DEPRESIJA I RANJENA LJUDSKA NARAV

Ono što danas uobičajeno nazivamo “depresijom“ ima mnogo naziva i nijansi, pa možemo govoriti i o melankoličnosti, ogorčenju, sjeti, žalosti, neurouzi, duševnoj boli, potištenosti, očajanju itd. Depresiju se naziva i anksioznošću, a psihijatri i psihoterapeuti ju često nazivaju “kugom našeg vremena“ i najrasprostranjenijom bolešću suvremene razvijene civilizacije. Također, najčešće kao njezine uzroke navode današđnji način života. U judeo-kršćanskom duhovnom iskustvu i kršćanskom teološkom promišljanju nabrojene pojave kod ljudi nisu nešto novo, niti dosad nepoznato, a niti posve strano ljudskom biću kao takvom. Tom su se tematikom u sklopu praktične i duhovne teologije osobito bavili sveti oci, monasi, isposnici i pisci istočno-kršćanskoga kruga tijekom prvog tisućljeća, a koji su pripadali bizantskoj, sirskoj i koptskoj Crkvi. Kasnije, sve do u 20. st., na njih su se nastavljali drugi duhovni pisci, osobito bizantske Crkve, poglavito među ruskim i grčkim ocima. Njihova duhovnost i teologija proizlazi iz temeljnog kršćanskog poimanja čovjeka kao cjelovitog bića u kojem su duh, duša, razum, srce i tijelo nedovojivi. Još u Starom zavjetu, kod proroka Joba, nalazimo jednu od najranijih opisa stanja depresivnosti i tuge: “Od tuge vid mi se muti u očima, poput sjene moji udovi postaju“ (Job 17, 7)O takvom duševnom stanju mnogo govore i druge mudrosne knjige Biblije,

Na blagdan Rođenja Presvete Bogorodice, 8. rujna 2019., kada grkokatolička župa Mikluševci slavi svoj naslovni blagdan, svečanu svetu liturgiju u tamošnjoj župnoj crkvi služio je ordinarij Križevačke eparhije o. Milan Stipić, uz susluženje svećenika srijemskog dekanata i svećenike iz susjedne Eparhije sv. Nikole (Ruski Krstur) iz Vojvodine. Ordinarij Stipić je pohvalio zajedništvo svećenika ove dvije biskupije i naroda koji je veoma povezan. Istaknuo je kako je Presveta Bogorodica naša majka i zaštitnica svih ljudi koja nas povezuje, za nas se moli i vodi Kristu Gospodu.

Fotogalerija:

U župi Rođenja presvete Bogorodice u Kaniži, u nedjelju, 8. rujna 2019., svečano je proslavljen naslovni blagdan župe i župne crkve. Uz susluženje svećenika slavonsko-srijemskog i bosansko-hercegovačkog vikarijata, svečanu liturgiju služio je o. Ivan Barščevski, a propovijedao je svećenik đakovačko-osječke nadbiskupije mladomisnik vlč. Domagoj Vidaković. 

Sve što znamo o tom događaju crpimo iz crkvene predaje i apokrifnih spisa. Njezini roditelji Joakim, iz plemena Davidova, i Ana, od roda Aronova, koji su živjeli u Nazaretu, izmoliše od Boga dijete Mariju, jer Ana bijaše nerotkinja. Blagdan se na Istoku počeo slaviti u 5. stoljeću i spada među dvanaest velikih blagdana.

TROPAR: Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, radost objavi svemu svijetu, jer iz tebe zasja Sunce pravde, Krist Bog naš. Ukinuvši prokletstvo, dade nam blagoslov, i uništivši smrt, darova nam vječni život.

Roždestvo tvoje, Bogorodice Djevo, radost vozvjesti vsej vselenjej: iz tebe bo vozsija solnce pravdi Hristos Bog naš, i razrušiv kljatvu, dade blagoslovneije: i uprazniv smert, darova nam život vječnij.

KONDAK: Po svetom rođenju tvojem, Prečista, Joakim i Ana oslobodiše se sramote neplodnosti, a Adam i Eva smrtne propasti. Tvoj narod, izbavljen od grešne krivnje, ovo svetkuje i kliče ti: nerotkinja rađa Bogorodicu i hraniteljicu Života našega.


 

RAZGOVOR S POVODOM Msgr. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije, otkrio hoće li se biskup vratiti u Križevce:

KLIKNI NA SLIKU:


 

U petak, 6. rujna 2019., na uočnicu blagdana sv. Marka križevčanina, s početkom u 19 sati, u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, svečanom arhijerejskom liturgijom, u Križevcima je započela proslava blagdana sv. Marka Križevčanina i 400. obljetnica njegove mučeničke smrti. Liturgiju sv. Ivana Zlatoustog služio je nadbiskup mons. Cyril Vasil DI, tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve iz Rima, uz susluženje mons. Vjekoslava Huzjaka, biskupa bjelovarsko-križevačkoga i mons. Milana Stipića, apostolskog administratora Križevačke eparhije te mnoštva grkokatoličkih svećenika Križevačke eparhije koji su s ovim slavljem završili četverodnevne duhovne vježbe, kao i rimokatoličkih svećenika križevačkoga dekanata. Iz Košica, grada mučeništva sv. Marka, pristigli su i arhimandrit o. dr. Jaroslav Lajčik, generalni vikar Košićke eparhije te o. Martin Mraz, tajnik košičkoga grkokatoličkog vladike Milana Chautura. Đakonsku službu vršio je o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije, a pjevali su zajedno Katedralni zbor Križevci i Pjevački zbor Kalnik pod ravnanjem prof. Ozrena Bogdanovića. U prepunoj križevačkoj katedrali, mons. Cyril Vasil u homiliji koju je izrekao na hrvatskom jeziku, s radošću je istakao kako mu je posebna što može ovdje slaviti spomen svetoga Marka Križevčanina, rođenog za u Križevcima, prije 430 (četiristo trideset) godina, a za nebo rođenog i njegovu rodnom gradu Košice prije 400 godina. “Tako je na neki način vaš zemljak postao i moj zemljak.

U petak, 23. kolovoza 2019., godine, mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, za svoga službenog pohoda Ukrajini, posjetio je i Duhovni centar "Svitlica" u Lavovu gdje se susreo s djecom s posebnim potrebama i njihovim obiteljima koji su tada sudjelovali u ljetnom kampu za pomoć pri odgoju te djece. Tom prigodom mons. Stipić je izrazio svoju podršku radu centra i zadržao se s djecom i njihovim obiteljima u srdačnom razgovoru i zajedničkoj molitvi. Centar pripada Lavovskoj grkokatoličkoj metropoliji, a ljetni kamp organizira se svake godine u kolovozu. Djeci su podijeljene ikonice presvete Bogorodice i slatkiši.