IKA, Zagreb: U Vikarijatu Križevačke eparhije u BiH od 15. do 18. srpnja održana je druga sesija duhovno-formacijskog seminara Pastoralno-misijskog odjela Ukrajinske Grkokatoličke Crkve. Svake godine takvi se seminari odražavaju diljem svijeta u zemljama gdje žive Ukrajinci, a namijenjeni su svećenicima, redovnicima i pastoralnim djelatnicima. Ovaj seminar, pod naslovom „Čuvanje kršćanskog identiteta i njegova uloga u procesu integracije“, vodili su predavači iz Ukrajine i BiH. Sudjelovalo je oko 30 polaznika iz Srbije, Moldavije, Kazahstana i Estonije, kao i prezbiteri Križevačke eparhije predvođeni apostolskim administratorom mons. Milanom Stipićem te Ukrajinske Grkokatoličke Crkve na čelu s vladikom Kijivske arhieparhije Ukrajinske Grkokatoličke Crkve Josipom Miljanom.

(IKA, Zagreb) Izaslanstvo Ukrajinske grkokatoličke Crkve pohodilo je 17. srpnja sjedište Banjolučke biskupije. Jedanaestorica svećenika na čelu s vladikom Josipom Miljanom iz Kijeva u Banjoj Luci sudjeluju na konferenciji o ukrajinskoj dijaspori o temi „Čuvanje kršćanskog identiteta i uloga identiteta u procesima integracije i zaustavljanju asimilacije“. Izaslanstvo je dopratio mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, koja na tom prostoru ima 11 svojih župa kojima upravljaju sedmorica svećenika. Većina grkokatolika na tom području ukrajinskog je podrijetla. U katedrali Sv. Bonaventure dobrodošlicu gostima poželio je banjolučki pomoćni biskup Marko Semren te ih ukratko upoznao s poviješću Banjolučke biskupije i sadašnjim životom biskupijske zajednice, istaknuvši vrlo dobru suradnju s grkokatoličkom zajednicom.

VRHUNAC MOLITVE JE SAVRŠENA LJUBAV
Molitva dostiže svoj vrhunac kada svjesno i namjerno zaboravimo na sebe u želji da brinemo i drugima, o njihovim poteškoćama i o njihovu spasenju. Stupanj savršenstva čiste molitve u srazmjeru je sa savršenstvom ljubavi. U svom najvišem savršenstvu 'ljubav ne traži svoje' (1 Kor 13, 5). O. Matej Siromašni (koptski monah)


 

Mladi iz udruge "Misija" iz Sikirevaca i Jaruga, njih dvadesetak, posjetilo je u nedjelju, 14. srpnja 2019., grkokatoličku župu u Gornjim Andrijevcima u sklopu njihovog godišnjeg izleta. Ovom prigodom upoznali su se s životom i poviješću župe te sudjelovali na Liturgiji sv. Ivana Zlatoustoga, od kojih većina prvi puta. Liturgiju je služio domaći župnik o. Aleksandar Hmilj. Domaći vjernici počastili su goste s malim domjenkom nakon liturgije u dvorištu crkve, gdje su saznali i o radu njihove udruge. Naime, riječ je o inicijativi mladih u ovoj slavonskoj općini koja pokreće svoju zajednicu nizom događaja kroz godinu poput uređenja adventske štalice u selu i obilaska starih osoba kao i mnoge druge aktivnosti kojima žele animirati mlade i pokrenuti svoju zajednicu u kojoj žive. 


 

U petak, 12. lipnja 2019., kada prema julijanskom kalendaru župa sv. Petra i Pavla u Lišnji slavi naslovnike svoje župne crkve, apostolski upravitelj Križevačke eparhije služio je svečanu Božansku liturgiju u tamošnjoj župnoj crkvi uz veliko sudjelovanje vjernika. Župa Lišnja nalazi se u Bosansko-hercegovačkom grkokatoličkom vikarijatu. Uz administratora Stipića služili su o. Miroslav Krnješin, župnik Banja Luke i bosansko-hercegovački vikar, o. Mihal Stahnek, župnik u Kozarcu, o. Nikola Stupjak, župnik u Kaniži, o. Ivan Liskij, župnik Lišnje, o. Viktor Pavić, župnik Cerovljana, o. Orel Zakaljuk, župnik Prnjavora,  o. Andrej Prihoda, župnik Devetine i dva gostujuća ukrajinska grkokatolička svećenika: o. Adam Figurek, sinđel iz Belgije i o. Mihajlo Korceba, paroh u Ankoni (Italija). U homiliji je o. Stipić potaknuo vjernike na istinski i zauzeti kršćanski život u svom životu i radu kako bi se po njima Evanđelje širilo i svjedočilo baš kao što su to činili veliki apostoli Crkve Petar i Pavao.


 

Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen!

Apostol: zač. 103., Rimljanima (10, 1-10)

"Mojsije piše o onoj pravednosti iz Zakona: Tko je vrši, naći će život u njoj. A pravednost iz vjere ovako veli: Nemoj reći u srcu svom: Tko će se popeti na nebo – to jest Krista svesti? Ili: Tko će sići u bezdan – to jest izvesti Krista od mrtvih? Nego što veli? Blizu ti je Riječ, u ustima tvojim i u srcu tvome – to jest Riječ vjere koju propovijedamo. Jer ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospod, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen. Doista, srcem vjerovati opravdava, a ustima ispovijedati spašava. Jer veli Pismo: Tko god u nj vjeruje, neće se postidjeti. Nema uistinu razlike između Židova i Grka jer jedan je Gospod sviju, bogat prema svima koji ga prizivlju. Jer: Tko god prizove ime Gospodnje, bit će spašen."

KONDAK: Spasitelj i Izbavitelj moj, iz groba kao Bog oslobodi od okova ljudski rod, i skrši silu paklenu, a kao Vladar treći dan uskrsnu.


 

Na Istoku, kao što je poznato, na savršenstvo duhovnoga života se gleda kao na odsjaj slike Božje u čovjeku. Dakle, prema grčkim ocima, 'slika je Božja u čovjeku' slika Krista, Logosa, vječno rođena u Očevom promislu. U suglasju s tim izvanrednim primjerom, ljudska je osoba rođena duhovno u molitvi. Napredujući rast se pokazuje kao stjecanje mudrosti, spoznaje, uvida. Kršćanska spoznaja nije suhoparno, sterilno znanje, već je to svjesno razumijevanje  stvarateljske i spasiteljske Božje riječi, riječi koja zahtjeva od ljuske osobe odgovor. Molitva, kao dijalog s Bogom, je stoga tipično kršćanska mudrost, istinska filozofija. Sveti Ivan Klimak (pisac Ljestvice) kaže: “Molitva je zbog svoje naravi razgovor i sjedinjenje čovjeka s Bogom i zbog svoje djelatnosti ona je djelatna te uzdržava svijet i donosi pomirenje s Bogom. Ona je majka i kćerka suza, umilostivljavanje radi grijeha, most preko napasti, zid protiv nevolja, razbijanje sukoba, djelo anđela, hrana svih duhovnih bića, buduća sreća, nevidljivo napredovanje, hrana duše, prosvjetljenje uma, sjekira za očaj, iskaz nade, riznica samotnjaka, umanjenje bijesa, ogledalo napretka, ostvarenje budućnosti, znak slave. Za onoga tko istinski moli, molitva je sudište, sudnica i sud Gospodnji prije nego što sud dođe.“


 

U nedjelju, 7. srpnja 2019., kada grkokatolička župa sv. Ćirila i Metoda slavi svoje zaštitnike, protojerej stavrofor Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije služio je Božansku liturgiju u tamošnjoj istoimenoj župnoj crkvi, zajedno s mjesnim župnikom o. Mihajlom Hardijem i kapelanom rimokatoličke župe sv. Nikole u Metliki. O. Stipić je istakao kako su sveta braća Ćiril i Metod donijeli Slavenima Evanđelje na narodnom jeziku. Staroslavenski jezik dio je hrvatske kulturne baštine i baštine drugih slavenskih naroda i time se moramo ponositi. Sveta Braća su kršćanstvo i svoju vjeru živjeli praktično. Bili su gorljivi kršćani koji su svakodnevno molili, zato je njihov primjer aktualan i današnjim kršćanima i zato je njihova misija bila uspješna. Molimo Svetu braću da i nama pomognu da postanemo što gorljiviji u ispovijedanju svoje kršćanske vjere”- zaključio je o. Stipić.


 

U petak, 5. srpnja 2019., na blagdan svetih slavenskih apostola i učitelja Ćirila i Metoda, suzaštitnika Europe, u zagrebačkoj katedrali je Božansku liturgiju po bizantsko-slavenskom obredu služio ordinarij Križevačke eparhije o. Milan Stipić, kako je to već višegodišnji običaj. Uz apostolskog administratora Stipića služili su o. Daniel Vranešić, vikar žumberački i župnik Samobora, o. dr. Taras Barščevski, profesor na KBF-u, o. Ivan Radeljak, ravnatelj Caritasa Križevačke eparhije, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda i eparhijski ekonom, fra Ivan Ćupić, župnik Ružića, o. Mikolka Edelinski, grkokatolički svećenik iz Berkasova u Vojvodini i đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar i tajnik. Liturgiju je pjevao muški zbor Ćirilo-Metodova kora pod ravnanjem prof. Igora Kosa. U homiliji je o. Milan Stipić ocrtao životni put svete braće Ćirila i Metoda, naglasivši

SVETI DOROTEJ IZ GAZE:  O SRDŽBI I MEĐULJUDSKIM NAPETOSTIMA

Istinska sreća čovjeka ne dolazi od obilja imetka, već od kvalitete ljudskih odnosa. Zdrave međusobne odnose obilježava međusobno poštovanje, a toga nema bez poniznosti, iskrenosti, istinitosti, mirnog razgovora i zajedničkog rješavanja međusobnih nerazumijevanja, bez spremnosti da “budemo fer“ (pošteni) u rješavanju neslaganja i razmirica i da krenemo dalje u život s dobrohotnošću i praštanjem. Gdje god se takve kvalitete žive i njeguju, bilo da se radi o braku, obitelji, zasjednici ili u društvu općenito, zasigurno neće izostati sklada, zadovoljstva, mira i istinske radosti. Neprijatelji zdravih ljudskih odnosa jesu neznanje, neosjetljivost, sebičnost, zle želje, arogancija i slijepa oholost ili gordost. Takva stanja ili osobine bitno degradiraju ljudski život i