SRETAN I BLAGOSLOVLJEN VELIKI I ČASNI POST - SVETA ČETRDESETNICA!

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Na Siropusnu nedjelju navečer, poslije Večernje, kada liturgijski započinje ponedjeljak Prvog tjedna posta, uobičajeno je u crkvama obaviti čin međusobnog praštanja kako bi naša žrtva posta, molitve i ljubavi bila pred Bogom čista. Zato se ova nedjelja još naziva i "Nedjeljom praštanja". Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo.

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)


 

Klikni na sliku


 

Kršćanski Istok nije mijenjao pravila o postu i uvijek drži post osnovnom, nezamjenjivom i dragocjenom asketskom disciplinom svih članova Crkve.  Kršćanski post potječe od samoga Gospoda Isusa Krista. On je i sam postio četrdeset dana prije nego je počeo propovijedati, kao što su postili prije njega Mojsijje i drugi proroci Staroga zavjeta. Prva zapovijed Božja u raju bila je zapovijed o postu, tj. o suzdržavanju. Otuda je i prvi čovjekov grijeh bio grijeh protiv posta. Kao što u grijehu sudjeluju i duša i tijelo, potrebno je da oboje sudjeluju i u krjeposti i čišćenju od grijeha. Cilj posta je očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duha. Posteći kršćani se sjećaju i časte Kristovu muku poradi njihova spasenja. Istinski kršćanski post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu.... Cijeli članak: klikni na sliku.


 

U subotu, 10. veljače 2018., spomendan je blaženog Alojzija Stepinca (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja svibnja 1898.- Krašić, 10.veljače 1960.), zagrebački nadbiskup i kardinal. Papa sveti Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Kao zagrebački nadbiskup bio je i metropolit Zagrebačka crkvene pokrajine, a to znači i metropolit grkokatolika Križevačke eparhije. Fotografija prikazuje posjet metropolita Stepinca Sošicama. Blaženi Alojzije, moli za nas!


 

Mesopusna nedjelja je nakon Nedjelje carinika i farizeja i Nedjelje rasipnog sina, treća nedjelja priprave za Veliki i časni post koji ove godine započinje u ponedjeljak, 12. veljače. Ove nedjelje Crkva nam pred oči stavlja Kristov drugi dolazak i strašni sud. Zato nedjeljno evanđelje govori o Posljednjem sudu i dolasku Kristovu te nas poziva na temeljno kršćansko životno pravilo: Što ste bližnjem učinili, meni ste učinili! Po tom će svaki čovjek biti suđen.

KONDAK, gl. 1.: Nastavniče mudrosti, prosvjetitelju razuma, učitelju neukih i zaštitniče nevoljnih! Okrijepi i prosvijetli srce moje, Vladaru! Podaj mi riječ, ti Riječi Očeva, pa neću kratiti usnama svojim, da ti vape: O Bože milostivi, sagriješih, pomiluj me!


 

Na Mesopusnu subotu i blagdan sv. Šimuna Bogoprimca, 3. veljače 2018., u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda, vladika križevački Nikola Kekić rukopoložio je za đakona podđakona Livija Marijana, kancelara Križevačke eparhije i biskupskoga tajnika. Na svetoj liturgiji su sudjelovali svećenici Križevačke eparhije o. Željko Pajić, vikar žumberački i župnik karlovački, koji je ređenika doveo do oltara kao arhiđakon, o. Mihajlo Hardi, dekan i župnik Metlike, o. Danijel Hranilović, župnik zagrebački i eparhijski ekonom, o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik križevački, o. Ivan Radeljak, duhovnik u Grkokatoličkom sjemeništu i ravnatelj eparhijskog Caritasa, o. Milan Stipić, župnik Jastrebarskog i dušobrižnik dalmatinskog vikarijata, o. Nenad Krajačić, župnik Pribića i Pećnog, o. Marjan Jeftimov, župnik Sošica i Kašta, o. Aleksandar Hmilj, župnik Slavonskog Broda te rimokatolički svećenici mr. don Zdenko Milić, kanonik Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru, don Dario Tičić, župnik Gospe Maslinske u Zadru, don Slavko Ivoš, župnik Velog i Malog Iža, o. Damjan Kružičević OSB iz benediktinskog samostana sv. Kutme i Damjana na Ćokovcu, don Krešo Ćirak, župnik Obrovca, đakoni o. Leopold Jagešić OSB i don Tomislav Končurat, g. Jan Jakubov, lektor iz Košićke eparhije (Slovačka). Među brojnim nazočnima, uz ređenikovu obitelj i rodbinu sa otoka Iža i Paga te Zadra, bio je i g. Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru i Europskom parlamentu. Pjevanje žumberačkog prostopjenija predvodili su vjernici župe sv. Ćirila i Metoda na čelu sa sestrama bazilijankama, a dva glagoljaška napjeva izveli su pjevači iz skupine "Dalmatika" iz Vlašića-Rtine i ređenikove rodne župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu. U homiliji vladika Nikola Kekić se osvrnuo na evanđeoski odlomak Mesopusne subote i pozvao na bolje i zauzetije međusobne ljudske i kršćanske odnose na svim razinama, od obitelji do društvenog i javnog života te protumačio đakonsku službu i sam obred ređenja. Na kraju se svima zahvalio i sam ređenik. Đakon Livio Marijan od 2013. godine vrši službu kancelara Križevačke eparhije i biskupova tajnika. Rođen je 1964. u Zadru, školovao se u Los Angelesu (SAD) i Zagrebu gdje je završio Filozofski fakultet, studij filozofije i etnologije te teološki studij u Zadru. Radio je više godina kao osobni tajnik zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, nadbiskupijski vicekancelar i voditelj ureda za izdavaštvo i kulturu, objavio više radova iz područja hrvatske glagoljaške baštine, sudjelovao u izradi "Božanskog časoslova" Liturgijskog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i predavao na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru. Trenutno se bavi izradom hrvatskih prijevoda liturgijskih tekstova bizantsko-slavenskog obreda sa starocrkvenoslavenskog te promocijom kršćanskog Istoka i položaja kršćana na Bliskom Istoku. Oženjen je i ima dvoje djece.

PRILOG LAUDATO TV: https://laudato.tv/izdvojeno-3-2-2018-livio-marijan-zareden-je-za-dakona-krizevacke-eparhije/


 

Četrdeset dana poslije rođenja donese presveta Bogorodica Isusa u jeruzalemski hram da ga prema propisima Zakona posveti Bogu i sebe očisti. U tom času, ponukan Duhom Božjim, pojavi se tu i starac Šimun koji uze dijete Isusa u naručje i reče: Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru. Ta oči moje vidješe spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje  naroda, slavu puka svoga izraelskoga (Lk 2, 29 - 32). A Mariji, majci njegovoj, reče: Ovaj je, evo, postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan. A i tebi će samoj mač probosti dušu da se razotkriju namisli mnogih srdaca (Lk 2, 34 - 35). Obredu prikazanja u Hramu bila je nazočna i proročica Ana. Ona je razglasila po gradu da je vidjela Mesiju. Ovaj blagdan ustanovljen je 544. godine.

TROPAR: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš! On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša! On će nam dati dar uskrsnuća!

KONDAK: Svojim rođenjem Ti si posvetio Djevičinu utrobu i blagoslovio, kao što se dolikovalo, ruke Šimunove, i sada izišavši nam u susret, Kriste Bože, Ti si nas spasio. Podaj mir narodu koji se bori i okrijepi Crkvu koju ljubiš! Jedini Čovjekoljupče!


 

U utorak, 30. siječnja 2018., na blagdan Svetih triju svetitelja Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustog, zaštitnika Križevačke eparhije, vladike križevački Nikola Kekić služio je svetu liturgiju u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, u zajedništvu s grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima. Na liturgiji je propovijedao mr. o. Vladimir Sedlak, župnik Petrovaca i vršitelj dužnosti slavonsko-srijemskog vikara, a pjevao je Katedralni zbor pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića.


 

U cvjetnjak ste svetoga Pisma doletjeli, upravo poput mudrih pčela, i pomno sakupili ono što je na cvijeću bilo najdivnije. Predali ste vjernima med svoga nauka kako bi im bio na potpunu nasladu. Stoga, svatko tko se njime naslađuje radosno klikće: 'O blaženici, i poslije smrti vaše ostanite s onima koji vas slave.' (Sjedalan drugi, Jutrenja blagdana Sveta tri svetitelja)