Ljubav je dobrohotnost duše koja božansku spozna­ju cijeni iznad svega. Tu naviku ljubavi nitko ne može postići ako mu je duša zarobljena zemaljštinom. Tko ljubi Boga, taj više želi spoznati Boga nego sve drugo što je on stvorio. On za njim čezne svom željom i ljubavlju. Budući da je Bog sve stvorio i radi sebe sve sazdao, zato je on daleko izvrsniji od svega stvorenog. Tko os­tavi Boga, s kojim se ništa ne može usporediti, i prione uz stvoreno, taj manje cijeni Boga nego ono što je on stvorio. Gospod govori: Tko me ljubi, vršit će moje zapo­vijedi. A ovo je moja zapovijed da se ljubite međusob­no. Zato tko ne ljubi bližnjega, ne vrši zapovijedi. A tko ne vrši zapovijedi, taj ne može ljubiti ni Gospoda. Blago čovjeku koji može ljubiti svakoga čovjeka i to podjednako. Tko ljubi Boga, taj stvarno ljubi i bližnjega. Takav ne može čuvati novac, nego ga dijeli onome tko osku­dijeva. Tko po Božju dijeli milostinju, taj u tjelesnim po­trebama ne razlikuje dobrog od zlog, niti pravednog od nepravednog, nego svakome dijeli prema tome u koli­koj je nevolji. Ipak poradi dobre volje dat će prije ono­me tko je krepostan i radišan nego nevaljalcu. Ne pokazuje se dobrotvorna ljubav samo dijelje­njem novca, nego još više poučavanjem neukih u Bo­žjem nauku kao i vršenjem tjelesnih djela milosrđa. Tko se odriče vremenitih dobara i iskreno vrši dje­la ljubavi prema bližnjemu, bez nezdrave privrženosti i mane, taj postaje dionikom božanske ljubavi i spoz­naje. Tko postigne ovu božansku ljubav, taj se ne umara niti se iznemaže idući za Gospodom Bogom, već kao i Jeremija, junački podnosi trud, prezir i nepravde, ni­kome ne misleći zlo. Nemojte govoriti, poručuje Jeremija, hram smo Bo­žji. Ni ti nemoj govoriti: Gola i sama vjera u Gospoda Isusa Krista može me spasiti. To nećeš postići, ako lju­bav ne stekneš djelima. A što se tiče same vjere, sjeti se Pisma: Đavli, također, vjeruju, i drhću. Oznaka je ljubavi da bližnjemu iskazuje dobročin­stvo, da je dugotrpna i strpljiva. U upotrebi dobara vo­di je zdravi razum.

Sveti Maksim Ispovjednik, Poglavlja o ljubavi


 

Galerija slika: https://prigorski.hr/foto-molebenom-presvetoj-bogorodici-pocela-godina-katedralnog-zbora-krizevci/ 

U organizaciji Križevačke eparhije, Grkokatoličke župe Presvete Trojice i Katedralnog pjevačkog zbora Križevci, a povodom 10 godina postojanja zbora, u petak, 22. veljače otvorena je Godina Katedralnog zbora. Godina je otvorena uz Molaben Presvetoj Bogorodici koji su u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice služili msgr. Nikola Kekić, vladika križevački i katedralni župnik protojerej stavrfor Mihajlo Simunović uz pjevanje Katedralnog pjevačkog zbora. Otvorenju Godine ispred Grada Križevaca prisustvovali su gradonačelnik Mario Rajn, predsjednik Gradskog vijeća Marko Katanović i pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Sandro Novosel. Tom je prilikom gradonačelnik Rajn čestitao članovima zbora na uspješnom desetogodišnjem djelovanju i postignutim izvanrednim rezultatima. -Iskazujem zahvalu, poštovanje i ponos na ovaj predivni zbor. Desetljeće brzo prođe, obilježeno je s puno putovanja, puno promicanja imena grada, puno uspomena i očuvanja tradicije koje ovaj zbor itekako promiče. U ime građana Grada Križevaca i svoje osobno ime od srca vam hvala. -kazao je. Otvorenje Godine završilo je projekcijom „100 fotografija za 10 godina“ koju je pripremio dirigent Katedralnog pjevačkog zbora i jedan od njegovih pokretača Ozren Bogdanović. Ovaj pjevački zbor čini 20-ak entuzijasta, amaterskih pjevača, građana Križevaca i okolnih mjesta bez obzira na pripadnost zapadnom ili istočnom katoličkom obredu, te vjerskoj pripadnosti i uvjerenju uopće. Ljepota obreda, klasične zborske literature pisane za istočni obred, crkvenostaroslavenska glazba, te druženje kroz glazbu, povijest, umjetnost i putovanja okuplja ove ljubitelje zborskog pjevanja. Nastao je na inicijativu katedralnog župnika, prečasnog oca Mihajla Simunovića i dirigenta Ozrena Bogdanovića. 

SPOMEN NA KRISTOV PONOVNI DOLAZAK I POSLJEDNJI SUD  

KANON MESOPUSNE NEDJELJE - RAZMIŠLJANJE O POSLJEDNJEM I PRAVEDNOM SUDU 
Glas 6.

Pjesma 1.

Irmos: Pomoćnik je on i zaštitnik moj - jer mi posta izbaviteljem: on je Bog moj! Njega ću slaviti: on je Bog Oca moga; njega ću veličati, jer se slavno proslavi.

Pripjev: Slava Tebi, Bože naš, slava Tebi!

Kada dođeš, Bože, sa tisućama tisuća nebeskih anđeoskih Počela, tada učini i mene bijednika dostojnim u visinama Te susresti, Kriste!

Ne uđi sa mnom na sud, Ti koji nosiš moja djela, koji iziskuješ opravdanje i ispravljaš težnje, nego po dobrostivosti svojoj zaboravi moje zlo i spasi me, Svemogući.

Slava: Užas me hvata i strah pred neugasivim ognjem paklenim, gorkim crvom i škrgutom zubi, ali oprosti mi i otpusti, Kriste, i daj da budem među izabranicima Tvojim.

I sada: Shrvan mnoštvom napasti i opakih djela, prigibam se duhovno i tjelesno pred tobom, Prečista, i usrdno tebi vapijem: ti me podigni!

Pjesma 3.

Irmos: Učvrsti, Gospode, na stijeni zapovijedi tvojih nemirno srce moje, jer ti si jedini svet i Gospod.

Gospod dolazi i tko će podnijeti strah pred Njim? Tko će se predstaviti Njemu? Nego, pripremi se, dušo moja, za susret s Njim!

Budući da sam prestupio zapovijedi Tvoje, Gospode, kako ću se spasiti na sudu od pravedne srdžbe Tvoje? Poštedi me u vrijeme suda!

Slava: Pomiluj me, Gospode, vapijem Ti za čas kada ćeš doći s anđelima svojim da podaš svima po zaslugama djela njihovih.

I sada: Sveta i Milosna, koja si vjernima otvorila vrata nebeska, Vladarice, otvori i meni svjetlošću obasjana vrata te me izbavi vratiju smrtnih.

Sjedalan

U dolini plača, tu gdje si nas stavio, kada sjedneš, Milostivi, i započeneš sa sudom pravednim, ne objavi mojih tajna i ne posrami me pred anđelima, već me poštedi, Bože, i pomiluj

Izvor: IKA, ZAGREB 

U Novoj dvorani Sinode u Vatikanu 21. veljače je započeo susret „Zaštita maloljetnika u Crkvi“, koji se na poziv pape Franje održava od 21. do 24. veljače i na kojem sudjeluju predsjednici svih biskupskih konferencija svijeta. Tijekom Susreta sudionici će imati priliku čuti i svjedočanstva onih koji su pretrpjeli spolna zlostavljanja kao maloljetnici.  Papa će biti prisutan tijekom cijelog trajanja Susreta na kojem sudjeluje ukupno 114 predsjednika biskupskih konferencija: 36 iz Afrike, 24 iz Sjeverne i Južne Amerike, 18 iz Azije, 32 iz Europe, 4 iz Oceanije. Na sastanku na vrhu u Vatikanu sudjeluje  i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Osim predsjednika biskupskih konferencija na Susretu sudjeluje i 14 poglavara Istočnih katoličkih Crkava, 15 ordinarija koji ne pripadaju biskupskoj konferenciji, 12 vrhovnih poglavara muških redovničkih zajednica, 10 vrhovnih poglavarica ženskih redovničkih zajednica, 10 prefektâ vatikanskih dikasterijâ, 4 člana Rimske kurije, 5 članova Vijeća kardinalâ, 5 organizatora, moderatora i govornika. Na susretu dakle sudjeluje ukupno 190 sudionika. Moderator skupa je o. Federico Lombardi, SJ. Ovaj sastanaka na vrhu najavio je Papa na sastanku Vijeća kardinala 12. rujna. Papa je krajem studenog imenovao Organizacijski odbor koji čine kardinal Blase Cupich, kardinal Oswald Gracias, nadbiskup Charles Scicluna, otac Hans Zollner SJ, u suradnji s Gabriellom Gambino i Lindom Ghisoni iz Dikasterija za laike, obitelj i život. Susret se sastoji od molitve i slušanja; izlaganja i pitanja; rada u skupinama te Papinog zaključka. Svaki radni dan započinje i završava molitvom. U subotu 23. veljače poslijepodne održat će se pokorničko bogoslužje a u nedjelju 24. veljače završno euharistijsko slavlje tijekom kojeg će Papa zaključiti skup. Na Susretu će biti održano ukupno devet izlaganja, po tri svakoga dana. Predviđen je i rad u skupinama dva puta dnevno, ujutro i poslijepodne. Papa Franjo će govoriti na početku te, ako to bude htio, i na kraju svakog dana. U nedjelju ujutro održat će zaključni govor.


 

KANON IZGUBLJENOGA SINA

Monaha Josipa, glas 2. (Posni Triod)

 Pjesma 1.

Irmos: Preuzmi pjesmu Mojsijevu, dušo moja, i kliči: «On postade pomoćnik moj i izbavitelj, on je Bog moj njega ja ću slaviti!»

            Pripjev:   Slava tebi, Bože naš, slava tebi.

Isuse, Bože moj, primi sada i mene dok se kajem poput rasipnoga sina: čitav sam svoj život živio u nemaru i izazivao srdžbu tvoju.

Božansko nasljedstvo koje si mi nekoć dao spisako sam u zlu. Otišao sam delako od tebe i živio poput rasipnoga sina, samilosni Oče: Primi sada i mene koji se vraćam.

Otvori širom svoj očinski zagrljaj te primi sada i mene poput raispnoga sina, milosrdni Gospode, kako bih te hvalom slavio.

Slava: I sada:  Pokaži mi dobrotu svoju, Bože, i budi mi dobrostiv. Ne gledaj na mnoštvo mojih prijestupa po svetim molitvama Majke svoje.

Povodom 10. obljetnice rada Katedralnog zbora Križevci, u petak, 22. veljače 2019. bit će otvorena "Godina Katedralnog zbora", u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. U 19 sati vladika križevački Nikola Kekić služit će Moleben presvetoj Bogorodici, a zatim će u 19,30 sati u Biskupskoj rezidenciji biti kratki program: prigodni govori biskupa, župnika, dirigenta i uzvanika te projekcija "100 fotografija za 10 godina", biskupska rezidencija.


 

Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić predvodio je u Rimu proslavu blagdana sv. Ćirila i Metoda koji se prema rimskome običaju slavi 14. veljače, na dan kada je 869. godine sv. Ćiril preminuo upravo u Vječnom Gradu (Izvor: IKA, Zagreb)

Na svečanom euharistijskom slavlju u bazilici Sv. Klementa, gdje je pokopan sv. Ćiril, koncelebrirali su predsjednik Papinske crkvene akademije mons. Giampiero Gloder, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić te osamdesetak svećenika. Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić i veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Josip Gelo. Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki, hrvatski, slovački i slovenski) organizira proslavu; ove godine ta časna obveza pripala je Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Stoga je na početku euharistijskoga slavlja rektor Zavoda preč. Bože Radoš izrazio radost što ove godine, točno na 1150. obljetnicu preminuća sv. Ćirila, može pozdraviti sve nazočne na proslavi, osobito kardinala, dvojicu nadbiskupa, djelatnike raznih rimskih dikasterija te članove Diplomatskoga zbora pri Svetoj Stolici i Talijanskoj Republici čije zemlje imaju posebne veze sa slavenskim apostolima.

Otvori nam, Gospode, naručje Očevo, jer smo lutali i u svome životu mnoge ludosti počinili. Opet vidimo neiscrpivo bogatstvo Tvoje milosti, Spasitelju. Ne prezri sada srca naša koja se svim svojim žarom obraćaju Tebi, Gospode, i umilnim glasom vape: Sagriješismo, Oče, protiv neba i pred Tomo (sjedalan Jutrenje).

TROPAR: Anđeoske sile pojaviše se na grobu Tvojem, a stražari kao mrtvi popadaše. Marija stajaše kod groba tražeći prečisto tijelo Tvoje. Oplijenio si pakao, a ga nisi iskusio, susreo si Djevu, dajući život. Uskrsnuo si iz mrtvih, Gospode, slava Tebi.

KONDAK, gl. 3.: Udaljih se nerazumno od očinske slave Tvoje.  Živeći grešno rastepoh bogatstvo što si mi ga dao. Zato kao rasipni sin vapijem tebi: Sagriješih pred Tobom, Oče milosrdni. Primi me raskajanog i učini me kao jednoga od najamnika.


 

U srijedu, 13. veljač2 1019., Eparhija Lungro u Kalabriji (Italija) koja okuplja katolike bizantskog obreda uglavnom Italo-Albance i Italo-Grke, započela je proslavu stote obljetnice utemeljenja. Božansku liturgiju u Katedrali sv. Nikole u Lungru služio je mons. Donato Oliverio, biskup eparhije koju je 13. veljače 1919. Apostolskom konstitucijom Fideles graeci ritus ustanovio papa Benedikt XV. Slavlju je prisustvovao kardinal Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve, kardinal Ernest Simoni, zadnji preživjeli prelat ateističkog progona vjernika u komunističkoj Albaniji, biskup Giorgio Demetrio Gallano, eparha grkokatoličke biskupije Piana degli Albanesi na Siciliji, nadbiskupi i biskupi Biskupske konferencije Kalabrije, biskupi iz drugih talijanskih krajeva, Albanije, Kosova, Grčke, Mađarske, svećenici eparhije i drugih biskupija. Uz mnoštvo naroda iz cijele eparhije, slavlju su nazočili i predsjednik Republike Albanije Ilir Meta, veleposlanici Albanije pri Svetoj Stolici i Italiji, državni i vojni dužnosnici pokrajinâ i gradova. Eparhija Lungro ima 30 župa u 4 talijanske regije: Abruzzo, Basilicata, Kalabrija i Puglia te pokrajina Bari, Cosenza, Lecce, Rim i Torino. Također, ima župu i u Buenos Airesu, Argentina. Italo-Grci su ostatak grčkog stanovništva još iz antičkih vremena na jugu talijanskog poluotoka, dok Italo-Albanci vuku podrijetlo od albanskih doseljenika u vrijeme turskih ratova. Sačuvali svoj jezik i kulturu te bizantski obred kojega služe na grčkom, albanskom i talijanskom jeziku (http://www.jemi.it).

Video: https://www.youtube.com/watch?time_continue=1&v=kdq2YWRvNSo