U četvrtak, 29. lipnja 2019., na blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, na poziv otaca isusovaca iz Palmotićeve, predslavio je svečano euharistijsko slavlje u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj i po tom tijelovsku procesiju ulicama zagrebačkog Donjeg Grada. U procesiji su sudjelovali brojni svećenici te veliko mnoštvo vjernika kao i Kravat pukovnija, Čuvari Kristova groba bazilike Srca Isusova, počasna vatrogasna postrojba vatrogasne zajednice grada Zagreba, puhački orkestar ZET-a te pjevački zborovi Bazilike.

VIDEO PROCESIJE:  https://www.facebook.com/antun.trstenjak.7/videos/1214041212110536/ 


 

TROPAR, gl. 4.: Spomendan Tvoj, Kriste Bože naš, zasja svijetu kao svečani blagdan. Od Tebe ribari naučiše prinositi Tebi beskrvnu žrtvu u kruhu i vinu, i na taj način činiti božanski spomen na Tebe. Gospode, slava Tebi!

KONDAK, gl. 4.: Evo Krist je pred nama kao hrana svima. Dođite, i padnuvši na koljena poklonimo se Kristu Bogu, koji je u ovim tajnama na otajstveni način prisutan! Stoga puni pokajanja zavapimo njemu: Vladaru, nemoj nas opeći nedostojnom pričešću, već spali grijehe, i očisti duše naše!


 

Apostolski upravitelj Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, u pratnji eparhijskog kancelara i tajnika đakon Livija Marijana, pohodio je od 10. do 15. lipnja 2019. Rim. Sudjelovao je u srijedu 12. lipnja na općoj audijenciji pape Franje na Trgu sv. Petra, nakon kateheze zajedno sa skupinom ordinarija i biskupa pozdravio se sa Svetim Ocem koji se zanimao kako raste i napreduje Crkva u Hrvatskoj. Nakon srdačnog pozdrava i zajedničkog fotografiranja susret s Papom zaključen je zajedničkim blagoslovom. Odmah nakon susreta mons. Stipić je razgovarao i s redakcijom Hrvatske katoličke mreže i dao izjavu za Hrvatski katolički radi. Prethodnoga dana, u utorak, mons. Stipić se susreo s predsjednikom Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinalom Kurtom Kochom s kojim je razgovarao o ekumenskim gibanjima na našim prostorima, posebice u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i susjedstvu. Razgovarali su o onome što bi Katolička Crkva i mons. Stipić kao grkokatolički ordinarij mogli učiniti za rast i razvoj ekumenskim gibanja na ovim prostorima. Kardinal Koch dao je neke smjernice koje Crkva ima u planu i iznio ideje kako djelovati na najprikladniji način. Kardinal je potaknuo da Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj bude jaka, raste, da bude misionarska, da čini sve za razvoj svojih vjernika i da okuplja ljude koji nisu vjernici, koji su otpali od Boga, ali su voljni primiti Krista i njegovo evanđelje. Kardinal Koch potaknuo je da se među Crkvama ne čini nikakav prozelitizam, odnosno da se ne nameće jedna crkvena struktura ili jedna vjerska zajednica kao ona koja je savršena, nego da svi trebaju djelovati po evanđeoskom principu, ne ponižavajući druge. Zaključeno je kako je važno činiti sve da se autentičnim načinom kršćanskog života svjedoči i na taj način privlači ljude Kristu. Mons. Stipić boravio je u Papinskom ruskom kolegiju "Russicumu" gdje je svagdano služio liturgiju s tamošnjim rektorom mons. Petrom Dufkom SJ i drugim svećenicima. Pohodio je i Papinski grčki zavod sv. Atanazija te sudjelovao na Molebenu presvetoj Bogorodici s rektorom mon. Giovannijem Ksantisom. Također je pohodio i Papinski zavod Germanicum i susreo se s rektorom o. Stefanom Dartmannom SJ. Pohodio je i gedneralnu kuriju Sestara Bazilijanki gdje je imao susret s generalnom poglavaricom s. Diom Stasiuk. Zadnjeg dana pohoda Rimu mons. Stipić je pohodio Kongregaciju za Istočne Crkve i imao poduži susret s tajnikom nadbiskupom mons. Cyrilom Vasilom i podtajnikom Kongregacije mons. Mauriziom Malvestitijem. Razgovaralo se o životu i radu Križevačke grkokatoličke eparhije, o tekućim zadatcim i poteškoćama te o budućem njezinom napretku i razvoju. Tajnik Kongregacije je dao mnoge vrijedne smjernice za razvoj i pastoralni rast Križevačke eparhije u budućnosti. Također, posljednjeg dana boravka u Rimu, o. Milan Stipić je bio gost u Hrvatskom papinskom zavodu sv. Jeronima gdje se susreo s rektorom mons. Božom Radošom i hrvatskim studentima.

FOTOGALERIJA:

Blagdan sv. Antuna Padovanskog, kojem se tradicionalno svake godine utječe mnoštvo vjernika svečano se proslavlja  u Podvinju kod Slavonskog Broda. Tradicionalno kao jedno od euharistijskih slavlja toga dana služi se i liturgija sv. Ivana Zlatoustog. Grkokatolici već više od 50 godine redovito na dan čašćenja sv. Antuna Padovanskog služe svoju liturgiju u ovome zavjetnom svetištu. I ove godine liturgiju je predvodio domaći župnik u Slavonskome Brodu o. Aleksandar Hmilj uz koncelebraciju novoimenovanog dekana slavonskog o. Nikole Stupjaka. Evanđelje je navijestio đakon Domagoj Vidaković koji je ujedno bio i propovjednik na ovome slavlju. Vlč. Domagoj se sprema za ređenje u Đakovačkoj katedrali na blagdan sv. Petra i Pavla. Kroz svoju formaciju upoznao se s bizantskim obredom i već je nekoliko puta đakonirao na našoj bizantskoj liturgiji. Pjevanje su animirale naše redovnice bazilijanke na čelu sa sestrom Jelisavetom Babij. Na liturgiji su bili prisutni i đakovački bogoslovi koji su bili zaduženi za čitanje tropara kao i poslanice. 


 

Skoplje, 7. lipnja 2019.


 

Na Nedjelju Pedesetnice - Silaska Svetoga Duha, 9. lipnja 2019., apostolski administrator Križevačke eparhije o. Milan Stipić služio je blagdansku liturgiju u župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, zajedno sa župnikom o. Marjanom Jeftimovim i đakonom Livijom Marijanom, eparhijskim kancelarom. Tom prigodom je kršten i miropomazan Ivan Gvozdanović, sin Srećka i Maje Gvozdanović. Kao gosti liturgiji su nazočili mladi članovi Neokatekumenskog puta iz Zagreba koji su otpjevali i nekoliko napjeva. Ordinarij Milan je u homiliji istaknuo kako je Sveti Duh životvorac i obnovitelj Crkve, a zelenilo u crkvi simbol je novoga života u Duhu Svetom. Vjernike je potakao da budu otvoreni djelovanju Duha Svetoga. Pedesetnica je drugi po važnosti kršćanski blagdan nakon Pashe - Uskrsa i ujedno rođendan Crkve. Zato su na

U subotu, 8. lipnja 2019., vjernici grkokatoličkih župa Sošice, Mrzlo Polje, Pribić, Jastrebarsko, Slavonski Brod, Gornji Andrijevci, Prnjavor, Banja Luka i Devetina hodočastili su u svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačje kod Jajca (BIH). Vjernici, njih oko 150, predvođeni svojim župnicima na čelu s ordinarijem Križevačke eparhije o. Milanom Stipićem, pohodili su poznato svetište u Podmilačju gdje je u kripti nove crkve služena svečana sveta liturgija. U homiliji je ordinarij o. Milan istaknuo kako je Ivan Krstitelj prema riječima Spasitelja najveći među rođenima od žene. Njegova veličina bila je u hrabrom naviještanju istine i u pozivu cijelom narodu na pokajanje i pripremu za dolazak Spasitelja Isusa Krista. Raskajano srce prepoznaje Isusa Krista dok oholo srce Krista ne može prepoznati, a njegovo evanđelje mu je neprihvatljivo. "Mi smo se okupili u ovom svetištu kako bi molili zagovor za sve nas grkokatolike i našu Križevačku eparhiju.

U petak 7. lipnja 2019., na završetku svetkovine Uzašašća Gospodnjega, koja se slavi osam dana, apostolski administrator Križevačke eparhije o. Milan Stipić, služio je Božansku liturgiju svetoga Ivana Zlatoustoga u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu, na kojoj se okupio veliki broj mladih te župe. S o. Milanom su suslužili o. Marjan Jeftimov, dekan Stolnog dekanata i župnik Jatsrebarskog, o. Nenad Krajačić, žumberački dekan i župnik Pribića i Pećnog, o. Ivan Pleše, karmelićanin i đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar. Liturgiju je pjevao Muški zbor Ćirilo-Metodova kora, aposluživali su grkokatolički i isusovački bogoslovi i ministranti. Služenje liturgije po bizantskom obredu za mlade koji se okupljaju u bazilici u Palmotićevoj petkom navečer u 20,30 već je postala tradicija i redovito se služi. Govoreći o završetku svetkovine Uzašašća i pripremi za svetkovinu Duhova ordinarij križevački Stipić potakao je okupljene mlade da žive i raste u Duhu Svetom jer to je Božji duh, Božja snaga i Božja sila kojoj nitko i ništa na svijetu nije ravno. Tumačeći naviješteno evanđelje u kojem Isus tri puta pita svoga učenika Petra da li ga ljubi, istaknuo je važnost iskrenog razgovora s Bogom i neprestanog preispitivanja svoga odnosa s njim. S Bogom nema maski, uvijanja i zavaravanja jer pred njim sve to pada, a njegova dobrota i ljubav izazivaju nas na posve jasno i konkretno opredjeljenje. "Petar je pogriješio, pokajao se i evo iskrena i otvorena srca iskazuje svoju ljubav Kristu.

Sv. Maksim Grk (16. st.), glas 4.

Pjesma 1.

Irmos: Onaj koji je bio spor na riječima bî prekrit božanskom sjenom i primi božanski napisan Zakon. Jer zbaciši sjenu s misaonih očiju, on ugleda Onoga koji jest i spozna istinitoga Duha, kojega s pjesmama uzveliča.

- Slava tebi, Bože naš, slava tebi! (nakon svakog tropara)

Učitelju koji si nekoć nahranio Izraela manom u pustinji, ispuni moju dušu presvetim Duhom kako bih ti vazda bogodostojno služio.

Vazda u pogibelji zbog oluja strasti i duhova koja mi dušu valja, u tebe polažem nadu spasenja, svedobri Tješitelju i pravi Bože.  

Tonući bespomoćno u dubinama neznanja i lijenosti teških nemara, vapijem tebi koji si sama čistoća: Izbavi od propasti dušu moju.

Slava, I sada:

Staroslavenski institut u Zagrebu, Ivanka Petrović 

Nerijetko se može čuti da se glagoljanje kod Hrvata udomaćilo za vrijeme kneza Branimira. Izgledno je da se prvi susret dogodio i ranije, još 863. kada su se Solunska braća prema Moravskoj kretala morskim putem, preko bizantske Dalmacije. Snažniji poticaji stigli bi u Branimirovo vrijeme (nazivano i Branimirovom renesansom), 882. godine prilikom Metodova proputovanja Dalmacijom do Carigrada. O ovoj zanimljivoj temi više možete saznati u antologijskom radu zaslužne znanstvenice Staroslavenskog instituta akad. Ivanke Petrović "Prvi susreti Hrvata s ćirilometodskim izvorištem svoje srednjovjekovne kulture“. Moderna hrvatska historiografija i slavenska filologija 19. stoljeća izgradile su čitav niz teza i mišljenja o prvim mogućim susretima Hrvata s ćirilometodskom misijom ili tekovinama njihova djela na hrvatskom sjeveru i u kneževskoj Hrvatskoj. Nasuprot tome, od 20-ih do 70-ih godina našeg stoljeća razvija se, razrađuje i oblikuje, i danas uglavnom prihvaća, uvjerljivo mišljenje hrvatskih povjesnika da se hrvatsko glagoljaštvo primarno prihvatilo i ukorijenilo na području dalmatinskih biskupija i gradova, dakle, među Hrvatima u bizantskoj Dalmaciji, a ne u hrvatskoj kneževini.