni i članovi povijesnih postrojbi Žumberačkih i Kliških uskoka koji su sudjelovali na hodočašću predvođeni svojim predsjednicima gospodinom Milanom Radićem i Damirom Žurom. Po završetku slavlja u solinskoj crkvi samoborski KUD Marko Vukasović održao je koncert pod ravnanjem gospodina Igora Kosa. Nakon svečanosti u Solinu hodočasnici su obišli lokalne znamenitosti i posjetili grad Split. Vjernicima je najavljena i središnja proslava Godine obnove krsnog zavjeta koja će se održati u nedjelju 26. kolovoza 2018. u Gabrovici u Žumberku (izvor: www.zumberacki-vikarijat.com)


 

„Svetost je najljepše lice Crkve", ističe Papa koji poziva njegovati „određenu skromnost" i na borbu „protiv groznice koju nam potrošačko društvo nameće da nam proda stvari i koje nas na kraju pretvara u nezadovoljne siromahe koji žele imati sve i probati sve".

Predstavljena nova apostolska pobudnica pape Franje „Gaudete et exsultate" (Radujte se i kličite), o pozivu na svetost u suvremenom svijetu (IKA, Zagreb): Vijest: http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=199256 


 

Na Tominu nedjelju, 8. travnja 2018, vladika Nikola Kekić služio je
liturgiju u Radatovićima, u župnoj crkvi Uskrsnuća Gospodnjega.


TOMINA VJERA I NEVJERA
"I ne budi nevjeran nego vjeran!" (Iv 20, 27)
Vjera nije i ne može biti plod dokaza, nego je vjera dar koji se prima i ujedno uzdarje života kojim se odgovara na primljeni dar. U tom se daru nanovo sebe zadobiva na neočekivano drugačiji način. Napast da se Bogu pristupi kroz unaprijed zadane kriterije, kao što je to vidljivo kod Tome, vreba i u našim životima. Iz posljednjih riječ vidimo da je naglasak na onome: “Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju!” Stoga Toma, kojem Isus ide u susret, rasvjetljava naše živote kojima je povjereno vjerovati a da nismo vidjeli...  Uskrslog se susreće u crkvenoj zajednici koja je prožete lomljivim iskustvom vjere i nevjere, gdje su “vrata” često zatvorena i gdje je strah izvor nepokretljivosti. Iako živimo u vrijeme kad su mnoga vrata zatvorena za Boga, kad se sigurnost vidi u izbacivanju bilo kakvog spomena na Boga, ostati unutar zidova jedan je od razumljivih postupaka preplašenih apostola. No, Duh je onaj koji svakodnevno probija naše barijere i čini da nadiđemo unaprijed zadane okvire i sigurnosti, da se srca mekšaju i da prepoznaju smisao ljubavi. Dolazi i unosi “Šalom”, a samo s mirom kojeg Bog daje, moguće je nadići napuknuća i barijere u kojima živimo.