TROPAR, gl. 1.: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš. On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša. On će nam dati dar uskrsnuća.

Teologija i poruka blagdana Susreta u Hramu

Četrdeset dana poslije blagdana Rođenja – Božića, slavimo blagdan kada su Bogorodica Marija i pravedni Josip donijeli svoga prvorođenca Isusa u jeruzalemski Hram, da ga prikažu Gospodu kao prvorođenca, kako je Mojsijev zakon propisao židovskom narodu. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji naziva se blagdanom "Prikazanja Gospodinova u Hramu" jer je Gospod Isus tim činom kao čovjek, kao dijete, kao prvorođenac prikazan, prinesen, posvećen Bogu. U istočnoj kršćanskoj tradiciji zove se blagdan "Susreta Gospodnjega u Hramu" jer je uistinu došlo do susreta Boga i čovjeka, do susreta Novoga i Staroga zavjeta. Stari zavjet i čovječanstvo ovdje predstavlja sveti starac, pravedni Šimun, koji je tada bio svećenik u jeruzalemskom Hramu, koji je dijete Isusa primio na ruke i u njemu prepoznao ispunjenje čitavoga Staroga zavjeta i svih proročanstava i konačno doživio da susretne i u naručje primi samoga Boga u tijelu. I kao što pjeva tropar ovoga blagdana "Sunce Pravde, Krist Bog naš, Izbavitelj naših duša, koji nas prosvjetljuje i koji će nam dati dar uskrsnuća" se evo pojavio, i u čast toga blagoslivljamo i palimo svijeće, prinosimo svjetlo Svjetlu, svijeću Suncu, i tako svjedočimo da vjerujemo da i mi, poput Šimuna, u svojim rukama nosimo Sunce Pravde, Krista koji je svjetlo svijeta, kojim smo prosvijetljeni i za život vječni posvećeni. Svjedočimo da vjerujemo da smo po Kristu, po krštenju izbavljeni od tame smrti u kojoj smo kao zemaljski ljudi rođeni, i preneseni u jednu novu stvarnost, stvarnost živonosnoga svjetlosnoga života u Kristu.

U srijedu, 30. siječnja 2019. svečanom Božanskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustoga u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, proslavljen je blagdan sveta Tri Svetitelja Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, zaštitnika Križevačke eparhije. Liturgiju je služio vladika križevački Nikola Kekić uz susluženje grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika, a propovijedao je o. Aleksandar Hmilj, župnik Slavonskog Broda i Andrijevaca.  Liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci pod ravnanjem prof. Ozrena Bogdanovića. Osim što su bili sveti arhijereji i pastiri, svojim su teološkim spisima udarili temelje svekolike kršćanske teologije o Presvetoj Trojici, utjelovljenju Gospoda Isusa Krista i spasenju, a k tome su i izuzetno pridonijeli usmjeravanju kršćanske duhovnosti, askezi, karitativnom djelovanju, propovijedanju i liturgijskom životu Crkve. Ovaj zajednički blagdan ustanovljen je u 11. stoljeću, a svaki od triju velikih otaca ima i svoj vlastiti blagdan u crkvenom kalendaru.


 

30. siječnja: Sv. Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti

Svaki od ova tri velika svetitelja (biskupa) i teologa ima svoj vlastiti blagdan. sv. Bazilije Veliki 1. siječnja, sv. Grgur Bogoslov 25. siječnja i sv. Ivan Zlatousti - 27. siječnja (prijenos moći u Carigrad) i još 13. studenoga. Osim što su bili sveti arhijereji i pastiri, svojim su teološkim spisima udarili temelje svekolike kršćanske teologije o Presvetoj Trojici, utjelovljenju Gospoda Isusa Krista i spasenju, a k tome su i izuzetno pridonijeli usmjeravanju kršćanske duhovnosti, askezi, karitativnom djelovanju, propovijedanju i liturgijskom životu Crkve. Ovaj zajednički blagdan ustanovljen je u 11. stoljeću u vrijeme cara Alekseja Komnena na temelju viđenja euhaitskog biskupa Ivana. Zaštitnici su Križevačke eparhije.

TROPAR, glas 4.: Svega svijeta učitelji! Vi ste istoga duha kao i apostoli! Stoga molite Vladara sviju, da svijetu dade mir, a našim dušama veliku milost. 

KONDAK, glas 2.: Svete i bogoglasne propovijednike, prvake učiteljâ, Gospode, k sebi si uzeo, da uživaju Tvoju dobrotu i pokoj. Jer njihovi ti napori i smrt više omilješe, nego bilo koja žrtva paljenica. Ti si jedini koji proslavljaš svetitelje svoje.


 

Rođen je oko 306. godine u Nisbisu u Siriji i bio učenik nisibijskog biskupa sv. Jakova s kojim je kao đakon bio na prvom općem saboru u Niceji. Kad su Nisibis zauzeli Perzijanci 363. povukao se u samoću kao monah blizu grada Edese, gdje je dao snažan poticaj glasovitoj edeškoj teološkoj školi. Poznata je njegova molitva koja se moli u Velikom postu: “Gospode i Vladaru života moga...”. Bio je veliki propovjednik, marijanski pjesnik, tumač Svetog pisma i hrabri branitelj vjere, smatra se jednim od najvećih sirskih otaca koji je himnima i spisima snažno obogatio Crkve sirsko-antiohijskog i sirsko-kaldejskog obreda. Upokojio se u dubokoj starosti 373. godine. Papa Benedikt XV. proglasio je godine 1920. učiteljem sveopće Crkve. Tradicija Crkve ga naziva "Harfom Duha Svetoga".

Molitva sv. Efrema
Gospode i Vladaru života mojega, ukloni od mene duh lijenosti, malodušnosti, vlastoljublja i bespotrebnih riječi. 
A duh razboritosti, poniznosti, strpljenja i čiste ljubavi udijeli meni, sluzi svome. Da, Gospode i Kraljuu, daj mi radije gledati grijehe svoje nego osuđivati brata svojega, jer si blagoslovljen u vijeke vjekova. Amin.

Namakao si postelju svoju kišom suzama, kako veli prorok, život je tvoj bio prožet pokajanjem. Pred našim očima si riječju i djelom živo prikazao što znači strah od posljednjega suda i stoga svi zajedno slavimo tvoj sveti spomen, blaženi i slavni Efreme, radniče Gospodnji koji si bio čudesima obdaren. I mi te zato molimo: moli za nas kod Krista Boga, za spasenje duša naših (Minej, stihira Večernje)


 

Tradicionalno zimsko hodočašće na Svetu Geru održano je u nedjelju 27. siječnja. I ove godine hodočašću se odazvalo više stotina planinara koji su prema vrhu Svete Gere krenuli iz Sošica. U podne je u kapeli Sv. Ilije slavljena euharistija koju je predvodio stavrofor Milan Vranešić uz susluženje mjesnog radatovićkog župnika o. Zinovija Zastavnog i svetojanskog župnika vlč. Josipa Gonana. Govoreći okupljenom mnoštvu predvoditelj slavlja istaknuo je u homiliji važnost odluke “da se krene prema visinama”. Kao što se planinari rado penju na vrhove tako je i u duhovnom životu svatko pozvan na odluku da se uzdigne na duhovnu visinu, bliže Bogu. “Za svaki duhovni uspon potrebna je prije svega ljubav prema Bogu i bližnjima. Neka nam na tom putu bude primjer i sv. Petar koji je Isusu tri puta iskazao vjernost u ljubavi. A zauzvrat Isus mu je rekao: Pasi ovce moje. Petar – prvi papa, postao je uzor svim ostalim pastirima Crkve u življenju ljubavi kao osnovne niti vodilje za svaki duhovni život”, istaknuo je stavrofor Vranešić. Brojni vjernici planinari po završetku misnog slavlja tradicionalno su obišli oltar moleći se pritom Bogu da ih blagoslovi i prati u svim njihovim planinarskim putovima koji će uslijediti tijekom ove godine (izvor: IKA, Zagreb).


 

 

U nedjelju, 27. siječnja 2019., u rimokatoličkoj župnoj crkvi sv. Nikole u Metliki (Slovenija) služena je Božanska liturgija sv. Ivana Zaltoustog šovodom svršetka Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Liturgiju je služio o. Mihajlo Hardi, župnik grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda u Metliki uz služenje đakona o. Livija Marijana, kancelara Križevačke eparhije, a suslužili su dr. Silvester Fabijan, dekan novomeški, vlč. Primož Bertalanič, župnik metliški i kapelan vlč. Branko Jurejevčič. Liturgiju koja je služena na starocrkvenoslavenskom je pjevao Ekumenski zbor iz Slovenije, a propovijedao je dekan Fabijan. U ispunjenoj crkvi ozdvanjala je molitveno-duhovna baština krššćanskoga Istoka i sv. slavenske braće Ćirila i Metoda u izvrsnoj izvedbi slovenskoga Ekumenskoga muškog zbora.

VIDEO: https://web.facebook.com/edith.zeltner/videos/10218422642903394/ 

U subotu 26. siječnja 2019. godine u žumberačkom naselju Žamarija svečano je predstavljen novi broj godišnjaka Žumberački krijes. Na početku svečanosti u ime uredništva sve prisutne svećenike, predstavnike lokalnih vlasti i medija te mnogobrojne uzvanike pozdravio je glavni urednik stavrofor Milan Vranešić. Prije samih izlaganja repertoar svojih pjesama izveli su članovi KUD-a Marko Vukasović iz Samobora. U nastavku programa u uvodnom izlaganju glavni urednik prisutnima je govorio o povijesnom razvoju Žumberačkog krijesa koji neprekidno izlazi već četrdeset i jednu godinu. “Tijekom svog povijesnog razvoja Žumberački krijes imao je iznimno važnu ulogu u povezivanju Žumberčana koji su zbor raznih društvenih okolnosti napustili svoj zavičaj i potražili bolje uvjete života izvan svog zavičaja. Krijes je i na crkvenom planu tijekom posljednja četiri desetljeća prihvaćen ne samo kao onaj koji informira o određenim crkvenim događajima, već i kao onaj koji formira mišljenje u zajednici hrvatskih grkokatolika” – istaknuo je urednik. U nastavku programa ovogodišnji je Krijes javnosti predstavio ravnatelj parka Prirode Žumberak-Samoborsko gorje gospodin prof. Kristijan Brkić. On je u svom izlaganju govorio o osobnim iskustvima koje je doživio u žumberačkim domovima tijekom obilaska svog terena. Posebno je istaknuo kako je za žumberačko stanovništvo Krijes dio neizostavnog kućnog inventara koji se čita tijekom cijele godine.

Isus liječi slijepca u Jerihonu. 

"Isus Krist dođe na svijet spasiti grešnike, od kojih sam prvi ja!" (1 Timoteju 1, 15)

TROPAR: Neka se veseli nebo, neka se raduje zemlja, jer ikaza Gospod moć desnice svoje. On smrću satre smrt, prvijenac postade iz mrtvih, od ponora paklena izbavi nas, i dade svijetu veliku milost.

KONDAK: Uskrsnuo si iz groba, Milostivi! Istrgao si nas iz okova smrti! Sad se Adam veseli i raduje Eva. Proroci skupa s patrijarsima slave bez prestanka božansku moć Tvoje vlasti.

IPAKOJ: Zadivljene viđenjem sjajnoga anđela mironosice su shvatile Njegove poput rose svježe riječi: "Zašto tražite živoga u grobu? Ustao je ispraznivši grobove!" Spoznajte nepromjenjivoga, koji je trulež izmijenio, i kličite Bogu: Kako su divna djela Tvoja, jer si spasio ljudski rod!


 

Kardinal i metropolit Josip Bozanić: "Trebamo isktaknuti istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi"

 “Za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi....Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti.... Ne možemo isključiti iz ovoga spomena ni djecu i unučad počinitelja, čiji su životi obilježeni zločinima otaca i djedova, te im je potrebno pročišćenje istinom. Na tome je tragu neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Nama kršćanima sasvim je jasno – kako je rekao i papa Franjo – da kršćanin ne može biti antisemit. Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju” – rekao je zagrebački nadbiskup i metropolita Josip kardinal Bozanić prigodom Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta, u četvrtak, 24. siječnja, ispred zagrebačke katedrale, u jedinstvenom događaju kada je za tu prigodu na tornju zagrebačke katedrale postavljen natpis na hrvatskom i hebrejskom jeziku, dugačak 50, a širok 8 metara, na kojem stoji: “27. 1. – Dan sjećanja na žrtve holokausta – Međunarodni dan sjećanja na HaŠoa” i riječi iz Knjige proroka Izaije (56, 5): “Podići ću im u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime… dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno”.


 

 

U četvrtak, 24. siječnja 2019., u pravoslavnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u zagrebu, održan je završni molitveni susret Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Tom je prigodom, nakon  pjevanja kora i navještaja Evanđelja, domaćin, protojerej stavrofor Slobodan Lalić, pozdravio okupljenr predstavnike kršćanskih Crkava i zajednica: predsjednika Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog mons. Zvonimira Sekelja,  tajnika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog dr. o. Juru Zečevića, kancelara Križevačke eparhije đakona Livija Marijana, predstavnike Baptističke Crkve Željka Mraza, Evangeličke Crkve Morana Rajkovića te Hrvatske starokatoličke Crkve Marija Čengića. Prenoseći pozdrave metropolita SPC zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, Lalić je govorio o bratskom zagrljaju kršćanskih Crkava: “Nakon svih praznika koje vezujemo za božićni ciklus koji nazivamo zagrljajem Boga i čovjeka, sada nastavljamo našim međusobnim zagrljajem i susretom tokom ekumenske osmine, kretajući se od jedne do druge stanice, od jedne do druge vjerske zajednice, od jednog do drugog doma molitve, i evo dolazimo i do pravoslavne crkve, centralnog događaja molitvene osmine.” “Ovaj hram svjedok je ovakvih interkonfesionalnih međucrkvenih zajedničkih molitvi još od 1984. godine”, podsjetio je dr. Zečević...